Neplodnost
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
Tražite ginekologa ili urologa?
SPOLNI SUSTAV• 6 MIN
Brza Traka
Neplodnost označava nemogućnost začeća nakon jedne godine nezaštićenog spolnog odnosa.
Zašto nastaje neplodnost?
Zbog dobi, životnih navika (pušenje, unos alkohola, prekomjerna tjelesna težina), spolno prenosivih bolesti, urođenih bolesti, genetskih bolesti itd., ali često se pravi uzrok ne može otkriti.
Što napraviti kod javljanja neplodnosti?
Javite se svom ginekologu (žene), a muškarci se trebaju javiti liječniku obiteljske medicine ili urologu.
Kako spriječiti neplodnost?
Planirati trudnoću na temelju prihvatljive dobi, izbjegavati nezaštićene spolne odnose (prije planiranja trudnoće), ne pušiti, ne konzumirati alkohol, imati umjerenu tjelesnu aktivnost, izbjegavati toksine (pesticidi i slično).
Kako izliječiti neplodnost?
Ovisno kada neplodnost nastupi te o procjeni mogućih uzročnika.
Kod mladog zdravog para, često se primjenjuje čekanje uz promjenu životnih navika (gubitak tjelesne težine, redovita fizička aktivnost, izbjegavanje pušenja, liječenje spolnih bolesti i slično).
Ako se ne očekuje uspješnost praćenja stanja, tada je potrebno otkriti je li uzrok kod muškarca ili žene, najčešće spermiogramom.
Ako je u tom slučaju sve u redu, kod žene se može napraviti ginekološki pregled (transvaginalni ultrazvuk), vađenje hormona, procjena ovulacije te pokušati pronaći odgovarajući uzrok.
Ako se utvrdi izostanak ovulacije, nedovoljan broj spermija ili ništa (idiopatski), tada se koristi medicinska potpomognuta oplodnja (poticanje ovulacije, inseminacija, IVF-in vitro fertilizacija).
Kako stres utječe na neplodnost?
To česta poveznica s neplodnosti zbog današnjeg načina života, ali nema jasnih dokaza za to. Više pod želim znati više.
Mogu li se koristiti suplementi za liječenje neplodnosti?
Osim dokazane folne kiseline, postoji jako malo dokaza o koristi i štetnosti raznih suplemenata. Više pod želim znati više.
Kako tjelesna aktivnost utječe na neplodnost?
Umjerena tjelesna aktivnost može pomoći u liječenju neplodnosti, ali potrebno je paziti da tjelesna aktivnost nije prekomjerna. Istražite u nastavku.
Želim znati više
Prosječno vrijeme začeća kod zdravog para u prosjeku nastaje nakon 8 mjeseci redovitog nezaštićenog spolnog odnosa.
Neplodnost se definira kao nemogućnost začeća nakon jedne godine nezaštićene spolne aktivnosti. Neplodnost je u porastu u svijetu zbog više različitih čimbenika.
Uzrok neplodnosti moguće je pronaći kod žene ili muškarca, ponekad oboje.
Ženski spolni sustav može imati uzrok u reproduktivnim organima (urođena stanja), sistemske bolesti ili psihološki čimbenici.
Muška neplodnost može se podijeliti u tri kategorije. Neopstruktivna (problem sa stvaranjem spermija), opstruktivni uzroci (spermiji imaju poteškoću prolaska spolnim sustavom) te poteškoće spolnog odnosa kod kojih ne dolazi do erekcije i ejakulacije.
Kod 10% – 15% osoba uzrok neplodnost ostaje nepoznat (idiopatski).
Neuspješno planiranje obitelji ima negativne učinke na osjećaje pojedinca i mnogi parovi opisuju razdoblje dijagnoze i liječenja neplodnosti kao najstresnije razdoblje u njihovom životu.
Mogućnost začeća usko je povezana sa samopoštovanjem, slikom o sebi te seksualnosti.
Spolni odnosi mogu izgubiti spontanost i erotsku vrijednost jer glavni cilj postaje začeće. To može uzrokovati određene seksualne disfunkcije. Zbog točno određenog vremena i učestalosti potrebe za spolnim odnosom sam čin postaje reguliran, kontroliran i parovi često imaju osjećaj da je tim liječnika također prisutan za vrijeme spolnog odnosa. (1)
Postoji širok raspon čimbenika koji se povezuju s neplodnosti muškaraca i žena, uključujući fizičke tegobe, način života, genetski sastav, psihološke probleme te hormonske poremećaje iz nepoznatog razloga. Utjecaj stresa na psihu i endokrinološke promjene reproduktivnog sustava istražuje se desetljećima, što je dovelo do otkrića raznih uloga hormona kao što su: kortizol, katekolamini, vazopresin, gonadotropini, hormoni štitnjače, hormon rasta, prolaktin te inzulim kod mehanizma stresa. Promjene nekih od navedenih hormona uočeni su kod neplodnosti.
To je dovelo do potrebe za istraživanjem utjecaja hormona stresa na neplodnost.
Meta analiza Hodgsona RM i suradnika koristi podatke više studija slučaja i kontrole s oko 400 ispitanika ukupno te navodi da je samo jedno od istraživanja utvrdilo povišene razine kortizola u grupi s povećanom neplodnosti. Osim toga, spominje se i prijašnja meta analiza kod koje je 7 od 11 istraživanja imalo skupine s povišenim kortizolom kod neplodnosti.
Zbog različitih rezultata istraživanja koji dolaze od različitih provođenja istraživanja, malih uzoraka i slično, nije jasno dovodi li povišena razina kortizola neplodnost kod muškaraca i žena. (2)
Iako još uvijek ne postoji jasan dogovor liječnika oko posljedica infekcije Chlamydiae trachomatis (klamidija), u ovom sustavnom pregledu nalazi se bitna poveznica između prethodne infekcije klamidijom i neplodnosti kod žena.
Dokazi pokazuju da bi neplodnost trebala nastati kao posljedica oštećenja jajovoda, ali potrebna su dodatna istraživanja za utvrđivanje oštećenja na molekularnoj razini.
Zaključno, autori smatraju da je probir na klamidiju izrazito bitno i opravdano kod otkrivanja uzroka neplodnosti. (3)
Tražite li pretragu na spolne bolesti?
Tjelesna aktivnost potencijalni je kandidat koji se sve češće koristi za liječenje neplodnosti.
WHO (Svjetska zdravstvena organizacija) definira tjelesnu aktivnost kao svako pokretanje tijela nastalo djelovanjem mišića uz potrošnju energije te preporučuje više od 150 minuta visoke tjelesne aktivnosti tjedno za smanjenje rizika reprodukcije.
Kada se propiše kao terapija, tjelesna aktivnost je jeftin i univerzalan lijek s minimalnim mogućim nuspojavama. Fizička aktivnost djeluje na biološke i psihološke mehanizme jačanjem antioksidansne obrane te smanjenjem upale tjelesnih tekućina, tkiva i organa.
Meta analiza Xiea F i suradnika, koja je ukupno uključila 12,580 slučajeva, pokazala je da visoke razine tjelesne aktivnost smanjuju rizik od neplodnosti u usporedbi s niskom razinom tjelesne aktivnost kod muškaraca i žena.
Istraživanje navodi da bi umjerena aktivnost također mogla sniziti rizik od neplodnosti u usporedbi s niskom razinom tjelesne aktivnosti.
Međutim, visoka tjelesna aktivnost pokazala je mali dodatni rizik za neplodnosti u odnosu na umjerenu tjelesnu aktivnost (nije dobro ni previše tjelesne aktivnosti).
Veliki broj nedavnih meta analiza pokazao je da tjelesna aktivnost smanjuje rizik od endometrioze te da povećava mogućnost začeća kod sindroma policističnih jajnika. (4)
Najčešći uzroci neplodnosti kod žena su poremećaji ovulacije i bolesti jajovoda (25%). Najčešći uzročnik neplodnosti zbog izostanka ovulacije je policistični sindrom jajnika (PCOS), ukupno 80% poremećaja ovulacije.
Neplodnost zbog neprohodnosti jajovoda nastaje zbog priraslica u zdjelici, često nakon spolno prenosivih bolesti.
Endometrioza također može uzrokovati nastanak priraslica zbog nastanka upale te ožiljka.
Dodatno, neplodnost kod žena raste s dobi, od ukupne prevalencije (broj neplodnih žena od ukupnog broja žena) od 1% s 25 godina do 55 % s 45 godina.
Životne navike koje mogu štetno djelovati na plodnost uključuju nezdravu prehranu, pretilost, pušenje, stres i konzumaciju alkohola.
Liječenje ženske neplodnosti ovisi ovisno o dijagnozi i može uključivati praćenje, operaciju ili medicinski potpomognutu oplodnju.
Operacija je invazivna, dok samo praćenje može biti neučinkovito kada već postoje mogućnosti liječenja za neke bolesti.
Medicinski potpomognuta oplodnja uključuje poticanje ovulacije, potaknutu inseminaciju te in vitro oplodnju (IVF). Sami postupci su skupi, ne izvode se u svim centrima te otprilike 29% postupaka rezultira rođenjem živog djeteta kod prijenosa svježe jajne stanice.
Zajedno, ovi izazovi ističu potrebu pronalaska ispravne terapije kako bi se poboljšala plodnost žene uz minimalan trošak i komplikacije.
Mnoge žene se zbog toga koriste dodatne terapije, kao što su suplementi. Neki podaci navode da između 50 i 70 % žena u Australiji, Singapuru i Nizozemskoj koriste suplemente prije začeća.
U ovom istraživanju promatrao se učinak: inozitola, N-acetilcisteina, vitamina D, NAC, L-arginina, L-karnitina, koenzim q10, melatonin, kompleks vitamina B, vitamin C, vitamin E i više mikronutrijenata.
Folna kiselina koristi se kao dokazana metoda za sprječavanje poremećaja neuralne cijevi te se u nekim od navedenih istraživanjima koristila kao “standardna terapija”. Dva su istraživanja koristila metformin kao standardnu terapiju.
Ukupno, dokazi o korištenju navedenih suplemenata su iznimno niski te nije pronađena poveznica s povećanjem živorođene djece. Učestalost začeća možda se povećava korištenjem L-karnitina, koenzima q10, melatonina, mio-inozitola, NAC te vitamina D, iako su dokazi vrlo nesigurni, osim kod L-arginina, kompleksa vitamina B te vitamina C i E.
Iako su se nuspojave slabo prijavljivale, postoji niska do vrlo niska vjerojatnost da korištenje NAC, vitamina D i antioksidansa nije dovelo do više pobačaja, višestrukih ili ektopičnih trudnoća.
Kod većine ishoda koji su se pratili, dostupni dokazi su bili niske ili vrlo niske kvalitete zbog ograničenog broja i kvalitete uključenih istraživanja. Zbog toga je rezultate potrebno tumačiti s oprezom.
Dostupni dokazi nisu dovoljni za preporuku suplementacije za poboljšanje ženske plodnosti zbog niske razine dokaza, učinkovitosti i sigurnosti terapije. Međutim, trenutno nema ni dokaza da ovi suplementi predstavljaju nekakav rizik ili štetu. Zbog toga su potrebna dodatna kvalitetna randomizirana kontrolirana ispitivanja kako bi se utvrdila korist i moguća šteta kod korištenja suplemenata za liječenje neplodnosti kod žena, koje pokušavaju začeti prirodnim putem ili korištenjem medicinski potpomognute oplodnje. (5)
Kod neplodnosti muškaraca, najčešći uzrok čine primarni defekti testisa (65%-80%). Oni označavaju poremećaj broja i kvalitete spermija bez jasnog uzroka.
Idiopatski uzročnici (nepoznat uzrok) čini 10%-20% uzročnika neplodnosti, poremećaji transporta spermija 5% (npr. nakon vazektomije) te endokrini poremećaji koji čine 2%-5% (uglavnom zbog hipogonadizma – smanjene funkcije testisa).
Postoje brojni uzročnici koji se mogu svrstati u iznad navedene kategorije, a ovo je samo kratak popis.
Izloženost kemikalijama, pesticidima, pušenje, alkohol, droge, spolne bolesti (klamidija, sifilis, gonoreja), endokrini poremećaji (Kallmanov sindrom, trauma glave, nakon zračenja mozga, suplementacija testosteronom, hipertireoza itd.), genetski poremećaji, tumori (tumori samog testisa ili hipofize), seksualna disfunkcija (izostanak ejakulacije, nemogućnost erekcije itd.), imunološki uzroci, stanja nakon kirurških zahvata itd.
Izlječivi uzročnici prisutni su u otprilike 18% slučajeva (varikokela, izloženost toksinima, seksualna disfunkcija itd.).
Uzročnici koje nije moguće izliječiti iznose oko 70% slučajeva (oligozoospermia, astenozoospermia, teratozoospermia, normospermia i sl.) Kod njih je uglavnom potrebna neka vrsta medicinski potpomognute oplodnje.
Neizlječiva stanja nalaze se u oko 12% slučajeva (nepravilna građa testisa, obostrano uklanjanje testisa i slično). (6)
Zaključno
Bitno je čuvati svoje zdravlje i krenuti na vrijeme, a ako se dogode poteškoće, tada je bitno reagirati na vrijeme te potražiti liječničku pomoć!
06./26.
Tim Algomed
Literatura
2. Karunyam BV, Abdul Karim AK, Naina Mohamed I, Ugusman A, Mohamed WMY, Faizal AM, Abu MA, Kumar J. Infertility and cortisol: a systematic review. Front Endocrinol (Lausanne). 2023 Jun 29;14:1147306. doi: 10.3389/fendo.2023.1147306. PMID: 37455908; PMCID: PMC10344356.
3. Passos LG, Terraciano P, Wolf N, Oliveira FDS, Almeida I, Passos EP. The Correlation between Chlamydia Trachomatis and Female Infertility: A Systematic Review. Rev Bras Ginecol Obstet. 2022 Jun;44(6):614-620. doi: 10.1055/s-0042-1748023. Epub 2022 May 16. PMID: 35576969; PMCID: PMC9948125.
4. Xie F, You Y, Guan C, Gu Y, Yao F, Xu J. Association between physical activity and infertility: a comprehensive systematic review and meta-analysis. J Transl Med. 2022 May 23;20(1):237. doi: 10.1186/s12967-022-03426-3. PMID: 35606876; PMCID: PMC9125843.
5. Pandey C, Maunder A, Liu J, Vaddiparthi V, Costello MF, Bahri-Khomami M, Mousa A, Ee C. The Role of Nutrient Supplements in Female Infertility: An Umbrella Review and Hierarchical Evidence Synthesis. Nutrients. 2024 Dec 27;17(1):57. doi: 10.3390/nu17010057. PMID: 39796491; PMCID: PMC11722770.
6. Leslie SW, Soon-Sutton TL, Khan MAB. Male Infertility. 2024 Feb 25. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2026 Jan–. PMID: 32965929.