Upala pluća
“Brza Traka”- brzo informiranje
“Želim znati više”- detaljnije informiranje
INFEKCIJE• 8 MIN
Brza Traka
Što je pneumonija?
Pneumonija je medicinski naziv za upalu pluća.
Što znači ambulantno stečena ili izvanbolnička upala pluća?
To je upala pluća koja je nastala izvan bolnice. Najčešće je uzrokuju bakterije koje su manje otporne (rezistentne) na antibiotike od bakterija koje se nalaze u bolničkom okruženju.
Što znači nozokomijalna pneumonija ili bolnički stečena upala pluća?
To je upala pluća koja je nastala tijekom boravka u bolnici. Takve infekcije često uzrokuju bakterije koje su otpornije na antibiotike.
Zašto je važno gdje je nastala upala pluća?
Mjesto (odnosi se je li osoba dolazi s upalom pluća izvana ili je dobila upalu pluća u bolnici) nastanka upale pluća važno je jer utječe na izbor antibiotika. Kod bolnički stečene (nozokomijalne) pneumonije često su potrebni drugačiji antibiotici nego kod izvanbolničke upale pluća.
Moraju li se sve upale pluća liječiti u bolnici?
Ne. Ovisno o liječničkoj procjeni i različitim kliničkim parametrima, određuje se može li se pacijent liječiti kod kuće antibioticima u obliku tableta ili je potrebno bolničko liječenje.
Kako izgleda dijagnostika i liječenje upale pluća?
1. Dijagnoza se postavlja na temelju kliničkog pregleda te slikovnih pretraga, najčešće rendgenske snimke prsnog koša.
2. Nakon postavljanja dijagnoze procjenjuje se rizik i odlučuje je li potrebno bolničko liječenje.
Ako je bolničko liječenje potrebno, terapija se najčešće započinje antibioticima koji se primjenjuju intravenski (u venu), ponekad u kombinaciji s antibioticima koji se uzimaju na usta.
3. Liječenje obično traje oko pet do sedam dana, ovisno o kliničkom tijeku bolesti. Ako bolničko liječenje nije potrebno, pacijent se otpušta kući uz preporuku antibiotika koji se uzimaju na usta, najčešće tijekom 5 do 7 dana.
Je li nakon preboljele upale pluća uvijek potrebna kontrolna rendgenska snimka pluća?
Ne. Potreba za kontrolnim snimanjem ovisi o početnom nalazu. Ako je na rendgenskoj snimci postojala promjena zbog koje postoji sumnja da se iza upale pluća možda skriva neko drugo stanje, preporučuje se kontrolni RTG ili CT prsnog koša. Ako takva sumnja ne postoji i pacijent se klinički oporavlja, kontrolno snimanje najčešće nije potrebno.
Zašto jedna osoba dobije jedan antibiotik, a druga drugi kod liječenja upale pluća?
Izbor antibiotika ovisi o tome kojeg uzročnika liječnik smatra najvjerojatnijim.
Je li se uvijek dokazuje uzročnik upale pluća i je li to potrebno?
Ne dokazuje se uvijek, a vrlo često nije ni potrebno. Iako danas postoje brzi testovi u urinu koji mogu brzo dokazati i u ambulantnim uvjetima primjerice legionelle ili streptokoke (Streptococcus pneumonie) koji su česti uzročnici.
U odjeljku „Želim znati više“ odgovorit ćemo još na dodatna dva pitanja uz pomoć novih smjernica, a to je uloga ultrazvuka pluća u dijagnostici upale pluća i koliko bi trebala trajati antibiotska terapija („ je li više uvijek bolje“).
Želim znati više
Ultrazvuk pluća je li to uopće opcija?
Iako su rendgenska snimka prsnog koša i CT prsnog koša tradicionalno standardne metode za postavljanje dijagnoze od 1990-ih godina istraživanja ultrazvuka pluća pokazala su da ova metoda može vrlo precizno otkriti česte plućne bolesti kada je provode liječnici koji su za nju odgovarajuće educirani i kompetentni. Posljednjih godina sve veći broj liječnika koristi ultrazvuk pluća za dijagnosticiranje i praćenje bolesnika s plućnim bolestima. Tome su pridonijeli napredak ultrazvučne tehnologije, veća dostupnost prijenosnih ultrazvučnih uređaja te uključivanje edukacije iz ultrazvuka pluća
Koliko dugo treba trajati liječenje antibioticima?
Optimalno trajanje antibiotske terapije kod izvanbolnički stečene upale plućanije potpuno definirano. Ranije su smjernice često preporučivale liječenje u trajanju od 10 do 14 dana zbog bojazni da bi prekratka terapija mogla dovesti do neuspjeha liječenja.
Danas znamo da dulje liječenje nije uvijek bolje. Produljena primjena antibiotika povezana je s većim rizikom nuspojava, infekcije bakterijom Clostridioides difficile, (bakterija koja uzrokuje proljeve, a može se i zakomplicirati) oštećenja bubrega, narušavanja normalne crijevne flore te razvoja otpornosti na antibiotike.
Brojna istraživanja tijekom posljednjih dvadesetak godina pokazala su da kraće trajanje antibiotske terapije kod odgovarajuće odabranih bolesnika daje jednake kliničke rezultate kao i dulje liječenje.
Prema najnovijim smjernicama American Thoracic Society (ATS) iz 2025. godine:
– ambulantni bolesnici koji postignu kliničku stabilnost mogu se liječiti kraće od 5 dana (minimalno 3 dana),
– hospitalizirani bolesnici s nekompliciranom upalom pluća također mogu biti kandidati za liječenje kraće od 5 dana (minimalno 3 dana),
– bolesnici s teškom upalom pluća trebaju primati antibiotike najmanje 5 dana, a često i dulje, ovisno o kliničkom tijeku bolesti.
A duljina trajanja se može odrediti uz pomoć takozvane „kliničke stabilnosti“
Što je klinička stabilnost?
Klinička stabilnost označava stanje u kojem su se vitalni znakovi normalizirali i bolesnik pokazuje jasan oporavak. Za procjenu kliničke stabilnosti potrebno je zadovoljiti sve sljedeće kriterije:
Kriteriji uključuju sljedeće parametre: tjelesna temperatura ≤ 37,8 °C, puls < 100/min, frekvencija disanja < 24/min, zasićenost krvi kisikom (SpO₂) ≥ 90 % na sobnom zraku ili potreba za kisikom jednaka onoj prije bolesti, sistolički krvni tlak ≥ 90 mmHg te normalan mentalni status.
Svi navedeni kriteriji moraju biti zadovoljeni kako bi se bolesnik smatrao klinički stabilnim i onda se trajanje antibiotika može skratiti. Ove preporuke navedene su u ATS smjernicama “Diagnosis and Management of Community-acquired Pneumonia: An Official American Thoracic Society Clinical Practice Guideline” (American Journal of Respiratory and Critical Care Medicine
(1)
Martin Novosel, dr. med.
06./26.
Literatura: