1. Koje su mane i/ili manjkavosti ranog probira?

Definicija probira je kada se kod osoba koje nemaju simptome/tegobe provodi klinički test kako bi se rano prepoznala određena bolest. U ovom slučaju radi se o mjerenju tlaka.

Rezultati 5 istraživanja (n=1321) navode da probir nije povezan s bitnijom privremenom promjenom kvalitete života ili negativnim psihološkim
posljedicama. Rezultati dva istraživanja vezana za posao (n=502) pokazala su različite rezultate vezano za odsutnost s radnog mjesta zbog
probira. 7 istraživanja (n=3505) pokazalo je manje neželjene nuspojave, kao što su tegobe sa snom, bol/nelagoda, nastanak modrica i iritacija
kože zbog KMAT-a. Nekakve moguće posljedice: izostanak s posla zbog daljnje obrade moguće hipertenzije, nelagoda zbog eventualnog nošenja KMAT- a (buđenje noću, modrice i iritacija kože zbog zbog pritiska manžete). Nasuprot tomu, probir može dovesti do nekih štetnih posljedica za osobe na kojima se provodi probir. Primjerice, pacijenti ponekad mogu imati pogrešnu dijagnozu hipertenzije kada se naknadno mjeri krvni tlak. To može dovesti do liječenja osobe koja zapravo nema hipertenziju te mogućih nuspojava. Dodatno, probir hipertenzije može biti štetno
uvjetima kada šteta liječenja nadmašuje moguću korist.

Sveukupno, USPSTF zaključuje da je moguća šteta probira hipertenzije minimalna.

Međutim, liječenje se nije pokazalo korisnim za osobe s blagom hipertenzijom (manje od 160/100 mmHg) (Diao 2012).

2. Bolje spriječiti nego liječiti!

Mjere koje sprječavaju ili liječe hipertenziju trebaju biti učinkovite, primjenjive, priuštive i održive. Rano uočavanje hipertenzije moglo bi biti primjenjivo i priušitvo, posebno kada je dio pregleda u ordinaciji. Međutim, nejasno je kada i je li rano dijagnosticiranje hipertenzije učinkovito (sprječavanje smrti od kardiovaskularnih bolesti), pogotovo što je hipertenzija povezana sa životnim navikama i socioekonomskim čimbenicima (Bernabé-Ortiz 2017). Zbog toga rana dijagnoza blage hipertenzije možda neće značajno utjecati na moguće troškove povezane sa zdravljem te neće poboljšati zdravstvene ishode, kada se gleda dugoročno.
Dodatno, životni čimbenici povezani s hipertenzijom (npr. promjene prehrane, fizička aktivnost) mogu se pripisati urbanizaciji u zemljama
ograničenim resursima. Zbog toga prevencija hipertenzije može uključit druge sudionike (npr. političke odluke) te bi to značilo više od probira hipertenzije zdravstvenih djelatnika (bolje spriječiti nego liječiti) (Hunter- Adams 2017; WHO 2013).

3. Prednosti KMAT-a koje nadmašuju uobičajeno mjerenje u praksi

Bilo koji probir hipertenzije koji ne koristi KMAT uzrokovat će značajni broj propuštenih slučajeva maskirane hipertenzije, kao i liječenje hipertenzije bijele kute. Međutim, klinički značaj loše preciznosti mjere tlaka u ambulanti je uglavnom nepoznat. Naknadne posljedice
nepreciznosti mjerenja tlaka u ambulanti može uzrokovati odgodu i dijagnozu maskirane hipertenzije. Za hipertenziju bijele kute, nepreciznost
mjerenja tlaka u ambulanti može uzrokovati nepotrebno liječenje te izlaganje nuspojavama ili izostankom korisnosti liječenja. Meta analiza predlažu da za neliječenog pojedinca izdvojenog iz populacije kardiovaskularni rizik raste iz: normotenzivan, hipertenzija bijele kute,
maskirana hipertenzija te hipertenzija. Ne postoji istraživanje kliničke učinkovitosti liječenja maskirane hipertenzije i podanalize liječenja hipertenzije bijele kute pokazuju različite rezultate.
Napomena! Osobe koje imaju maskiranu hipertenziju imaju veći rizik za oštećenje organa, ali liječenje iste zasad nema dokaza. Kod takvih osoba trebaju se smanjiti drugi rizični faktori te češće kontrolirati krvni tlak. Unatoč tomu, dokazi istraživanja koja su radila probir hipertenzije su se uglavnom oslanjala na mjerenje tlaka u ambulanti. Zbog toga su osobe s hipertenzijom bijele kute bile uključene u istraživanja.

* jer ako maskirana i bijele kute nemaju konsekvenci onda ni KMAT nema smisla, ipak on tu pomaže da se razluči prava hipertenzija od ova dva
podtipa (maskirana i bijele kute), ili barem ako je dokaze maskirana, da liječnik se malo više posveti rizičnim faktorima na koje se još može utjecati.

Unatoč preporukama American College of Cardiology/American Heart Association iz 2017. godine koja snižavaju prag za tlak mjeren u
ambulanti na 130/80 mmHg ili više, nije bilo dostupnih istraživanja za neliječenu populaciju koja je pokazala točnost ovog praga u usporedbi
granicom od 140/90 mmHg koristeći granicu od 1400/90 mmHg za KMAT. Potrebna su istraživanja u primarnoj skrbi koja pokazuju usporednu
preciznosti različitih strategija mjerenja krvnog tlaka za dijagnozu hipertenzije.
Probir hipertenzije mjerenjem krvnog tlaka u ordinaciji imalo je velika ograničenja, uključujući propuštanje dijagnoze, međutim, izravna šteta mjerenja je minimalna. Istraživanje je potrebno za odluku o najboljem načinu probira u liječničkoj praksi.

4. Koristi rane dijagnoze hipertenzije

Nema istraživanja koje uspoređuju učinkovitosti probira hipertenzije bez liječenja hipertenzije Međutim, randomizirano kliničko istraživanje na populaciji u Kanadi procjenjivalo je program promocije zdravlja koje je pratilo ishode kardiovaskularnih bolesti na 140 642 osobe u 39 skupina. Članovi populacije (ciljano 65 godina i stariji) pozvani su na probir u ljekarnama i na procjenu kardiovaskularnog rizika. Dobili bi
edukacijski materijal o rizicima kardiovaskularnih bolesti. Nakon jedne godine, zabilježeno je 9% smanjenje u broju prijema u bolnicu za infarkt
miokarda, zatajenje srca ili moždani udar. Međutim, nije bilo razlike u općenitom uzroku smrtnosti. Iako postoje ograničenja istraživanja o koristi probira hipertenzije na zdravstvene ishode, na temelju indirektnih dokaza pokazano je da liječenje hipertenzije (dokazane mjerenjem u ordinaciji)
poboljšava zdravstvene ishode. USPSTF pronalazi uvjerljive dokaze da probir hipertenzije odraslih pruža zdravstvene koristi.

5. Cilj je individualizacija

Trenutačni dokazi za konkretnu strategiju probira hipertenzije su manjkavi. S jedne strane, treba biti oprezan kod masovnog (na razini cijele
populacije) probira hipertenzije koji su skupi, bez dokaza da će probir dovesti do: pristajanja na terapiju, dugotrajnog korištenja terapije te
promjene životnih navika (bolje spriječiti nego liječiti). S druge strane, potrebno je nastaviti s probirom pojedinaca koji su
izloženi većem riziku za hipertenziju (riziku za srčane bolesti, npr. pretilost, pušenje i sl.) od opće populacije ili pojedincima koji su
uključeni u medicinsku skrb.

6. Djeca i mjerenje tlaka

Zastupljenost hipertenzije (primarne i sekundarne) kod djece i adolescenata iznosi 3-4% u SAD-u. Primarna hipertenzija kod djece i
adolescenata javlja se uglavnom kod djece starije od 13 godina i nema poznati uzrok. Povezana je s faktorima kao što su: obiteljska povijest i
povećana tjelesna masa. Sekundarna hipertenzija se uglavnom javlja kod mlađe djece i uglavnom je povezana s genetskim poremećajima
bubrežnim bolestima, endokrinim poremećajima te kardiovaskularnim abnormalnostima.
Jedno pravdanje probira kod djece je za uočavanje sekundarne hipertenzije, relativno rijetkog stanja. Mala djeca (mlađa od 6 godina)
imaju veću vjerojatnost za sekundarnu hipertenziju, kao što su bubrežna bolesti, koarktacija aorte i endokrine bolesti. Sekundarna hipertenzija
malo je vjerojatna jedini simptom bolesti u ovim slučajevima i liječenje uglavnom temelji na liječenju uzroka povišenog tlaka, kao i kontroliranju
krvnog tlaka.
Probir hipertenzije djece i adolescenata u ordinaciji mogao bi uzrokovati lažno-pozitivnim rezultatima. Zbog toga bi se moglo očekivati dodatno
procjenjivanje i liječenje, pogotovo s probirom hipertenzije. Liječenje lijekovima pokazalo se kao dobro podnošljivim, ali to se uglavnom pokazalo u istraživanjima na kraće razdoblje. Liječenje hipertenzije djece i adolescenata lijekovima traje puno dulje te zbog toga postoji već
vjerojatnost od nuspojava.

Borna Patrun dr.med.

14.2.2025.

Literatura

1. Guirguis-Blake JM, Evans CV, Webber EM, Coppola EL, Perdue LA, Weyrich MS. Screening for Hypertension in Adults: Updated Evidence Report and Systematic Review for the US Preventive Services Task Force. JAMA. 2021 Apr 27;325(16):1657-1669. doi: 10.1001/jama.2020.21669. PMID: 33904862.
2. US Preventive Services Task Force. Screening for Hypertension in Adults: US Preventive Services Task Force Reaffirmation Recommendation Statement. JAMA. 2021;325(16):1650–1656. doi:10.1001/jama.2021.498
3. Schmidt BM, Durao S, Toews I, Bavuma CM, Hohlfeld A, Nury E, Meerpohl JJ, Kredo T. Screening strategies for hypertension. Cochrane Database Syst Rev. 2020 May 7;5(5):CD013212. doi: 10.1002/14651858.CD013212.pub2. PMID: 32378196; PMCID: PMC7203601.
4. US Preventive Services Task Force; Krist AH, Davidson KW, Mangione CM, Barry MJ, Cabana M, Caughey AB, Donahue K, Doubeni CA, Epling JW Jr, Kubik M, Ogedegbe G, Pbert L, Silverstein M, Simon MA, Tseng CW, Wong JB. Screening for High Blood Pressure in Children and Adolescents: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA. 2020 Nov 10;324(18):1878-1883. doi: 10.1001/jama.2020.20122. PMID: 33170248.