Među najčešće korištenim postupcima nuklearne medicine u kliničkoj praksi su scintigrafija kostiju, scintigrafija štitnjače, scintigrafija bubrega, perfuzijska scintigrafija srca te PET/CT pretrage.

Scintigrafija kostiju osjetljiva je metoda za otkrivanje promjena u kostima, uključujući koštane metastaze i neke upalne ili druge patološke promjene. Takve promjene mogu postati vidljive prije nego što se uoče na konvencionalnoj rendgenskoj snimci, iako scintigrafija nije specifična samo za metastaze. Scintigrafija štitnjače omogućuje procjenu funkcije štitnjače i funkcionalne aktivnosti pojedinih čvorova. Scintigrafija bubrega može se koristiti za procjenu funkcije pojedinog bubrega te, ovisno o vrsti pretrage, protoka i odljeva mokraće. Perfuzijska scintigrafija srca procjenjuje prokrvljenost srčanog mišića, najčešće u mirovanju i tijekom opterećenja.

FDG-PET/CT koristi radiofarmak 18F-fluorodeoksiglukozu (FDG), čije nakupljanje odražava metabolizam glukoze. Primjenjuje se u dijagnostici, određivanju proširenosti bolesti, procjeni odgovora na liječenje i otkrivanju ponovne pojave bolesti kod brojnih malignih bolesti (tumorske bolesti).

Nuklearna medicina ima i terapijsku primjenu. Radioaktivni jod primjenjuje se u liječenju određenih oblika hipertireoze i diferenciranog raka štitnjače. Nakon terapije mogu biti potrebne privremene mjere zaštite od zračenja, poput ograničavanja bliskog kontakta s drugim osobama. Trajanje i opseg tih mjera ovise o primijenjenoj aktivnosti, vrsti terapije i individualnoj procjeni stručnjaka za zaštitu od zračenja.Radioligandna terapija, primjerice terapija 177Lu-PSMA-617, koristi se kod određenih bolesnika s metastatskim kastracijski rezistentnim rakom prostate. Primjena ovisi o prethodnom liječenju, općem stanju bolesnika, prisutnosti metastaza koje izražavaju PSMA i drugim kriterijima.

(1)(2)

Prije dolaska
Priprema ovisi o vrsti pretrage. Za neke postupke nije potrebna posebna priprema, dok druge mogu zahtijevati gladovanje, prilagodbu ili privremeni prekid određenih lijekova ili posebne prehrambene upute. Kod FDG-PET/CT-a obično je potrebno nekoliko sati gladovanja, uz dopušten unos obične vode. Ovisno o protokolu, preporučuje se i izbjegavanje hrane bogate jednostavnim ugljikohidratima te intenzivne tjelesne aktivnosti prije pretrage. Kod pretraga štitnjače određeni lijekovi i unos joda mogu utjecati na nalaz, pa se njihova primjena može privremeno prilagoditi prema uputama liječnika.
Prije svake nuklearnomedicinske pretrage potrebno je obavijestiti zdravstvenog djelatnika o trudnoći ili mogućnosti trudnoće i dojenju. Uvijek treba slijediti konkretne upute ustanove jer se priprema razlikuje ovisno o vrsti pretrage i radiofarmaku.
Tijekom postupka
Zdravstveni djelatnik prije postupka objašnjava njegov tijek i primjenjuje odgovarajući radiofarmak, najčešće intravenskim putem. Nakon primjene slijedi razdoblje čekanja potrebno za raspodjelu radiofarmaka u organizmu. Zatim se provodi snimanje odgovarajućom kamerom, a njegovo trajanje ovisi o vrsti pretrage. Ukupno vrijeme boravka u ustanovi može biti znatno dulje od samog vremena snimanja zbog potrebnog čekanja nakon primjene radiofarmaka.
Nakon postupka
Nakon većine dijagnostičkih nuklearnomedicinskih pretraga moguće je nastaviti uobičajene aktivnosti, osim ako zdravstveni djelatnik ne preporuči drukčije. Često se preporučuje dovoljan unos tekućine kako bi se radiofarmak koji se izlučuje mokraćom brže uklonio iz organizma. Nakon terapijske primjene radiojoda potrebno je pridržavati se individualnih pisanih uputa o zaštiti od zračenja. One mogu uključivati privremeno ograničavanje bliskog i dugotrajnog kontakta s drugim osobama, osobito djecom i trudnicama. 

Literatura:

1.  Beheshti M, Mottaghy FM, Paycha F, et al. The EANM practice guidelines for bone scintigraphy. Eur J Nucl Med Mol Imaging. 2016;43:1723–1738. doi:10.1007/s00259-016-3415-4.

2. Boellaard R, Herrmann K, Garon EB, et al. [^18F]FDG PET/CT: EANM procedure guidelines for tumour imaging: version 3.0. Eur J Nucl Med Mol Imaging. 2025. doi:10.1016/j.eanmj.2025.100006.