Psiha | Algomed https://algomed.hr Briga o zdravlju ne mora biti komplicirana Mon, 14 Apr 2025 17:48:23 +0000 hr hourly 1 https://wordpress.org/?v=7.0 https://algomed.hr/wp-content/uploads/2023/09/cropped-favicon-32x32.png Psiha | Algomed https://algomed.hr 32 32 Geštalt psihoterapija https://algomed.hr/gestalt-psihoterapija/ Sat, 11 Jan 2025 16:36:01 +0000 https://algomed.hr/?p=6719

Geštalt psihoterapija

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” –  detaljnije informiranje

Tražite pregled psihijatra?

PSIHA• 9 MIN

Brza Traka

Što je Geštalt psihoterapija?

Geštalt terapija je humanistički pristup psihoterapiji koji naglašava cjelovitost osobe, usmjerenost na sadašnji trenutak i svijest o vlastitim iskustvima. Temelji se na fenomenologiji, što znači da istražuje kako pojedinci doživljavaju svijet iz svoje vlastite perspektive. Iako ima dugu povijest i široku primjenu u radu s različitim problemima i skupinama, znanstvena istraživanja o njezinoj učinkovitosti su ograničena. Rezultati tih istraživanja često potiču rasprave, ostavljajući prostor za daljnje evaluacije i dublje razumijevanje ovog terapijskog pristupa.

Za koga je Geštalt terapija namijenjena?

Geštalt terapija korisna je za širok spektar ljudi s različitim potrebama i izazovima. Osobe koje se suočavaju s psihološkim poteškoćama, poput anksioznosti i depresije, često mogu imati velike koristi od ovog pristupa. Djeca s emocionalnim teškoćama, poput straha ili tuge također pronalaze pomoć kroz Geštalt terapiju, osobito kada je kombinirana s terapijom igranjem.

U profesionalnom kontekstu, principi Geštalt terapije često pomažu zdravstvenim djelatnicima, poput medicinskih sestara u psihijatriji, u poboljšanju njihovih vještina i razumijevanju pacijenata. Također, osobe koje imaju poteškoće u komunikaciji ili međuljudskim odnosima, poput starijih osoba, često bilježe značajna poboljšanja u svojim socijalnim interakcijama i emocionalnom izražavanju.

Kombinacija Geštalt terapije i lucidnog sanjanja pokazala se korisnom i za osobe koje pate od kroničnih noćnih mora, smanjujući njihovu učestalost i intenzitet. Geštalt terapija ne samo da pomaže u rješavanju psiholoških problema, već i potiče osobni rast, povećava svijest o vlastitim obrascima ponašanja te promiče osjećaj odgovornosti.

U odjeljku “Želim znati više” detaljno će biti analiziran rad iz 2019. godine koji sustavno pregledava nekoliko istraživanja o učinkovitosti Geštalt terapije. Pozivamo vas da ga pročitate i saznate više o ovom terapijskom pristupu i njegovim potencijalima.

Zanima Vas drugi pristup psihoterapije kao što je KBT (kognitivno-bihevioralna terapija)? O tome možete pročitati ovdje!

Želim znati više

Rad “Gestalt Therapy Effectiveness: A Systematic Review of Empirical Evidence” autorice Rosalbe Raffagnino, objavljen u časopisu *Open Journal of Social Sciences*, predstavlja sustavni pregled istraživanja učinkovitosti Geštalt terapije (GT) provedenih u posljednjih dvanaest godina. Pregled obuhvaća studije koje su ispitivale učinkovitost GT-a u različitim kontekstima, uključujući grupnu terapiju, individualnu terapiju te primjenu na različite populacije i probleme. Analizirano je ukupno 11 studija koje su zadovoljile kriterije za uključivanje.

Geštalt terapija: Kako djeluje i kome može pomoći?

Istraživanja su pokazala da grupne radionice Geštalt terapije mogu pomoći aktivistima u ruralnim zajednicama. Nakon sudjelovanja u radionicama, mnogi su, osobito žene, osnaženi da preuzmu aktivniju ulogu u svojim zajednicama, unatoč tradicionalnim ograničenjima. Terapija se također pokazala korisnom u profesionalnom kontekstu – psihijatri i medicinske sestre uspješno primjenjuju Geštalt principe u svojoj praksi, poboljšavajući kvalitetu rada s pacijentima.

Kod roditelja osnovnoškolaca koji su se borili s anksioznošću, ova terapija smanjila je razinu tjeskobe i povećala njihovu sposobnost razumijevanja vlastitih emocionalnih iskustava. Također, razvedene žene koje su prošle kroz terapijske grupe zabilježile su povećanje samopouzdanja i osjećaja osobne učinkovitosti.

Geštalt terapija pronalazi primjenu i kod specifičnih problema, poput kroničnih noćnih mora ili emocionalnih teškoća kod djece. Pokazala je učinkovitost i kod gerijatrijskih pacijenata (osobe starije životne dobi), kod kojih su primijećena poboljšanja u komunikaciji, osjećaju pripadnosti i općoj dobrobiti.

Zanimljivo je da su neka istraživanja uspoređivala Geštalt terapiju s drugim modelima, poput kognitivno-bihevioralne terapije (KBT). Rezultati su pokazali da je Geštalt terapija jednako učinkovita, s posebnim prednostima u određenim područjima.

Zaključak studije:

Iako postoje dokazi koji podržavaju učinkovitost Geštalt terapije u različitim kontekstima, autorica ističe potrebu za daljnjim empirijskim istraživanjima s rigoroznijim metodološkim pristupima kako bi se ojačala znanstvena osnova ovog terapijskog modela. Također se naglašava važnost integracije GT-a s drugim terapijskim pristupima i prilagodbe suvremenim zahtjevima u psihoterapiji.

(1)

Pronađite usluge iz područja psihologije na našoj tražilici Algolov.

 

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Raffagnino, R. (2019). Gestalt Therapy Effectiveness: A Systematic Review of Empirical Evidence. *Open Journal of Social Sciences*, 7, 66-83. doi: 10.4236/jss.2019.76005.

 

]]> Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) https://algomed.hr/kognitivno-bihevioralna-terapija-kbt/ Tue, 07 Jan 2025 11:05:37 +0000 https://algomed.hr/?p=6537

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” –  detaljnije informiranje

Tražite pregled psihijatra?

PSIHA•  6 MIN

Brza Traka

Što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)?

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan je od najčešće korištenih i najbolje istraženih oblika psihoterapije. Kombinira dva pristupa – kognitivnu i bihevioralnu terapiju.

Kako KBT djeluje?

KBT polazi od pretpostavke da su misli, osjećaji i ponašanja međusobno povezani te da utječu na našu dobrobit. Primjerice, negativne misli mogu potaknuti štetno ponašanje, koje dodatno pojačava neugodne osjećaje. Cilj terapije je prekinuti ovaj začarani krug i potaknuti pozitivne promjene. Pogledajte primjer u “Želim znati više”.

Kada se koristi KBT?

KBT je učinkovita u liječenju mnogih mentalnih zdravstvenih problema, uključujući: depresiju, anksiozne poremećaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) i ovisnosti.
Također se koristi kod fizičkih stanja, poput kronične (dugotrajne) boli i tinitusa (šum u ušima), kako bi se pacijentima pomoglo bolje nositi sa simptomima.

Koliko traje terapija?

KBT je obično kratkotrajna terapija, usmjerena na rješavanje trenutnih problema. Terapija se najčešće provodi jednom tjedno, a trajanje pojedine seanse je otprilike jedan sat.

Trajanje ovisi o težini problema – neki pacijenti osjećaju poboljšanje već nakon nekoliko sesija, dok drugima treba nekoliko mjeseci. 

Postoje li nuspojave?

Iako je KBT sigurna terapija, suočavanje s problemima može u početku izazvati neugodne osjećaje ili stres. Važno je otvoreno razgovarati s terapeutom o svim poteškoćama tijekom terapije.

Želim znati više

KBT je praktičan, učinkovit i znanstveno potkrijepljen pristup za liječenje različitih problema.

1. Kognitivni dio

Kognitivna terapija pomaže prepoznati štetne obrasce razmišljanja, poput:

Katastrofiziranja – očekivanja najgoreg mogućeg ishoda.
Generaliziranja – donošenja negativnih zaključaka iz pojedinačnih situacija.

Ovi obrasci često izazivaju nepotrebnu tjeskobu ili depresiju. KBT vas uči zamijeniti takve misli realnijim i korisnijim razmišljanjima.

2. Bihevioralni dio

Bihevioralna terapija fokusira se na mijenjanje ponašanja koje doprinosi problemima. Primjerice, osobe s depresijom često izbjegavaju aktivnosti koje su prije voljele, što pogoršava njihov osjećaj izolacije. KBT pomaže prepoznati i postepeno mijenjati takva ponašanja.

Štetni i neutralni obrasci razmišljanja i ponašanja

Zamislite situaciju u kojoj na ulici vidite poznanika, kažete mu „bok“, ali vam on ne uzvrati pozdrav. Kako ćete reagirati, uvelike ovisi o tome kako procjenjujete situaciju:

Štetno: “Ignorirao me – više me ne voli.”

– Osjećaji: Osoba koja ovako razmišlja osjeća se tužno, povrijeđeno i odbačeno.

– Ponašanje: Izbjegavanje te osobe u budućnosti, iako pretpostavka možda nije točna.

Neutralno: “Nije me primijetio – možda ima loš dan. Trebao bih ga nazvati i pitati je li sve u redu.”

– Osjećaji: Ove misli ne izazivaju neugodne osjećaje.

– Ponašanje: Kontaktiranje osobe kako biste provjerili je li sve u redu.

(1)

Saznajte što Vas očekuje kod liječnika obiteljske medicine kada se javite s psihološkom tegobom: Psiha i mentalno zdravlje.

 

Tim liječnika Algomed

07.01.2025.

Literatura:

1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279297/

 

 

 

]]>