Nekoliko pojedinačnih navoda sugerira da vitaminska infuzija može pružiti subjektivna poboljšanja razine energije, mentalne jasnoće i općeg osjećaja dobrobiti nakon primjene. Korisnici često opisuju brži oporavak od stanja poput dehidracije, jet laga, mamurluka i fizičke iscrpljenosti kada se liječe intravenskim tekućinama obogaćenima elektrolitima, vitaminima B skupine ili vitaminom C. Osim toga, neki pojedinci prijavljuju i estetske koristi, uključujući bolju hidrataciju kože i smanjenje umora, što predstavlja vitaminsku terapiju kao pomlađujuće wellness intervencije. Ove tvrdnje, iako ih naširoko promoviraju slavne osobe i influenceri, nemaju potporu velikih randomiziranih kontroliranih kliničkih istraživanja te se prvenstveno temelje na osobnim iskustvima korisnika, a ne na kliničkim dokazima. Unatoč nedostatku sigurnih dokaza, intravenske vitaminske terapije su i dalje izrazito popularne u kulturi potrošačkog wellnessa.

Jednostavno nema dovoljno studija koji su provedene na zdravim pojedincima. Stoga se ne može sigurno tvrditi da vitaminske infuzije imaju učinak.

Koja je ideja iza intravenskih infuzija vitamina?

Poanta vitaminskih infuzija je da omogućuju postizanje mnogo većih koncentracija vitamina u organizmu nego što je moguće oralnim unosom. Primjerice, vitamin C primijenjen intravenski može postići i do 100 puta veću koncentraciju u krvi nego kada se uzima na usta. (1)

U kojim medinskim stanjima (bolestima) se primjenjuje intravenska vitaminska infuzija

Intravenski vitamini koriste se kod nekoliko ozbiljnih medicinskih stanja, primjerice kod poremećaja apsorpcije hranjivih tvari praćenih teškim nedostatkom vitamina, Wernickeove encefalopatije (ozbiljnog neurološkog poremećaja uzrokovanog manjkom vitamina B1) ili kritičnih, životno ugrožavajućih bolesti koje zahtijevaju intenzivno liječenje.

Infuzija vitamina C: infekcije (sepsa, trovanje krvi) i tumorske stanice

U laboratorijskim istraživanjima koriste se tumorske stanice kako bi se ispitalo može li neka tvar imati učinak protiv raka. U istraživanjima na životinjama procjenjuju se sigurnost i učinkovitost određenog lijeka ili terapije prije primjene kod ljudi. Dosadašnja laboratorijska istraživanja i istraživanja na životinjama pokazala su da visoke doze vitamina C primijenjene intravenski mogu imati učinak na uništavanje stanica raka.

Jesu li provedena istraživanja kod osoba oboljelih od raka?
 Provedeno je nekoliko istraživanja u kojima je intravenski vitamin C primjenjivan samostalno ili u kombinaciji s drugim lijekovima kod osoba oboljelih od raka.

Neka od zapažanja iz istraživanja uključuju:
– U jednom istraživanju osobe koje su primale intravenski vitamin C prijavile su bolju kvalitetu života i manje nuspojava povezanih s bolešću i liječenjem.
– U manjem istraživanju kod muškaraca s uznapredovalim rakom prostate otpornim na hormonsku terapiju (liječenje koje smanjuje djelovanje muških hormona) nije zabilježeno smanjenje PSA vrijednosti (krvni pokazatelj aktivnosti bolesti) niti zaustavljanje rasta tumora. Unatoč određenim ohrabrujućim rezultatima, dosadašnja istraživanja nisu pružila dovoljno dokaza da bi se intravenski vitamin C mogao smatrati standardnim liječenjem raka. Potrebna su dodatna kvalitetna klinička istraživanja kako bi se jasno utvrdili njegova učinkovitost, sigurnost i moguća uloga u liječenju onkoloških bolesti.

Novija istraživanja pokazala su i imunomodulatorne učinke (utjecaj na aktivnost imunološkog sustava), uključujući inhibiciju fosforilacije STAT1 (blokiranje signalnog puta uključenog u upalne procese) te smanjenje ekspresije PD-L1 (proteina koji može pomoći tumorskim stanicama da izbjegnu imunološki odgovor). Ovi nalazi pružaju moguće objašnjenje načina na koji intravenski vitamin C može utjecati na upalne i imunološke reakcije kod sepse i malignih bolesti. Međutim, sami mehanistički podaci (nešto što u teoriji i u laboratroju funkcionira) nisu dovoljni dokaz kliničke koristi kod bolesnika (nešto što na ljudima u realnosti funkcionira).

S druge strane, dokazi o primjeni intravenskog vitamina C kod sepse i kritično oboljelih bolesnika i dalje su neujednačeni. Unatoč brojnim istraživanjima, više suvremenih metaanaliza (analiza koje objedinjuju rezultate većeg broja studija) objavljenih između 2023. i 2024. godine pokazalo je značajne razlike među istraživanjima, bez dosljedno potvrđene koristi u smanjenju smrtnosti primjenom visokih doza intravenskog vitamina C. Tumačenje rezultata dodatno otežavaju razlike među bolesnicima, težina bolesti, vrijeme početka terapije, primijenjene doze, trajanje liječenja i istodobna primjena drugih terapija. Trenutačno dostupni podaci ne podupiru rutinsku primjenu intravenskog vitamina C u liječenju sepse te naglašavaju potrebu za dodatnim kvalitetnim kliničkim istraživanjima i preciznijim odabirom bolesnika koji bi mogli imati korist od takvog liječenja.

(2) (3)

Što je s popularnom Myers’ Cocktail vitaminskom infuzijom

Uzeti ćemo jednu studiju gdje postoji placebo kontrolna skupina jer je ona najbliža relanoj slici.

Ovdje se istraživalo učinak vitaminske infuzije kod osoba s fibromialgijom (kronična bolest koja uzrokuje raširenu bol u mišićima i kostima, popraćenu jakim umorom, problemima sa spavanjem i promjenama raspoloženja).

Sudionici su nasumično raspoređeni u dvije skupine (osobne nisu znale kojoj skupini pripadaju):
IVMT skupina: tjedne infuzije Myers’ Cocktaila tijekom 8 tjedana
Placebo skupina: tjedne infuzije Ringerove otopine (infuzija bez vitamina)

Myers’ Cocktail (vitaminska infuzija) u ovoj studiji nije pokazao bolji učinak od placeba (infuzije bez vitmaina) kada se usporede skupine. Drugim riječima, nije dokazano da djeluje specifično jače od placeba. Međutim, studija je mala (34 ispitanika) i radi se o pilot istraživanju, što znači da služi kao početni test, a ne konačan dokaz. Obje skupine su imale poboljšanja, što može biti posljedica placebo efekta, prirodnih promjena simptoma ili nespecifičnih učinaka terapije. Zaključak je da je terapija sigurna i da postoje znakovi poboljšanja, ali nije dokazano da je učinkovitija od placeba. Zato su potrebna veća i kvalitetnija istraživanja da bi se točno procijenio njezin učinak. (4)

Sigurnost vitaminskih infuzija?

Budući da terapija zahtijeva postavljanje igle i sterilne uvjete, nužno ju je provoditi pod nadzorom educiranog zdravstvenog osoblja. Potencijalni rizici uključuju infekcije, upalu vena, modrice, oštećenje krvnih žila te poremećaje ravnoteže tekućina i elektrolita. Pretjeran unos pojedinih vitamina, osobito vitamina A, D, E i K, može izazvati toksične učinke, dok nepravilna primjena može dovesti i do ozbiljnih komplikacija poput tromboflebitisa ili zračne embolije. Moguće su i alergijske reakcije na sastojke infuzije. Zbog navedenih rizika, intravenska vitaminska terapija trebala bi se primjenjivati isključivo uz jasnu medicinsku indikaciju i pod nadzorom kvalificiranih zdravstvenih djelatnika.  (1)

Zaključak:

Kada se sve sažme, kod vitaminskih infuzija, posebno kod zdravih pojedinaca, ne postoje jasni znanstveni dokazi koji upućuju da osoba od toga može značajno profitirati, osim pojedinačnih slučajeva koji nisu dovoljni za dokazivanje određene tvrdnje.

Također se mora naglasiti da se takve infuzije u zdravoj populaciji primjenjuju povremeno i sporadično te ne mogu zamijeniti redovitu i uravnoteženu prehranu i tjelesnu aktivnost.

Ako se osoba ipak odluči na takvu infuziju, treba birati profesionalna mjesta gdje se postupak provodi pravilno i sterilno (makar in na uštrb veće cijene), jer postoje rizici primjene poput alergijskih reakcija, infekcija i nepravilne primjene. Bitno je da infuziju daje educirano osoblje kako bi se smanjila mogućnost komplikacija.

Što kaže Algomed?

U ovom trenutku ne možemo preporučiti u zdrave populacije ovaj modalitet „wellness“ terapije. Ali ako ste čvrsto odlučili isprobati infuziju vitmaina obratiti pozornost na sigurnost primjene!

Čega se mi bojimo?

Naš je strah, kao i uvijek, da osoba ne postane žrtva snažnog marketinga. U načelu nemamo problem sa sigurnim eksperimentiranjem i isprobavanjem različitih suplemenata, ali nas uvijek zabrinjava odlazak u ekstreme i mogućnost da netko postane žrtva određenih marketinških tvrdnji. Tako se, primjerice, osobe s dijagnozom neke bolesti mogu odlučiti isključivo za vitaminske infuzije u uvjerenju da klasična medicina nije potrebna, često pod utjecajem jakog marketinga i nerealnih obećanja.

Kao što se jasno može vidjeti, nitko ne može dati pouzdano i jednoznačno obećanje o prednostima intravenskih infuzija. Dostupni podaci uglavnom su neujednačeni: dio istraživanja ne pokazuje značajne rezultate, dok drugi dio ukazuje na moguće, ali skromne prednosti uz naglasak da je više istraživanja potrebno. Zbog toga se ne bi smjelo dogoditi da osoba, vođena takvim očekivanjima, odustane od provjerenih medicinskih terapija i time ugrozi vlastito zdravlje, dok istovremeno troši novac na nedovoljno potkrijepljene postupke.

Stoga isprobavanje vitaminske infuzije u privatnoj klinici samo po sebi ne mora biti problem, i može imati određeni subjektivni ili ograničeni učinak. Međutim, sigurno ne treba očekivati učinke kakvi se često prikazuju u promotivnim materijalima alternativne medicine.

Veselimo se budućim istraživanjima za daljnje razumijevanje ove teme.

Isprobajte Algoprev 

05/2026

Literatura:

1. Alangari A. To IV or Not to IV: The Science Behind Intravenous Vitamin Therapy. Cureus. 2025 Jun 22;17(6):e86527. doi: 10.7759/cureus.86527. PMID: 40548149; PMCID: PMC12182718.
2. https://www.cancer.gov/about-cancer/treatment/cam/patient/vitamin-c-pdq
3. Alangari A, Arif J, Al Qureshah F, Alkhodairy F. Clinical benefits and risks of high-dose intravenous vitamin C: a systematic review. J Med Life. 2026 Jan;19(1):16-23. doi: 10.25122/jml-2025-0176. PMID: 41815850; PMCID: PMC12973930.
4. Ali, A., Njike, V. Y., Northrup, V., Sabina, A. B., Williams, A.-L., Liberti, L. S., Perlman, A. I., Adelson, H., & Katz, D. L. (2009). Intravenous Micronutrient Therapy (Myers’ Cocktail) for Fibromyalgia: A Placebo-Controlled Pilot Study. PMID: 19250003. PMCID: PMC2894814. NIHMSID: NIHMS210503.

Što stoji iza masne jetre?

3 glavna entiteta objašnjena

A) MASLD (metabolički uvjetovana masna jetra)

Što je to?
 Masnoća se nakuplja u jetri, ali glavni uzrok nije alkohol nego metabolički poremećaji.

Kako se postavlja dijagnoza?

dokaz masne jetre (Ultrazvuk) + najmanje jedan metabolički faktor rizika: pretilost ili povećan opseg struka, dijabetes tip 2 (šećerna bolest), inzulinska rezistencija (korak prije šećerne bolesti), hipertenzija, povišeni trigliceridi ili nizak HDL +  unos alkohola mora biti nizak ili potpuno izostajati.

B) MetALD (metabolički i alkoholom uvjetovana bolest jetre)

Što je to?
 Ovo je kombinacija metaboličkih poremećaja i značajnijeg unosa alkohola.

Kako se postavlja dijagnoza?

masna jetra + prisutni metabolički faktori rizika (npr. šećerna bolest itd.) + umjeren unos alkohola

C) ALD (alkoholom uzrokovana bolest jetre)

Što je to?
 Oštećenje jetre primarno uzrokovano alkoholom.

Kako se postavlja dijagnoza?

masnu jetru + visok unos alkohola

*Unos alkohola se mjeri u gramima etanola koji se preračunavaju iz broj i vrste pića tjedno. Također danasa postoji test iz krvi koji pokazuje prosječnu količinu alkohola unesenog u zadnjih par tjedana (naziva se PEth test)!

2. Što dalje nakon određivanja uzroka?

A) MASLD (metabolički uvjetovana masna jetra)

Osnovni cilj je smanjiti metabolički rizik i “skinuti teret s jetre”.
Osnova terapije:
– gubitak tjelesne mase (Kako smršavjeti)
– mediteranska prehrana (npr. DASH dijeta)
– nutricionističko savjetovanje
– povećana fizička aktivnost (kineziolog / fitness stručnjak)
dobra kontrola komorbiditeta:
– šećerna bolest
– hipertenzija (povišen tlak)
– dislipidemija (Masnoće u krvi)

Dodatno:
– kava (zaštitni učinak za jetru)

Ako nema uspjeha s osnovnim mjerama:
lijekovi (ovisno o stadiju bolesti):
– Resmetirom (kod fibroze F2–F3, odobreno u EU)
– GLP-1 agonisti (npr. semaglutid / Ozempic za dijagnozu masne jetre očekuje se odobrenje u 2026. godini)
– Ako je pretilost izražena i ne može se liječiti gore navedenim: razmatra se barijatrijska kirurgija

B) MetALD (metaboličku disfunkciju i jetrenu bolest povezanu s alkoholom

Ovdje je terapija KOMBINIRANA jer postoje dva uzroka.
1. Alkohol – obavezno smanjenje ili prestanak

2. Metabolički dio (kao kod MASLD-a):
mršavljenje, prehrana, fizička aktivnost, kontrola šećera, tlaka i lipida

C) ALD (alkoholom uzrokovana bolest jetre)
Ovdje je terapija jednostavnija u konceptu, ali najzahtjevnija u praksi:
OSNOVNO I KLJUČNO: potpuna apstinencija od alkohola
– psihoterapija
– programi odvikavanja
– podrška ovisnosti (ako je prisutna)

Važno:
lijekovi koji se koriste kod MASLD-a nisu primarni izbor kod ALD-a

3. Praćenje
ultrazvuk jetre / Elastografija: praćenje napredovanja u fibrozu ili cirozu
laboratorijske kontrole (lipidi, HbA1c, jetreni nalazi)
procjenu tjelesne kompozicije (BMI, udio mišića)
ergometriju ili testove fizičke kondicije
Kod naglog mršavljenja treba obratiti pažnju na moguću pojavu žučnih kamenaca.

Napomena: Ovaj blog ne predstavlja stroge medicinske smjernice, već edukativni pregled koji ima za cilj pomoći razumijevanju osnovne logike pristupa masnoj jetri i razloga zašto liječnik predlaže određene dijagnostičke i terapijske korake.

Algomed

Istraživanja iz različitih zemalja pratila su prisutnost različitih vrsta patogena (bakterije, virusi, paraziti, gljive) u sirovom (nepasteriziranom) mlijeku, pri čemu su razine prisutnosti (prevalencije) dosezale i do 13 % za bakterije poput Campylobacter jejuni i Listeria monocytogenes.

Koje su to bakterije u mlijeku koje uzrokuju bolesti?

– Salmonella spp. — prisutnost u sirovom mlijeku: Europa 0–2,9 %, SAD 0–8,9 %, Novi Zeland 0 %.
Infektivna doza (<10³) (infektivna doza = najmanji broj bakterija potreban da izazove infekciju; ovdje manje od 1000 bakterija može biti dovoljno da osoba oboli).

– Campylobacter jejuni i coli — prisutnost u sirovom mlijeku: Europa 0–6 %, SAD 0–12,3 %, Novi Zeland 0,58 %.
 Infektivna doza (~500) (oko 500 bakterija može biti dovoljno da izazove bolest).

– Escherichia coli (patogeni sojevi) — prisutnost u sirovom mlijeku: Europa 0–5,7 %, SAD 0–3,8 %, Novi Zeland 0,3 %.
Infektivna doza (≈10 za O157:H7) ( samo oko 10 bakterija može izazvati infekciju, što ovu bakteriju čini posebno opasnom).

– Listeria monocytogenes — prisutnost u sirovom mlijeku: Europa 2,2–10,2 %, SAD 1,0–12,6 %, Novi Zeland 4,1 %.
Infektivna doza (0,1 do 10 milijuna CFU) (CFU = broj živih bakterija koje mogu rasti i stvarati kolonije; količina potrebna za infekciju ovisi o imunitetu osobe. Kod trudnica, starijih osoba, novorođenčadi i imunokompromitiranih osoba infekciju može izazvati i mnogo manji broj bakterija).

Što utječe na prisutnost bakterija?

Na prisutnost bakterija utječu brojni čimbenici, uključujući veličinu farme, broj životinja na farmi, higijena, upravljanje farmom, opremu za mužnju, godišnje doba itd. Sirovo mlijeko može biti kontaminirano patogenima čak i kada potječe od klinički zdravih životinja. Patogeni nisu vidljivi golim okom, a mjerenje njihovog broja može trajati nekoliko dana, pa je izuzetno teško procijeniti sigurnost sirovog mlijeka prije nego što se ono konzumira.

Koji su argumenti trenda sirovog (nepasteriziranog) mlijeka i imaju li smisla?

Nutritivna vrijednost

Tijekom pasterizacije NE dolazi do značajne promjene nutritivne kvalitete mlijeka. Ne dolazi do promjene kvalitete proteina; zabilježene su samo male razine (<7 %) denaturacije sirutkinih proteina, ali to nema utjecaja na nutritivnu vrijednost proteina. Minerali se ne mijenjaju jer su vrlo stabilni na toplinu.

Vitamini– Pasterizacija može uzrokovati vrlo male gubitke (<10 %) vitamina C, folne kiseline (B9), vitamina B12, B6 i tiamina (B1). Mlijeko je dobar izvor uglavnom vitamina B12, dok su ostali vitamini prisutni u niskim količinama. Pasterizacija ne mijenja sadržaj riboflavina (B2) ni vitamina topljivih u mastima poput vitamina A i E.

Na sadržaj vitamina mnogo više utječu: pakiranje, izloženost svjetlu i uvjeti skladištenja nego sama pasterizacija. Također, prehrana životinja može značajno utjecati na sastav mlijeka, što se ponekad pogrešno pripisuje pasterizaciji.

Alergije

Alergija na hranu je abnormalna imunološka reakcija na određenu hranu (najčešće proteine). Proteini kravljeg mlijeka mogu izazvati alergiju (CMA), ali većina dojenčadi preraste ovu alergiju u prvoj godini života. Kod djece s alergijom na mliječne proteine, ni sirovo mlijeko ni homogenizirano pasterizirano mlijeko nisu bili podnošljivi. Epidemiološki podaci ne pokazuju povezanost između konzumacije pasteriziranog mlijeka i povećanog rizika od alergija ili atopijskog dermatitisa.
Iako studije pokazuju da odrastanje na farmi smanjuje rizik od alergija i astme, nije dokazano da je za to odgovorno sirovo mlijeko. Studije na životinjskim modelima pokazuju da sirovo mlijeko čak može povećati alergijske reakcije u usporedbi s toplinski obrađenim mlijekom. Trenutno ne postoji izravan dokaz da sirovo mlijeko ima zaštitni učinak na alergije.

Intolerancija na laktozu

Sve vrste mlijeka sadrže laktozu, a za njezinu razgradnju potreban je enzim laktaza. Mnogi ljudi s godinama razvijaju intoleranciju na laktozu. Tvrdnja da sirovo mlijeko pomaže kod intolerancije na laktozu nije znanstveno potvrđena. Klinička istraživanja pokazuju da sirovo mlijeko ne smanjuje simptome niti poboljšava probavu laktoze u usporedbi s pasteriziranim mlijekom.

Budući da sirovo mlijeko ne sadrži enzim β-galaktozidazu, nema biološkog mehanizma kojim bi moglo pomoći kod laktozne intolerancije. Suprotno tome, jogurti pomažu jer sadrže bakterije koje proizvode taj enzim.

“Dobra” mikroflora i antibakterijski sustavi

Ponekad se tvrdi da sirovo mlijeko sadrži “dobre bakterije” (probiotike). Međutim, korisne bakterije poput Bifidobacterium ili Lactobacillus acidophilus nalaze se u vrlo niskim količinama u sirovom kravljem mlijeku i ne predstavljaju značajan probiotički učinak.
Njihova prisutnost u sirovom mlijeku može čak ukazivati na fekalnu kontaminaciju (prisutnost čestica kravljeg izmeta u mlijeku). Za razliku od industrijskih probiotika, te bakterije nisu odabrane niti dokazano korisne u toj količini i obliku. Mlijeko sadrži i prirodne antibakterijske tvari, ali one nisu dovoljne da spriječe rast patogena u sirovom mlijeku. Također, mnogi od tih zaštitnih sustava ostaju aktivni i nakon pasterizacije.

(1)

Algomed 

Dodatna poveznica: zanimljivo istraživanje hrvatskih mljekomata s nepasteriziranim mlijekom.

05./2026.

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Lucey JA. Raw Milk Consumption: Risks and Benefits. Nutr Today. 2015;50(4):189–193. doi: 10.1097/NT.0000000000000108. PMID: 27340300; PMCID: PMC4890836.

Transvaginalni ultrazvuk je tehnika koja omogućuje slikovni prikaz ženskih spolnih organa koje je inače teško uočiti klasičnim ultrazvukom preko abdomena (trbuha). Dodatno, u odnosu na kompjutoriziranu tomografiju (CT), nema štetnog zračenja.

Osim prikaza ženskog spolnog sustava, ponekad je moguće uočiti i druge obližnje organe, kao što su sigmoidno debelo crijevo, mokraćni mjehur, okolni limfni čvorovi itd., što može dodatno pomoći u otkrivanju bolesti i uzročnika tegoba koje se javljaju u donjem dijelu trbuha i zdjelice.

Je li transvaginalni ultrazvuk jedina i najbolja pretraga za sve ginekološke tegobe?

Nije! Zbog toga je bitno koristiti pravu pretragu u pravo vrijeme.Kada dođete na hitni prijem s bolovima u području zdjelice često je transvaginalni ultrazvuk pretraga koja Vas kao ženu očekuje.

Bol u zdjelici često je stanje koje se javlja kod pacijentica svih dobnih skupina. Ako traje kraće od 3 mjeseca, tada se naziva akutnom. Akutna bol zdjelice zahtijeva žurnu medicinsku procjenu i liječenje. Uzroci akutne boli zdjelice mogu biti razni, ginekološki i neginekološki, povezani s mokraćnim sustavom, krvnim žilama, probavnim sustavom itd. Zbog međusobne blizine organa, mogući su slični simptomi različitih bolesti, jer često dolazi do preklapanja simptoma, pogotovo kada se radi o hitnim stanjima. Zbog toga je odgovarajuća dijagnoza ponekad izazovna. Ovdje često kako bi se pregledali ginekološki organi kao potencijalni uzrok simptoma slijedi transvaginalni ultrazvuk.

Iako transvaginalni ultrazvuk nije uvijek najbolja metoda, često se koristi kao prva metoda kod ginekološkog pregleda jer je tehnika brza i nema zračenja. Međutim, pregled ultrazvukom ovisi o iskustvu osoba koja ga radi te sama tehnika ima određena ograničenja. Zbog toga se, ovisno o stanju, često koriste dodatne metode otkrivanja bolesti, kao što su magnetska rezonancija i kompjutorizirana tomografija, ovisno o procjeni ginekologa.

Koji su novitet kod transvaginalnog ultrazvuka

Transvaginalni ultrazvuk smatra se zlatnim standardom neinvazivne dijagnostike endometrioze, osobito kod endometrioma jajnika i duboko infiltrirajuće endometrioze (DIE). Dok se laparoskopska kirurgija tradicionalno smatrala zlatnim standardom, suvremene smjernice temeljene na dokazima sada preporučuju TVUS kao prvu metodu dijagnostike, često zamjenjujući kirurški zahvat u svrhu postavljanja dijagnoze.

Isprobajte najveću tražilicu medicinskih usluga Algolov!

Isprobajte Algoprev i saznajte koje preventivne pretrage su Vam potrebne!

Tim Algomed!

Literatura

1. 2. Nahlawi S, Gari N. Sonography Transvaginal Assessment, Protocols, and
Interpretation. [Updated 2022 Sep 16]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2026 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK572084/

Avery JC, Deslandes A, Freger SM, Leonardi M, Lo G, Carneiro G, Condous G, Hull
ML; Imagendo Study Group. Noninvasive diagnostic imaging for endometriosis part
1: a systematic review of recent developments in ultrasound, combination imaging,
3. and artificial intelligence. Fertil Steril. 2024 Feb;121(2):164-188. doi: 10.1016/j.fertnstert.2023.12.008. Epub 2023 Dec 14. PMID: 38101562.

Capraș RD, Badea IC, Moldovan M, Gaia-Oltean AI, Badea AF, Telecan T. The Diagnostic Performance of Transvaginal Ultrasound for Posterior Compartment Endometriosis Compared to Laparoscopic and Histopathological Findings: A Systematic Review. Healthcare (Basel). 2025 Oct 10;13(20):2548. doi: 10.3390/healthcare13202548. PMID: 41154228; PMCID: PMC12563166.

Karcinom želuca (rak želuca) često se otkriva tek u kasnijim fazama bolesti, kada su simptomi već izraženi, a
liječenje teže. Zbog toga je bitno otkrivanje karcinoma želuca na vrijeme. Za sada ne postoji preporuka za opće preventivno testiranje cijele populacije na rak želuca (za razliku od primjerice, raka debelog crijeva, kod kojeg se svi upućuju na rano otkrivanje). Smjernice S3 za karcinom želuca (aktualno 2025. Njemačka) naglašavaju praćenje i rano otkrivanje kod osoba s povećanim rizikom. Sve se češće spominje genetsko testiranje i prisutnost određenih gena koji ukazuju na povećan rizik razvoja raka želuca.

*U nekim državama, npr. Japan, postoje programi za gastroskopiju kod zdravih pojedinaca.

Rizične osobe uključuju:
• Ljude koji imaju bliže rođake (roditelje, braću ili sestre) s karcinomom želuca.
• Osobe s kroničnom upalom želuca (atrofični gastritis) ili promjenama sluznice poput intestinalne
metaplazije.
• Osobe koje su prethodno imale određene operacije želuca.
• Ljude s nasljednim genetskim mutacijama, posebno CDH1 i CTNNA1, povezanim s hereditarnim
difuznim karcinomom želuca (HDGC).
Za ove osobe genetika igra ključnu ulogu: od navršene 18. godine preporučuje se genetsko savjetovanje i mogućnost prediktivnog testiranja ako je mutacija već identificirana u obitelji.

Koja metoda se koristi kod ranog otkrivanja kod rizičnih skupina?

Gastroskopija (pregled želuca kamerom) ostaje zlatni standard. Tijekom pregleda uzimaju se biopsije kako bi
se provjerilo:
• prisutnost bakterije Helicobacter pylori, koja povećava rizik od raka (Ako se pronađe H. pylori,
liječenje antibioticima smanjuje rizik od razvoja karcinoma.
• eventualne pretkancerozne promjene, poput adenoma, tj. promjena koje prethode nastanku raka

Tražite gastroskopiju?

Genetski rizik

Kod osoba s mutacijama CDH1 ili CTNNA1 praćenje je detaljnije:
• Preporučuje se testiranje na H. pylori i liječenje ako je bakterija prisutna.
• Asimptomatskim nositeljima mutacije preporučuje se godišnja gastroskopija u stručnom centru.
• Profilaktična gastrektomija (preventivno uklanjanje želuca) može biti opcija, ovisno o rezultatima
gastroskopije i povijesti bolesti u obitelji.
• Za obitelji s HDGC-sličnim profilom ili s mutacijom CDH1 nejasne značajnosti (VUS) također se
preporučuje godišnje praćenje gastroskopijom tijekom prvih nekoliko godina, počevši od 40. godine
ili 10 godina prije starosti najmlađe oboljele osobe u obitelji.

Važno za pacijente i obitelji!

Iako gastroskopija omogućuje rano otkrivanje promjena u želucu, kod nositelja mutacija male promjene mogu biti teško uočljive. Stoga se svi programi praćenja trebaju provoditi u iskusnim centrima, po mogućnosti u okviru kliničkih studija, kako bi se postigli najbolji rezultati.

Logika genetskog testiranja

Zašto se ne testira svatko?
• Rak želuca najčešće nije nasljedna bolest; većina slučajeva su sporadični (ne nasljeđuju se).
• Genetske mutacije povezane s HDGC relativno su rijetke, ali kada su prisutne, rizik od raka vrlo
je visok.

Zato testiranje ima smisla samo kod visokorizičnih obitelji ili osoba.
Logika postupka:
• Prvo se uzima detaljna obiteljska povijest tumora (tko je imao koji tip karcinoma i u kojoj dobi).
• Ako anamneza upućuje na mogući nasljedni rak, pacijent se upućuje na genetsko savjetovanje.
• Nakon savjetovanja vrši se ciljano genetsko testiranje na specifične gene (CDH1, CTNNA1 i rijetko
drugi) povezane s hereditarnim rakom želuca.
• Ako se mutacija pronađe, mogu se testirati i ostali članovi obitelji (prediktivno testiranje).
• Osobi pozitivnoj na mutaciju planira se, prema genetskom savjetovanju, rani probir ili gastroskopije
čak i bez simptoma.

Zaključak

Rano otkrivanje karcinoma želuca u općoj populaciji još nije definirano, ali osobe s povećanim rizikom,
posebno genetskim, trebaju redovito gastroskopsko praćenje.
Također se očekuju noviteti jer trenutno postoje brojni pilot projekti koji istražuju rano otkrivanje karcinoma
želuca:
• GISTAR – studija koja ispituje ulogu gastroskopije i testiranja na H. pylori u prevenciji raka želuca.
• EUROHELICAN – projekt usmjeren na prepoznavanje rizičnih skupina i strategija ranog otkrivanja
u Europi.
• TOGAS – istražuje optimalne metode skrininga i praćenja rizičnih osoba.
• EUCanScreen – europska inicijativa za standardizaciju i evaluaciju preventivnih programa za različite vrste raka, uključujući želudac.

Istražite: kolonoskopiju, MR enterografiju, SIBO test, pH-metriju, endoskopiju kapsulom, funkcionalnu dispepsiju i druge pretrage i tegobe povezane sa probavnim sustavom na algomed.hr!

Martin Novosel, dr. med.

01./26.

Literatura:
S3-Leitlinie Diagnostik und Therapie der Adenokarzinome des Magens und ösophago-gastralen Übergangs
Version 3.1 – Oktober 2025AWMF-Registernummer: 032-009OL

Isprobajte Algoprev i saznajte koje preventivne pretrage su Vam potrebne!

Rak vrata maternice jedan je od rijetkih karcinoma koji se gotovo u potpunosti može spriječiti. Unatoč tome, i dalje predstavlja vodeći uzrok smrtnosti od raka među europskim ženama mlađima od 45 godina, uz izražene razlike unutar i između europskih zemalja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) 2020. godine pokrenula je globalnu strategiju eliminacije raka vrata maternice kao javnozdravstvenog problema, s ciljem smanjenja godišnje incidencije na manje od 4 slučaja na 100.000 žena do 2030. godine. Međutim, standardizirana stopa incidencije u Europskoj uniji u 2022. godini iznosila je 11,7 na 100.000 žena, uz značajne razlike među državama članicama (od 5,2 do 32,6 na 100.000 žena).

Probir i rano otkrivanje

Rak vrata maternice najčešće nastaje kao posljedica dugotrajne infekcije humanim papilomavirusom (HPV). HPV je vrlo čest virus koji se prenosi spolnim putem. U većini slučajeva infekcija prolazi sama od sebe, no ako virus ostane prisutan dulje vrijeme, može uzrokovati promjene na stanicama vrata maternice koje se s vremenom mogu razviti u rak.

Papa test (citologija)

Papa testom se uzima uzorak stanica s vrata maternice kako bi se otkrile već nastale stanične promjene. Iako je Papa test manje osjetljiv od HPV testa i može propustiti neke rane promjene, on je i dalje dobar i vrijedan alat u ranom otkrivanju raka vrata maternice.

HPV test

HPV test otkriva prisutnost visokorizičnih tipova HPV-a koji mogu dovesti do raka vrata maternice. Time se prepoznaje sam uzrok bolesti, često prije nego što dođe do vidljivih promjena na stanicama.

Što znači da je HPV test osjetljiviji?

Veća osjetljivost znači da HPV test s većom pouzdanošću prepoznaje žene koje imaju povećan rizik od razvoja raka vrata maternice. To omogućuje ranije praćenje i pravodobno liječenje, čime se sprječava razvoj karcinoma.

Kombinirano testiranje (Papa test + HPV test) donosi tek malu dodatnu korist, uz veći broj nepotrebnih dodatnih pretraga.

Dob za početak pregleda

Redoviti ginekološki pregledi s Papa testom preporučuju se nakon stupanja u spolne odnose. U Hrvatskoj se organizirani probir u pravilu započinje od 25. godine života.

Čimbenici na koje je moguće utjecati

Cijepljenje protiv HPV-a jedna je od najučinkovitijih mjera prevencije raka vrata maternice. Djevojčice i dječaci do navršene 14. godine primaju dvije doze cjepiva u razmaku od šest mjeseci. Nakon 15. godine cjepivo se primjenjuje u tri doze, uz preporučeni razmak od dva mjeseca između prve i druge te četiri mjeseca između druge i treće doze. Preporučuje se da se sve tri doze prime unutar 12 mjeseci.

Pušenje povećava rizik progresije HPV infekcije u prekancerozne i zloćudne promjene. Pušači imaju značajno veći rizik od razvoja raka vrata maternice.

Korištenje kondoma smanjuje rizik prijenosa HPV-a, iako ne pruža potpunu zaštitu jer virus može inficirati i područja koja nisu prekrivena kondomom.

Muško obrezivanje dokazano smanjuje prijenos HPV-a i drugih spolno prenosivih infekcija, čime se posredno smanjuje i rizik infekcije te razvoja raka vrata maternice kod žena.

(1)(2)

Što kaže hrvatski zavod za javno zdravstvo?

Nacionalni program ranog otkrivanja raka vrata maternice osnovan je 15. srpnja 2010. godine, s ciljem sprječavanja novih slučajeva ove bolesti, smanjenja smrtnosti i unaprjeđenja rezultata oportunističkog probira. NPP ranog otkrivanja raka vrata maternice, kao treći nacionalni program probira raka u odrasloj populaciji, uveden je u Hrvatskoj 2012. godine kao organizirani probir koji za probirni test koristi konvencionalno citološko testiranje (Papa test) na ciljanoj populaciji žena u dobi između 25 i 64 godine, pod stručnom koordinacijom Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Tražite Papa-test (probir raka vrata maternice)?

Istražite Algolov !

Martin Novosel, dr. med

Literatura:

1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/cervical-cancer

2. https://cancer-screening-and-care.jrc.ec.europa.eu/en/ec-cvc/european-cervical-cancer-guidelines?topic=328&usertype=327

Isprobajte Algoprev i saznajte koje preventivne pretrage su Vam potrebne!

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2022. zabilježeno je 3088 slučajeva raka dojke (incidencija 154,78/100 000). Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Rizik obolijevanja od karcinoma dojke povećavaju sljedeći čimbenici:

1. Genetski (oko 5 % novih slučajeva) – definirane genetske bolesti (oko 5 % novih slučajeva)

Visok rizik: mutacije u genima BRCA1, BRCA2, PALB2 ili RAD51C
Srednji rizik: mutacije u genima STK11  (Peutz-Jeghersov sindrom), ATM (Ataxia teleangiectasia), PTEN (Cowdenov sindrom), CHEK-2ili drugim genima

2. Obiteljska anamneza (povijest): povećana učestalost karcinoma dojke i/ili jajnika s jedne strane obitelji

3. Hormonalni čimbenici

– rana menarha (prva menstruacija )
– kasna menopauza
– kasna ili izostala trudnoća
– pretilost, debljanje nakon menopauze
– hormonska nadomjesna terapija (HNT) nakon menopauze

4. Toksični čimbenici

Izloženost zračenju dojki u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, pušenje, visoka konzumacija alkohola (relativni rizik 1,46 pri ≥45 g alkohola/dan),

Kontralateralni karcinom dojke (prvi karcinom na suprotnoj dojci).

(1) (2)

Gdje potražiti pomoć u Hrvatskoj?

Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nalazi se popis telefonskih brojeva po županijama gdje se može dobiti više informacija: https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?

Nacionalnim programom obuhvaćene su sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 49 do 70 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine.

Ciljevi programa:

– smanjiti smrtnost od raka dojke za 25–30 %
– otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas
– poboljšati kvalitetu života žena oboljelih od raka dojke

(2)

Ukratko o svim pretragama

1. Mamografija (rendgensko snimanje dojki)

Zašto se koristi?
Mamografija je zlatni standard probira raka dojke jer može otkriti mikrokalcifikate, koji su često prvi znak raka. Posebno je korisna kod žena iznad 40–50 godina, jer s godinama dojke postaju masno transformirane (gusto tkivo zamjenjuje se masnim tkivom). U masnijem tkivu rendgenske slike su jasnije i lakše je uočiti promjene.
Ograničenja:
Kod gustih dojki (češćih kod mlađih žena) mamografija gubi osjetljivost jer se tumorsko tkivo „skriva“ u žljezdanom tkivu.

2. Ultrazvuk dojki (UZV)

Zašto se koristi?
Ultrazvuk je prva metoda izbora kod žena mlađih od 40 godina jer su njihove dojke najčešće guste.
Kod gustog tkiva ultrazvuk bolje razlikuje čvrste čvorove od cista nego mamografija.
UZV nema zračenja → pogodan za mlade žene, trudnice ili dojilje.
Uloga nakon 40. godine: Nije zamjena za mamografiju, ali se koristi komplementarno → pomaže u razjašnjavanju nejasnih nalaza i „pretraživanju“ područja koja su u mamografiji teško vidljiva.

3. Magnetska rezonancija (MR dojki s kontrastom)

Zašto se koristi?
MR ima najveću osjetljivost – otkriva i vrlo male lezije te dodatne tumore.
Koristi se kad postoji visoki genetski rizik (npr. BRCA mutacije), kod nejasnih nalaza mamografije/UZV-a ili kod planiranja operacije.
Zašto nije standard u probiru?
Skupa je, dugotrajna i daje puno „lažno pozitivnih“ nalaza (prikaže nešto što izgleda sumnjivo, a zapravo nije rak).
Nema dokaza da poboljšava dugoročnu prognozu ako se koristi kao metoda probira kod žena bez visokog rizika.

Sažetak logike:

≥40 godina: mamografija prvi izbor (masnije tkivo, vidi se mikrokalcifikate) +/- UZV kao dopuna kod gustih dojki ili sumnjivih nalaza.
<40 godina: ultrazvuk prvi izbor (dojke guste, nema zračenja).
MR: specijalna metoda – kod visokog rizika ili nejasnih nalaza, ali ne za rutinski probir.
(1)

Martin Novosel, dr. med

Literautra:

1. https://www.onkopedia.com/de/onkopedia/guidelines/mammakarzinom-der-frau/@@guideline/html/index.html
2. https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/

1. Beta-glukan

Zob je izvrstan izvor beta-glukana, posebne vrste topljivih vlakana koja pomaže u snižavanju lošeg (LDL) kolesterola, čime se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila. Zbog tih potencijalno korisnih učinaka, znanstvenici su proveli brojne studije kako bi provjerili u kolikoj mjeri beta-glukan iz zobi zaista doprinosi smanjenju LDL kolesterola.
U meta-analizi koju su proveli Ho HV i suradnici, obuhvaćeno je 58 istraživanja s gotovo 4000 sudionika, koji su konzumirali hranu bogatu beta-glukanom najmanje tri tjedna. Rezultati su pokazali da dnevni unos od oko 3,5 grama beta-glukana značajno smanjuje razine LDL kolesterola i drugih masnoća u krvi. (1)

Slično tome, meta-analiza Alcidesa C. de Moraisa Juniora i suradnika pokazala je da izolirani beta-glukan smanjuje ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride, dok nije zabilježen značajan učinak na HDL kolesterol. Beta-glukan se u tim studijama primjenjivao u dozama od 3 do 10 grama dnevno, tijekom razdoblja od 5 do 12 tjedana. (2)

2. Ekstrakt crvene riže

U meta-analizi Pengfana L i suradnika obrađeno je 15 randomiziranih kliničkih studija. Ekstrakt crvene kvasnice (red yeast rice, RYR) pokazao se učinkovitim u snižavanju LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i triglicerida te u povećanju HDL kolesterola kod osoba s povišenim masnoćama u krvi, u usporedbi s placebom. Također je smanjio razinu apolipoproteina B, dok nije utjecao na apolipoprotein A. Doze RYR-a u studijama kretale su se od 200 do 2400 mg dnevno (aktive tvari monakilin 3-10mg dneveno), a trajanje je bilo od 6 do 24 tjedna. Analiza je uključivala samo visokokvalitetne studije. Potrebne su daljnje studije o sigurnosti dugoročne primjene. Sigurnosni profil RYR-a sličan je onome kod statina, što znači da se mogu javiti slične nuspojave, poput bolova u mišićima i povišenih jetrenih enzima. Zbog toga je važno koristiti RYR s oprezom i pod nadzorom liječnika, posebno ako se već uzimaju lijekovi za sniženje kolesterola. (3)

3. Češnjak

Meta-analiza o utjecaju suplementacije češnjakom pokazala je da uzimanje češnjaka može smanjiti ukupni kolesterol za oko 8 %. Također, došlo je do blagog povećanja “dobrog” HDL kolesterola za i smanjenja “lošeg” LDL kolesterola, što su oba značajna pomaka. Međutim, smanjenje triglicerida nije bilo statistički značajno, iako je pokazivalo tendenciju prema smanjenju. (4)
Dvostruko slijepa, placebo kontrolirana studija provedena je na 51 pacijentu s koronarnom bolešću (bolesti srčanih žila) kako bi se procijenili učinci tableta s vremenski oslobađajućim prahom češnjaka, nazvanih Allicor, na desetogodišnji rizik od srčanog udara i iznenadne smrti, u svrhu sekundarne prevencije bolesti srca. Nakon 12 mjeseci liječenja, kod muškaraca je rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno smanjen 1,5 puta, a kod žena 1,3 puta. Glavni razlog za smanjenje rizika bilo je smanjenje LDL-C. (5)

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da je češnjak siguran za upotrebu kao hrana i začin. Jedna važna tvar u češnjaku, alicin, može u velikim količinama naštetiti jetri. Također, neke druge tvari u češnjaku mogu izazvati neugodne simptome poput peckanja u grlu i ustima, želučanih problema, mučnine, povraćanja, crvenila i upale sluznice, krvarenja desni, pa čak i gubitka vida. Jedna studija pokazala je da spojevi iz češnjaka mogu izazvati upalu i oštećenje crijeva.

Preporučene dnevne doze različitih proizvoda od češnjaka su sljedeće:

– svježi sirovi češnjak uzima se u količini od 2 do 5 grama dnevno
– sušeni češnjak u prahu preporučuje se u dozi od 0,4 do 1,2 grama dnevno
– češnjakovo ulje koristi se u manjim količinama, oko 2 do 5 miligrama dnevno
– čvrsti ekstrakt češnjaka uzima se u rasponu od 300 do 1000 miligrama dnevno
– tekući stari ekstrakt češnjaka preporučuje se u dozi od 2400 miligrama dnevno

(6)

Ekstrakt artičoke

Shahinfar H i suradnici predstavili su pregled i analizu 14 znanstvenih studija u kojima su proučavali kako dodatak prehrani od lista artičoke ili konzumacija soka od artičoke utječu na masnoće u krvi kod odraslih. Studije su mjerile razine lošeg kolesterola (LDL), ukupnog kolesterola, dobrog kolesterola (HDL) i triglicerida u krvi. Doze artičoke kretale su se od 50 do 2700 mg dnevno, a trajanje korištenja bilo je od 5 do 12 tjedana. U istraživanjima je sudjelovalo ukupno 960 odraslih osoba (muškaraca i žena), u dobi od 18 do 70 godina, s različitim zdravstvenim stanjima poput povišenog kolesterola, dijabetesa tipa 2, masne jetre koja nije uzrokovana alkoholom, metaboličkog sindroma i kronične bubrežne bolesti. Uključene su bile i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, pretilošću, povišenim šećerom u krvi ili povišenim krvnim tlakom. Početne vrijednosti masnoća u krvi razlikovale su se ovisno o zdravstvenom stanju sudionika.

Kombinirajući rezultate iz 14 studija (ukupno 15 mjerenja), otkriveno je da artičoka značajno smanjuje razinu triglicerida (u prosjeku za oko 0,19 mmol/L), ukupnog kolesterola (0,44 mmol/L) i lošeg LDL kolesterola (0,45 mmol/L). Ti su učinci bili statistički značajni. Međutim, nije pronađen značajan učinak na razinu dobrog HDL kolesterola. (7)

Povezane teme:

Rizici za srce i krvne žile

Masnoće u krvi

Statini i masnoće (lijekovi)

Kako smršavjeti?

07/25

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Ho HV, Sievenpiper JL, Zurbau A, Blanco Mejia S, Jovanovski E, Au-Yeung F, Jenkins AL, Vuksan V. The effect of oat β-glucan on LDL-cholesterol, non-HDL-cholesterol and apoB for CVD risk reduction: a systematic review and meta-analysis of randomised-controlled trials. Br J Nutr. 2016 Oct;116(8):1369-1382. doi: 10.1017/S000711451600341X. Epub 2016 Oct 11. PMID: 27724985.
2. de Morais Junior AC, Schincaglia RM, Viana RB, Armet AM, Prado CM, Walter J, Mota JF. The separate effects of whole oats and isolated beta-glucan on lipid profile: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Clin Nutr ESPEN. 2023 Feb;53:224-237. doi: 10.1016/j.clnesp.2022.12.019. Epub 2022 Dec 19. PMID: 36657917.
3. Li P, Wang Q, Chen K, Zou S, Shu S, Lu C, Wang S, Jiang Y, Fan C, Luo Y. Red Yeast Rice for Hyperlipidemia: A Meta-Analysis of 15 High-Quality Randomized Controlled Trials. Front Pharmacol. 2022 Jan 17;12:819482. doi: 10.3389/fphar.2021.819482. PMID: 35111069; PMCID: PMC8802088.
4. Ried K, Toben C, Fakler P. Effect of garlic on serum lipids: an updated meta-analysis. Nutr Rev. 2013 May;71(5):282-99. doi: 10.1111/nure.12012. Epub 2013 Mar 7. PMID: 23590705.
5. Sobenin IA, Pryanishnikov VV, Kunnova LM, Rabinovich YA, Martirosyan DM, Orekhov AN. The effects of time-released garlic powder tablets on multifunctional cardiovascular risk in patients with coronary artery disease. Lipids Health Dis. 2010 Oct 19;9:119. doi: 10.1186/1476-511X-9-119. PMID: 20958974; PMCID: PMC2972277.
6. Verma T, Aggarwal A, Dey P, Chauhan AK, Rashid S, Chen KT, Sharma R. Medicinal and therapeutic properties of garlic, garlic essential oil, and garlic-based snack food: An updated review. Front Nutr. 2023 Feb 16;10:1120377. doi: 10.3389/fnut.2023.1120377. PMID: 36875845; PMCID: PMC9978857.
7. Shahinfar H, Bazshahi E, Amini MR, Payandeh N, Pourreza S, Noruzi Z, Shab-Bidar S. Effects of artichoke leaf extract supplementation or artichoke juice consumption on lipid profile: A systematic review and dose-response meta-analysis of randomized controlled trials. Phytother Res. 2021 Dec;35(12):6607-6623. doi: 10.1002/ptr.7247. Epub 2021 Sep 27. PMID: 34569671.

Studija Kwok i suradnika, objavljena 2025. godine, istraživala je učinke meditacije i joge na tjeskobu, depresiju i kroničnu upalu kod osoba s Parkinsonovom bolesti. U istraživanju je sudjelovalo 159 osoba s blažim do umjerenim oblikom bolesti, koje su nasumično podijeljene u tri skupine: meditacija (53 osobe), joga (52 osobe) i kontrolna skupina (54 osobe).

Meditacija i joga provodile su se u grupama po 90 minuta, tijekom osam tjedana. Glavni ciljevi istraživanja bili su smanjenje simptoma tjeskobe i depresije, a prateći ciljevi uključivali su promjene u motoričkim i nemotoričkim simptomima, kvaliteti života, razini pažljivosti (mindfulness) i razinama upalnih tvari u krvi (interleukin-6, kortizol i TNF-alfa). Procjene su se radile na početku, nakon 2 mjeseca i nakon 6 mjeseci.

Rezultati su pokazali da su i meditacija i joga imali kratkoročno pozitivan učinak na smanjenje tjeskobe, poboljšanje motoričkih simptoma i kvalitetu života. Kod osoba koje su meditirale, zabilježeno je i smanjenje upalne tvari IL-6, ali s vremenskim odmakom. Meditacija se pokazala učinkovitijom od joge u smanjenju simptoma depresije i jačanju osobina pažljivosti, posebno kod osoba koje su bile u većem riziku od depresije.

Potrebno je još istraživanja kako bismo bolje razumjeli kako meditacija djeluje na mozak i kako je najbolje primijeniti u liječenju neurodegenerativnih bolesti na “duže staze”. (1)

Blog o učenju i pamćenju dobro se slaže s blogom o jogi.

Martin Novosel, dr.med.

Literatura:

1. Kwok JYY, Chan LML, Lai CA, Ho PWL, Choi ZY, Auyeung M, Pang SYY, Choi EPH, Fong DYT, Yu DSF, Lin CC, Walker R, Wong SYS, Ho RTH. Effects of Meditation and Yoga on Anxiety, Depression and Chronic Inflammation in Patients with Parkinson’s Disease: A Randomized Clinical Trial. Psychother Psychosom. 2025;94(2):101-118. doi: 10.1159/000543457. Epub 2025 Feb 28. PMID: 40024243; PMCID: PMC11965853.

Pametni telefoni promijenili su svakodnevne navike milijardi ljudi. Ovi prolazi u online svijet—s pristupom informacijama o gotovo svakoj temi, neiscrpnim vrstama zabave i stalno osvježavanim “feedovima” na društvenim mrežama—postali su sveprisutni: 90 % odraslih Amerikanaca posjeduje pametni telefon, a prosječni korisnik provodi 4,6 sata dnevno na svom uređaju. (1)

Studija Noaha Castela i suradnika “Blocking mobile internet on smartphones improves sustained attention, mental health, and subjective well-being” istražuje kako privremeno isključivanje mobilnog interneta utječe na mentalno zdravlje, opću dobrobit i sposobnost održavanja pažnje.

Ispitanici su na svoje telefone instalirale aplikaciju Freedom. Ta aplikacija je na dva tjedna blokirala sav pristup internetu putem mobitela, uključujući Wi-Fi i mobilne podatke. Aplikacija je također pratila jesu li sudionici stvarno koristili telefone bez interneta tijekom tog razdoblja.

Istraživači su željeli provjeriti tri stvari: koliko su se ljudi osjećali zadovoljno i sretno, kakvo im je bilo mentalno zdravlje te koliko dobro mogu održavati pažnju. Mentalno zdravlje mjerili su gledajući simptome poput anksioznosti i depresije, a pažnju su ispitivali posebnim testom koji pokazuje koliko se netko može koncentrirati dulje vrijeme.

Mjerenja su provedena tri puta: na početku istraživanja, nakon dva tjedna i nakon još dva tjedna. Sudionici su bili podijeljeni u dvije grupe. Jedna grupa je imala blokiran internet na mobitelu odmah tijekom prva dva tjedna, dok je druga grupa internet koristila normalno prvih dva tjedna, a onda su im blokirali internet tijekom druga dva tjedna.

Rezultati su pokazali da su ljudi koji su imali blokiran internet na mobitelu koristili telefone oko dva sata manje dnevno. Također su se osjećali sretnije, manje tjeskobno i depresivno te su se bolje mogli usredotočiti i manje su gubili pažnju. Ova studija pokazuje da je povremeno isključivanje mobilnog interneta dobro za naše mentalno zdravlje i pomaže nam da se bolje koncentriramo. U današnje vrijeme, kada smo stalno povezani, korisno je ponekad napraviti digitalni odmor.

(2)

Šira slika – Što stoji u pozadini problema?

Jedna od glavnih teorija jest da telefoni negativno utječu na san. Loš san povezan je s većim rizikom od depresije i drugih mentalnih problema, a istraživanja pokazuju da smanjenje korištenja telefona prije spavanja može povećati trajanje i kvalitetu sna.

Korištenje pametnih telefona mijenja i kako provodimo svoje vrijeme — umjesto da se krećemo, družimo ili odmaramo u prirodi, često smo zarobljeni u digitalnom svijetu.

Negativni sadržaji na društvenim mrežama mogu dodatno loše utjecati na naše raspoloženje, pretraživanja negativnih vijesti može dodatno narušiti naše emocionalno stanje.

Prevelika količina podataka koje svakodnevno primamo može nas doslovno preopteretiti i smanjiti našu sposobnost koncentracije.

Ova složena slika pokazuje da iza jednostavnog korištenja pametnog telefona stoji mnogo nepoznanica koje je potrebno dublje istražiti kako bismo razumjeli pravi utjecaj na naše zdravlje i svakodnevni život.

Pregled svih naših protokola zdravlja pročitajte na: Protokoli zdravlja

Algolov do lova na najbolje klinike!

Algomed jer zdravlje ne mora biti komplicirano!

Martin Novosel, dr. med.

Literatura

1. https://www.harmonyhit.com/phone-screen-time-statistics/

2. Castelo N, Kushlev K, Ward AF, Esterman M, Reiner PB. Blocking mobile internet on smartphones improves sustained attention, mental health, and subjective well-being. PNAS Nexus. 2025 Feb 18;4(2):pgaf017. doi: 10.1093/pnasnexus/pgaf017. PMID: 39967678; PMCID: PMC11834938.