Prick test

 

Tražite obradu alergija?

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” – detaljnije informiranje

PRETRAGE •  5 MIN

Brza traka

Prick test jedan je od testova koji se koristi za otkrivanje preosjetljivosti. Test se izvodi mailom ubodima kože iglom po čemu je pretraga dobila ime (engl. prick).

Kako se izvodi test?

Prvo se nanese mala količina alergena (tvari koja može izazvati alergiju) na kožu (podlaktica ili leđa), nakon čega se koža površinski ubode sterilnom lancetom (iglom).

Test se izvodi uz namjerno izazivanje manje alergije (koristi se histamin) kako bi se mogla napraviti usporedba s drugim alergenima.

Nakon 15-20 min promatra se koža i postoji li crvenilo.

Kada je test pozitivan?
Test je pozitivan (postoji preosjetljivost) kada nastane crvenilo ili mjehurići na mjestu uboda.

Koji se uzročnici najčešće otkrivaju?

Prije svega, najbitnije je obaviti razgovor s liječnikom kako bi se utvrdio mogući uzrok simptoma. Najčešće se rade testovi na inhalacijske ili nutritivne alergene. Inhalacijski alergeni su: pelud, dlaka životinja (pas, mačka), plijesni, grinje itd. Nutritivni alergeni: mlijeko, kikiriki, jaje, pšenica, soja, riba, školjka itd.

Kada se radi testiranje?

Prick test može se preporučiti kod simptoma poput: kihanja, curenja ili začepljenosti nosa, svrbeža i suzenja očiju, ponavljanih kožnih reakcija (osipa), proljeva, bolova u trbuhu itd. Često kao dodatak drugim alergološkim pretragama.

Je li test bolan?

Ubodi se malo osjete i radi se o minimalnoj nelagodi.

Kako se pripremiti za test?

Najbitnije je savjetovati se s liječnikom o lijekovima koje koristite te o eventualnom prekidu terapije. Zašto? Jer korištenjem određenih lijekova neće doći do alergijske reakcije.
Primjer lijekova: antihistaminici (Nixar, Claritine, Dasselta, Alerdin i sl.), glukokortikoidi (npr. Medrol, Decortin i sl), metotreksat.

Može li prick test dokazati svaku alergiju?

Ne može i test ima svoje probleme. Neke kožne reakcije ne znače nužno postojanje alergije, a u nekim slučajevima nedovoljna reakcija može prikrivati alergiju.

Želim znati više

Alergije na hranu koje nastaju djelovanje imunoglobulina E (IgE) zahvaća 6-8% djece i vjeruje se da se prisutnost povećava tijekom zadnjih nekoliko desetljeća. Dok su alergije na jaja i kravlje mlijeko uglavnom prolazne, otprilike samo 20% djece ima prolaznu alergiju na kikiriki. Alergije na hranu mogu imati značajan utjecaj na kvalitetu života djeteta i njihovih obitelji. Restriktivne dijete (nekonzumiranje određene hrane) nisu praktične i mogu uzrokovati manjak nutrijenata, a sama alergija na hranu može uzrokovati tjeskobu i ozbiljne zdravstvene tegobe.

Dijagnoza alergije na hranu uključuje kombinaciju razgovora, eliminacijske prehrane, oralni provokacijski (OPT) test te testove koji otkrivaju prisutnost protutijela (IgE) na određeni alergen, kao što je kožni prick test.

OPT zlatni je standard za dijagnozu alergija na hranu, ali je skup, zahtjeva vrijeme i potencijalno opasan (mogu nastati ozbiljne alergijske reakcije).
S druge strane, prick test je jeftin, siguran i jednostavan za izvođenje, ali ima nisku specifičnost na alergiju hranom.

Što znači niska specifičnost testa?

To znači da prick test može biti pozitivan, ali da se zapravo ne radi o alergiji na hranu.
Moguć je nastanak crvenila na koži prilikom testiranja (senzitizacija) bez da je prisutna značajna alergijska reakcija na hranu te u tom slučaju dolazi do neslaganja s OPT testom.

Kožni prick test može pokazati senzitizaciju, međutim, podaci pokazuju da samo 33% dojenčadi koje imaju senzitizaciju na kikiriki i 55 % dojenčadi koja je senzitizirana na jaja imaju dokazanu alergiju OPT testom.

Unatoč raznim granicama za promjer pozitivnog nalaza (6-9mm) za 95% vjerojatnost alergije na hranu, specifičnost još uvijek može biti niska. Djeca mogu imati i veće promjere crvenila, bez da imaju alergiju na hranu. U primjeru Wainsteina, granica od 8 mm promjera netočno bi pokazala trećinu djece kao alergičnima. Dodatno, veliki promjeri (13mm) imao bi 100 % osjetljivost (obuhvatio bi sve osobe koje bi mogle imati alergiju) na alergiju na hranu, ali ne bi imao kliničko značenje jer bi samo mali dio djece imao takvu reakciju kože (propustio bi puno djece koja bi imala alergiju, ali odgovorila bi manjom kožnom promjenom). U jednom primjeru navodi da bi promjer reakcije od 15 mm bio 100% osjetljiv, ali bi samo 3 od 52 pacijenata s dokazanom alergijom imala takvu kožnu reakciju. (1) (2)

Literatura
1. Peters RL, Gurrin LC, Allen KJ. The predictive value of skin prick testing for challenge-proven food allergy: a systematic review. Pediatr Allergy Immunol. 2012 Jun;23(4):347-52. doi: 10.1111/j.1399-3038.2011.01237.x. Epub 2011 Dec 4. PMID: 22136629.
2. Soares-Weiser K, Takwoingi Y, Panesar SS, Muraro A, Werfel T, Hoffmann-Sommergruber K, Roberts G, Halken S, Poulsen L, van Ree R, Vlieg-Boerstra BJ, Sheikh A; EAACI Food Allergy and Anaphylaxis Guidelines Group. The diagnosis of food allergy: a systematic review and meta-analysis. Allergy. 2014 Jan;69(1):76-86. doi: 10.1111/all.12333. Epub 2013 Dec 14. PMID: 24329961.