AB indeks
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PRETRAGE • 5 MIN
Brza traka
AB indeks pretraga je kojom se uspoređuju tlakovi u krvnim žilama (arterijama) noge i ruke (engl. ankle – brachial index/gležanj-nadlaktica).
Zašto je bitna usporedba tlakova nadlaktice i gležnja?
Krvne žile mogu se suziti, zbog čega krv slabije dolazi do nogu. Oslabljen krvotok nogu dovodi do otežanog hodanja, rana te čak do amputacije ili drugih težih posljedica.
Što ako se uoči suženje krvnih žila?
Ako se AB indeksom utvrdi nepravilnost, moguće je na vrijeme reagirati kako bi se spriječilo ili usporilo pogoršanje stanja.
Zašto nastaje suženje krvnih žila?
Suženje najčešće nastaje kao posljedica šećerne bolesti i pušenja, zbog čega se razvija ateroskleroza (plak na krvnoj žili) i to onda otežava protok krvi.
Što je potrebno ponijeti na test?
Ponesite prijašnje nalaze te popis lijekova koje koristite. Nije potrebna posebna priprema za pretragu.
Kako se izvodi AB indeks?
Test se izvodi u ležećem položaju. Potrebno je osloboditi kožu nadlaktice i gležnja kako bi se mogla staviti manžeta za mjerenje tlaka. Nakon toga se mjeri krvni tlak na nogama i rukama.
Pretraga je bezbolna i brza, traje svega 10-15 minuta s pripremom.
Želim znati više
Gležanjski indeks (ABI ili gležanjsko-nadlaktični indeks) pretraga je kojom se radi omjer tlaka u arterijama gležnja i nadlaktice prilikom mirovanja te je najčešća metoda za otkrivanje periferne arterijske bolesti (PAB), iako postoje varijacije u mjerenju i protokolima zbog čega može doći do različitih rezultata. AB indeks računa se kao omjer sistoličkog tlaka gležnja i sistoličkog tlaka arterije nadlaktice dok pacijent leži. Omjer manji od 1 (uglavnom definiran kao manje od 0.9) smatra se patološkim i uobičajeno se koristi za definiciju periferne arterijske bolesti. Podaci o točnosti ABI kod asimptomatskih osoba su ograničeni.
PAB nastaje kao posljedica ateroskleroze u donjim udovima. Zbog toga može doći do otežanog hodanja, a u težim slučajevima i do gubitka tkiva, infekcije i amputacije. Osim izravnog utjecaja PAB na donje udove, PAB povećava rizik za kardiovaskularne bolesti i ishode (npr. moždani udar, srčani udar/infarkt miokarda i sl.).
Rizici za PAB uključuju: dijabetes, pušenje, povišen krvni tlak, povišen kolesterol, pretilost te manjak fizičke aktivnosti. Glavni uzročnici se smatraju pušenje i dijabetes.
Podaci iz SAD-a (1999-2004) pokazuju da 5.9% odraslih starijih od 40 godina ima nizak ABI. Međutim, dokazi da je ABI precizan alat za probir kod asimptomatskih osoba je ograničen, tako da je prava prevalencija (ukupna prisutnost u populaciji) periferne arterijske bolesti nepoznata.
Kada se isključe osobe s cerebrovaskularnim ili bolestima koronarnih arterija, prevalencija iznosi 4.7%. Prevalencija je viša u starijoj populaciji. U dobi od 40-59 godina viša je za 1.9%, 8.1% kod 60-74 godine te 17% kod starijih od 75 godina. Međutim, prirodan tijek PAD, koja se otkrije probirom, uključujući razvoj bolesti i smrtnosti izravno povezanih s aterosklerozom, nije dobro istražen. Zbog toga je potrebno još istraživanja za otkrivanje opterećenja na život asimptomatske PAD.
Koja je moguća štetnost probira kod zdravih osoba?
Iako je moguća korištenjem ABI kod asimptomatskih osoba minimalna, ona postoji. Mogući su lažno pozitivni rezultati, lažno negativni, tjeskoba, izlaganje gadolinij u, kontrastu ili zračenju zbog MR ili CT angiografije, dok daljnja obrada može šteta minimalna.
Literatura