MR radiokarpalnog tunela
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
PRETRAGE• 7 MIN
Brza Traka
Što je MR radiokarpalnog tunela?
MR (magnetska rezonanca) radiokarpalnog tunela, odnosno ručnog zgloba, neinvazivno je snimanje magnetskim poljem i radiovalovima. Ne koristi ionizirajuće zračenje (u odnosu na CT ili RTG), a može prikazati kosti, koštanu srž, hrskavicu, ligamente, tetive, zglobne strukture, krvne žile i medijani živac u području karpalnog tunela.
Zašto se provodi MR radiokarpalnog tunela?
Liječnik može preporučiti MR kod dugotrajne ili neobjašnjene boli u zapešću, smanjene pokretljivosti, sumnje na ozljedu ligamenata ili TFCC-a, sumnje na prijelom skafoidne kosti koji nije vidljiv na rendgenu, koštanih ili mekotkivnih promjena te kada treba razjasniti nalaz prije liječenja ili operacije karpalnog tunela. Opis standardnog protokola za MR zapešća među tipične indikacije ubraja radijalnu ili ulnarnu bol, smanjen opseg pokreta, kvržicu i živčane tegobe.
Kako izgleda MR radiokarpalnog tunela?
Zapešće se postavlja u namjensku malu zavojnicu i učvršćuje jastučićima kako bi se smanjilo pomicanje. Ovisno o uređaju, građi pacijenta i protokolu, ruka može biti položena uz tijelo ili iznad glave u takozvanom „superman” položaju. Tijekom snimanja čuju se glasni, ponavljajući zvukovi, dobit ćete čepiće ili slušalice i morate mirovati. Snimaju se tanki presjeci u više ravnina. Kod standardnog pregleda najčešće se analiziraju koronalne, aksijalne i sagitalne snimke. Pregled je uglavnom bezbolan, osim eventualnog uboda ako je potreban kontrast.
Koliko traje MR radiokarpalnog tunela?
Najčešće treba računati na približno 20 do 40 minuta.
Kako se liječi sindrom karpalnog tunela pročitajte na našem blogu:
Dekompresija karpalnog tunela je postupak kojim se liječi sindrom karpalnog tunela.
Želim znati više
Što MR radiokarpalnog tunela može pokazati?
MR daje dobar prikaz mekih tkiva koja se na običnom rendgenu ne vide dovoljno jasno. Može pomoći u procjeni:
– prijeloma i koštanog edema, uključujući prijelom skafoidne kosti
– skafolunatnog i lunotriquetralnog ligamenta te drugih stabilizatora zapešća
– TFCC-a (ligamenti), osobito kod ulnarne boli
– tetiva, ovojnica tetiva i ganglijskih cista
– hrskavice, sinovitisa, upalnih promjena i osteonekroze (propadanje kosti)
– medijanog živca, karpalnog tunela i mogućih prostora koji ga pritšću
Nalaz treba tumačiti zajedno sa simptomima i kliničkim pregledom. Neke promjene mogu biti slučajne ili povezane sa životnom dobi, a ne nužno uzrok boli.
Kada se MR radiokarplanog tunela preporučuje?
Dugotrajna ili atipična bol u zapešću. MR se razmatra kada bol traje, vraća se ili nije objašnjena kliničkim pregledom i početnim rendgenskim snimkama. Posebno je koristan kada se sumnja na istodobnu ozljedu kosti i mekih tkiva ili kada je potrebno planirati daljnje liječenje. Kod kronične boli ipak treba znati da MR ne otkriva svaku bolnu promjenu: retrospektivno istraživanje Accuracy of Wrist MRI in Detecting Synovitis and Correlation with Arthroscopy našlo je sinovitis pri artroskopiji u 45 od 51 bolesnika, dok je preoperativni MR bez kontrasta sinovitis opisao u 16 bolesnika. (1)
Sumnja na ozljedu TFCC-a ili ligamenata. Kod boli na ulnarnoj (unutarnjoj) strani zapešća MR može prikazati TFCC i unutarnje ligamente, ali male i složene strukture nije uvijek lako interpretirati. Ako standardni MR ne odgovara simptomima ili je potrebna preciznija procjena prije zahvata, može se razmotriti MR artrografija.
Sumnja na okultni prijelom skafoidne kosti. Ako je nakon pada prisutna bol u anatomskoj burmutici, a rendgen ne pokazuje prijelom, MR može rano otkriti prijelom, koštanu kontuziju ili drugu ozljedu. U prospektivnoj evaluaciji Suspected scaphoid injuries managed by MRI direct from the emergency department 258 bolesnika s kliničkom sumnjom i urednim rendgenskim snimkama upućeno je na akutni MR. Snimke su pokazale prijelom skafoida, prijelom druge kosti, koštanu kontuziju ili drugu ozljedu u dijelu bolesnika, a samo 29% snimki nije pokazalo abnormalnost. (2) Ipak, pozitivan ili nejasan signal na MR-u ne treba automatski izjednačiti s prijelomom. U dijagnostičkoj studiji Routine MRI Among Patients With a Suspected Scaphoid Fracture Risks Overdiagnosis samo je 6% od 256 MR snimki bilo kategorizirano kao siguran ili mogući prijelom, dok je 29% pokazalo nespecifične promjene signala koje mogu navesti na pogrešan zaključak. Zato se odluka o imobilizaciji i liječenju donosi prema nalazu, pregledu, mehanizmu ozljede i procjeni liječnika. (3)
Sindrom karpalnog tunela
Sindrom karpalnog tunela najčešće se procjenjuje na temelju simptoma, kliničkog pregleda i EMNG-a. MR se ne koristi rutinski za potvrdu tipičnog sindroma. MR može biti koristan kada se traži cista, tumor, anomalni mišić ili krvna žila, tenosinovitis, promjena medijanog živca ili drugi uzrok njegova pritiska. U radu The role of wrist MR imaging in the differential diagnosis of the carpal tunnel syndrome MR je kod 55 bolesnika s klinički i elektrodijagnostički postavljenom dijagnozom prikazao dodatne promjene, uključujući ganglijske ciste, degenerativne koštane ciste, tenosinovitis i osteonekrozu . Taj nalaz pokazuje moguću vrijednost MR-a za traženje pridruženih uzroka, ali ne znači da MR treba raditi svakoj osobi s tipičnim simptomima. (4)
Kod perzistentnih ili ponovljenih tegoba nakon operacije MR se može kombinirati s EMNG-om radi procjene ožiljka, nedovoljnog otpuštanja retinakuluma, promjena medijanog živca ili druge kompresije. S
Prije dolaska na pregled
Prijavite sve implantate i medicinske uređaje, uključujući pločice, vijke, stentove, pacemaker, neurostimulator, kohlearni implantat ili metalne krhotine.
Ponesite ranije nalaze, rendgenske snimke i podatke o operacijama zapešća.
Uklonite nakit, sat, piercing, kartice, ključeve i odjeću s metalnim dijelovima.
Recite osoblju ako imate klaustrofobiju, teško podnosite bolni položaj ili ste ranije reagirali na kontrast.
Nemojte prekidati redovitu terapiju ni dolaziti natašte, osim ako ste iz ustanove dobili drukčije upute.
Je li MR zapešća bolan?
Samo snimanje je bezbolno. Mogući su kratkotrajna nelagoda pri postavljanju ruke, buka uređaja i ubod ako se daje kontrast. Kod artrografije se može osjetiti pritisak ili kratka bol pri aplikaciji kontrasta u zglob.
Je li MR bolji od rendgena?
Metode odgovaraju na različita pitanja. Rendgen je često početna metoda za koštanu ozljedu, dok MR bolje prikazuje koštanu srž, ligamente, tetive, hrskavicu i živce. Kod klinički sumnjivog prijeloma skafoida uz uredan početni rendgen MR može ubrzati potvrdu ili isključenje ozljede, ali se njegov nalaz mora tumačiti u kliničkom kontekstu
Literatura:
2. Dean BJF, Little C, Riley ND, Sellon E, Sheehan W, Burford J, Hormbrey P, Costa ML. Suspected scaphoid injuries managed by MRI direct from the emergency department : a single-centre prospective cohort study. Bone Jt Open. 2021 Jun;2(6):447-453. doi: 10.1302/2633-1462.26.BJO-2021-0054.R1. PMID: 34182789; PMCID: PMC8244792.
3. Bulstra, A. E. J., van Boxel, M. F., Crijns, T. J., Kelly, J., Obdeijn, M. C., Kerkhoffs, G. M. M. J., Doornberg, J. N., Ring, D., & Jaarsma, R. L. (2023). Routine MRI Among Patients With a Suspected Scaphoid Fracture Risks Overdiagnosis. Clinical Orthopaedics & Related Research, 481(12), 2309–2315. https://doi.org/10.1097/CORR.0000000000002851
4. Onen MR, Kayalar AE, Ilbas EN, Gokcan R, Gulec I, Naderi S. The Role of Wrist Magnetic Resonance Imaging in the Differential Diagnosis of the Carpal Tunnel Syndrome. Turk Neurosurg. 2015;25(5):701-6. doi: 10.5137/1019-5149.JTN.10754-14.2. PMID: 26442534.