Mikrobiom i rak debelog crijeva

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” – detaljnije informiranje

Koje preventivne pretrage su potrebne?

PRETRAGE•  5 MIN

Brza Traka

Osvijestimo se o raku debelog crijeva

Simulacija COSIMO modela na dvije skupine od po 100.000 ljudi pokazuje da se bez screeninga (bez provođenja ranog otkrivanja) očekuje oko 20.717 slučajeva raka debelog crijeva, uz iFOBT test (test krvi u stolici) oko 6.459, uz kolonoskopiju 4.822, a uz kombinaciju kolonoskopije i iFOBT oko 3.969 slučajeva.

Logika je jednostavna: screening/rano otkrivanje omogućuje da promjene u debelom crijevu prije nego što postanu rak budu pronađene. iFOBT test otkriva skrivenu krv u stolici, ali ne vidi izravne promjene pa je manje precizan. Kolonoskopija omogućuje direktan pregled i uklanjanje polipa (tvorbe iz koje može nastati rak), pa bolje sprječava razvoj raka. Kombinacija metoda povećava šansu da se promjene otkriju na vrijeme i zato daje najbolje rezultate. (1)

Koje opcije probira karcinoma (raka) debelog crijeva postoje?

Testovi za krv u stolici i  kolonoskopija.

Što je mikrobiota?


Mikrobiota predstavlja skup svih mikroorganizama (bakterija, gljiva, virusa) koji žive na i u ljudskom tijelu, dok mikrobiom obuhvaća te mikroorganizme zajedno s njihovim genomskim materijalom i okolinom u kojoj djeluju. Jeste li čuli za SIBO?

Mikrobiom i rak debelog crijeva

Studija koja će biti analizirana u odjeljku „Želim znati više” pokazuje da se bakterije prisutne i kod zdravih ljudi i kod osoba koje razviju rak debelog crijeva mogu razlikovati po svom genetskom materijalu. Ideja je da se analizom tog materijala (otkriti koja je to točna razlika) može razviti novi test koji bi mogao pomoći u ranom otkrivanju raka debelog crijeva ili rizika za razvoj istog.

Kada učiniti koju pretragu u svrhu ranog otrkivanja bolesti otkivra Algoprev!

Napomena: kroz tekst se koristi slijedeći nazivi i imaju isto značenje: rak debelog crijva, karcinom debelog crijeva i kolorektalnim karcinom

 

Želim znati više

Nova studija iz 2026. (Damgaard i sur., Communications Medicine study 2026 – colorectal cancer prophage research) istražuje vezu između raka debelog crijeva i crijevne bakterije Bacteroides fragilis.

Rak debelog crijeva povezan je s promjenama u crijevnim bakterijama (tzv. disbioza), ali problem je što iste bakterije mogu postojati i kod zdravih ljudi. Zato se sve više gleda ne samo koja je bakterija prisutna, nego i što se nalazi u njezinoj unutrašnjosti.

Ova studija pokazuje da bakterije povezane s rakom češće imaju određene viruse ugrađene u svoj genom (fag) i da su ti virusi kod bolesnika s rakom oko dva puta češći nego kod zdravih ljudi. To upućuje na to da odnos između bakterija i virusa u crijevu može imati veću ulogu nego što se prije mislilo.

Kako se proučavaju (pro)faga (virusnog genetskog elementa koji se ugrađuje u bakterijski genom?

Fagi su virusi koji napadaju bakterije. Za razliku od virusa koji napadaju ljude, oni ciljaju samo bakterije. Kada uđu u bakteriju, mogu se razmnožavati i uništiti je ili se mogu ugraditi u njezin genetski materijal i ostati “skriveni” unutar nje.

Taj ugrađeni virusni dio zove se provirus (profag). Bakterija tada izgleda normalno, ali u sebi nosi dodatni genetski materijal, kao da ima “ugrađene dodatne upute” koje mogu mijenjati njezino ponašanje.

Znanstvenici to otkrivaju tako da iz uzorka stolice ili bakterija izvade svu DNA, zatim je razrežu na sitne dijelove i sekvenciraju. Dobiveni podaci se zatim uspoređuju s bazama poznatih bakterijskih i virusnih DNA kako bi se prepoznalo što pripada čemu. Ako se u bakterijskoj DNA nađu virusni dijelovi koji su trajno ugrađeni, to znači da bakterija nosi fag.

Vartimo se na studiju!

Cilj je bio identificirati jedinstvene genetske osobine izolata bakterije B. fragilis povezanih s kolorektalnim karcinomom te ih razlikovati od izolata pronađenih u kontrolnoj skupini (ljudi koji nemaju karcinom debelog crijeva).

Posebno se pokazalo da su bakteriofagi iz razreda Caudoviricetes značajno zastupljeniji kod pacijenata s kolorektalnim karcinoma. Ovi fagi su virusi koji napadaju bakterije, osobito Gram-negativne bakterije poput B. fragilis. (Laički objašnjeno: riječ je o virusima koji inficiraju bakterije u crijevima i ima ih više kod pacijenta koji imaju karcinom debelog crijeva)

Što nam to govori?

Najčešća neinvazivna metoda probira za karcinoma debelog crijeva koja se danas koristi je fekalni imunokemijski test (FIT), pri kojem se u stolici otkriva okultna (skrivena) krv. Test za prisutnost gore navedenih (pro)faga mogao bi se provoditi na istim uzorcima, uz standardni skrining na okultnu krv. Taj test bi potencijalno dao još jednu informaciju više je li netko treba na kolonoskopiju na potpuno neinvazivan način. (Potrebne su daljnje studije, ali potencijal u razvoja novog alata ranog probira raka crijeva se može vidjeti u ovoj studiji).  (2)

Ipak, sve to treba promatrati oprezno. Još uvijek nije jasno koliko se ovakvi nalazi mogu pouzdano koristiti u svakodnevnoj medicini. Mikrobiom je vrlo aktivno i popularno područje istraživanja, ali rezultati su još uvijek složeni i teško ih je direktno primijeniti.

Zato je ključno naglasiti da se budućnost možda i kreće u smjeru mikrobioma (možda jednog dana i test stolice na ovu vrstu bakterije i gena), ali u ovom trenutku i dalje najvažniji i dokazani način ranog otkrivanja raka debelog crijeva ostaje FIT-test i  posebno kolonoskopija. Analize mikrobioma mogu biti zanimljive i potencijalno korisne u budućnosti, ali još nisu zamjena za provjerene metode koje stvarno smanjuju rizik i spašavaju živote. Stoga investirajte prvo svoje vrijeme i novac na poznate „dosadne“ dokazane metode, a tek onda krenite korak dalje!

Tražite kolonoskopiju?

 

Algomed

 

05/2026

Martin Novosel, dr. med

Literatura:

  1. “Effects of screening colonoscopy on colorectal cancer mortality: Lessons from comparative analyses of randomised trials” ist im Deutschen Ärzteblatt 2026, Jg. 123, Heft 2, S. 40-45 (m40.pdf)
  2. Damgaard, F., Jespersen, M.G., Møller, J.K. et al. Distinct prophage infections in colorectal cancer-associated Bacteroides fragilis. Commun Med 6, 147 (2026). https://doi.org/10.1038/s43856-026-01403-1