Eozinofilni ezofagitis
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PROBAVA • 8 MIN
Brza Traka
Što je eozinofilni ezofagitis?
To je bolest koja zahvaća jednjak (početni dio probavnog sustava kojim hrana putuje do želuca) i uzrokuje upalu. Eozinofili su upalne stanice koje izazivaju upalu u jednjaku. Ezofagitis znači upala jednjaka.
Koji su simptomi eozinofilnog ezofagitisa?
Kod dojenčadi i male djece, bolest se može pokazivati kroz čestu mučninu i povraćanje, odbijanje hrane, usporen rast i razvoj te poteškoće pri gutanju. Ponekad se može činiti kao da im hrana “zapela” u grlu, što ih može uznemiriti. Kod starije djece i odraslih najčešći simptomi su nelagoda pri gutanju i osjećaj kao da se zalogaj zaglavio u jednjaku.
Kako se dokazuje eozinofilni ezofagitis?
Dijagnoza se postavlja gastroskopijom uz uzimanje biopsija (uzorak tkiva koji se proučva pod mikroskopom) iz jednjaka. Potrebno je minimalno šest uzoraka: po dva iz gornjeg, srednjeg i donjeg dijela jednjaka.
Može li se eozinofilni ezofagitis dokazati laboratorijski iz krvi?
Trenutno ne postoje laboratorijski parametri kojima se može pouzdano dijagnosticirati eozinofilni ezofagitis. Često se ispituju IgE protutijela i broj eozinofila u krvi koji mogu biti povišeni kod eozinofilnog ezofagitisa, no oni nisu specifični za dijagnozu.
Kako se liječi eozinofilni ezofagitis?
Liječenje se sastoji od tri dijela: indukcijske terapije, koja smiruje bolest; terapije održavanja, koja sprječava povrat simptoma; i liječenja komplikacija, poput suženja jednjaka, kada je potrebno njegovo širenje.
Koji se lijekovi i terapije danas koriste za eozinofilni ezofagitis?
Koriste se inhibitori protonske pumpe (IPP) za zaštitu želuca, lokalni kortikosteroidi poput budesonida te eliminacijska dijeta. Od 2024. godine dostupna je i biološka terapija, Dupilumab.
Želim znati više
Eozinofilni ezofagitis (EoE) je kronična bolest jednjaka uzrokovana poremećajem imunosnog sustava (tip 2 imunološkog odgovora). Karakterizirana je simptomima otežanog gutanja (medicinski naziv disfagija) te prisutnošću velikog broja eozinofila (vrste bijelih krvnih stanica) u sluznici jednjaka. Nekada se smatrala rijetkom bolešću, ali danas se sve češće otkriva u gastroenterološkim i alergološkim ordinacijama i hitnoj pomoći.
Čest simptom koji se povezuju s eozinofilnim ezofagitisom u odrasloj dobi je disfagija. Koji simptomi zapravo upućuju na disfagiju?
1. Konzumaciju veće količine tekućine kako bi se olakšalo gutanje hrane.
2. Prilagođavanje hrane uključuje rezanje hrane na male komade ili pasiranje kako bi bila lakša za gutanje.
3. Produljeno vrijeme obroka znači da osoba jede vrlo sporo i često ostaje posljednja za stolom.
Izbjegavanje tvrde hrane odnosi se na uklanjanje mesa, tvrdog kruha i ljepljivih namirnica iz prehrane jer mogu pogoršati simptome disfagije.
4. Pretjerano žvakanje označava temeljito žvakanje hrane sve dok ne postane kašasta, kako bi se lakše progutala.
5. Izbjegavanje tableta može biti znak problema s gutanjem – osobe s disfagijom često imaju teškoće s gutanjem tableta, što može biti i jedini simptom.
(1)(2)
Što mogu osobe imati u laboratorijskim nalazima?
Iako krvne pretrage nemaju veliku dijagnostičku ni kontrolnu vrijednost, kod oboljelih se često nalaze povišene dvije vrijednosti: eozinofilija (u otprilike 50 % slučajeva) i povećana ukupna razina IgE (u oko 70 % slučajeva). (1)
Kako se postavlja dijagnoza?
Dijagnoza eozinofilnog ezofagitisa postavlja se gastroskopijom, pri čemu se uzima najmanje šest biopsija sluznice iz različitih dijelova jednjaka. Ti se uzorci zatim mikroskopski analiziraju kako bi se odredio broj eozinofila u sluznici. Dijagnoza se potvrđuje ako je u jednom ili više uzoraka prisutno 15 ili više eozinofila po vidnom polju pod mikroskopom. (1)
Kako se liječi eozinofilni ezofagitis?
Na raspolaganju su nekoliko lijekova: inhibitori protonske pumpe (IPP), lokalni kortikosteroidi i biološka terapija. Nadalje, postoji i metoda eliminacijske dijete. Koju će terapiju koristiti, odlučuje gastroenterolog. Prije svega, postoji tzv. indukcijska terapija kojom se nastoji postići remisija (prelazak bolesti u neaktivno stanje).
IPP lijekovi
Preporučuje se započeti liječenje eozinofilnog ezofagitisa primjenom “visoke doze” inhibitora protonske pumpe (IPP), što znači dozu dvostruko veću od one koja se inače koristi za refluks (laički: žgaravicu). Lijek se može uzimati jednom dnevno ili u dvije podijeljene doze prije jela, ovisno o tome što pacijentu bolje odgovara, jer su podaci o učinkovitosti različitih režima doziranja različiti.
Jedno istraživanje na 305 novodijagnosticiranih pacijenata pokazalo je da je ukupna stopa histološke remisije (povlačenje bolesti prema nalazu tkiva) bila 42,3 %. Remisija je bila značajno češća kod pacijenata koji su uzimali 20–40 mg dvaput dnevno (53–54 %) u usporedbi s onima koji su lijek uzimali jednom dnevno (10–12 %). (2)
Potencijal PCAB-a
Novi tip lijeka, PCAB (blokator želučane kiseline koji se natječe s kalijem), preliminarno je istraživan kod eozinofilnog ezofagitisa, ali za sada postoji malo podataka i nije u potpunosti jasno kako djeluje. Najveće istraživanje provedeno je u Japanu na 118 pacijenata liječena PCAB-om (vonoprazanom) ili standardnim PPI lijekovima poput rabeprazola i esomeprazola. Rezultati su pokazali da je 72,7 % pacijenata koji su uzimali PCAB osjetilo poboljšanje simptoma, smanjila im se upala u jednjaku, a 39,4 % postiglo potpunu histološku remisiju. Ti su rezultati bili slični onima kod PPI lijekova. (2)
Kortikosteroidi
Sva klinička ispitivanja topikalnih kortikosteroida (budezonid ili flutikazon) pokazala su značajno smanjenje upale jednjaka u usporedbi s placebom. Očekuje se da oko 60–70 % pacijenata odgovori na liječenje, iako rezultati variraju. U velikim (faza 3) ispitivanjima budezonida, histološka učinkovitost — definirana kao smanjenje broja eozinofila ispod 15 po vidnom polju — postignuta je u 62 % do 95 % pacijenata. Flutikazon u obliku tablete koja se otapa u ustima pokazao je u fazi 2b ispitivanja histološki odgovor kod 75 % pacijenata pri dozi od 3 mg navečer i 95 % kod doze od 1,5 mg dvaput dnevno. Trenutno je u fazi 3 ispitivanja. (2)
Eliminacijska dijeta
Najbolje proučena prehrambena terapija za EoE je eliminacijska dijeta sa šest skupina namirnica (6FED). Iz prehrane se izbacuju najčešći alergeni: kravlje mlijeko, pšenica, soja, jaja, orašasti plodovi i kikiriki, te riba i školjke. Prvotno ispitivana kod djece, pokazala je poboljšanje simptoma i smanjenje upale, uz bolju prihvaćenost i niže troškove u usporedbi s elementarnom dijetom (bez proteina iz hrane). Kasnije se pokazalo da 6FED djeluje i kod odraslih. U jednom istraživanju 70 % odraslih pacijenata postiglo je histološku remisiju, a 94 % smanjenje simptoma. Najčešći okidači simptoma bili su pšenica (60 %) i mlijeko (50 %). Veća istraživanja potvrdila su uspješnost 6FED u praksi, s potpunom remisijom kod 54–58 % pacijenata i utvrđenim jednim prehrambenim okidačem kod 69 % nakon postupnog vraćanja hrane. (2)
Biološka terapija
Od 2024. godine dostupna je biološka terapija dupilumabom, monoklonskim protutijelom koje blokira IL-4 i IL-13 usmjeravanjem na IL-4 receptor alfa, ključne u tip 2 upalnoj reakciji. Daje se injekcijom i odobren je za astmu, atopijski dermatitis, kronični rinosinusitis s nosnim polipima i prurigo nodularis.
Zbog sličnih uzroka atopijskog dermatitisa i EoE, faza 2 studija pokazala je poboljšanje simptoma i tkiva nakon 12 tjedana liječenja. Faza 3 ispitivanja na 321 pacijentu (starijem od 12 godina, težine preko 40 kg, bez odgovora na PPI) uspoređivala je tjednu i svaka dva tjedna primjenu dupilumaba s placebom tijekom 24 do 52 tjedna. Glavni ciljevi bili su smanjenje eozinofila u tkivu i poboljšanje simptoma gutanja. (2)
Kako izgleda uobičajeni tijek liječenja? Primjer: prvo se postavlja dijagnoza gastroskopijom. Ovisno o dobi i simptomima, odlučuje se o indukcijskoj terapiji, najčešće kortikosteroidima. Nakon toga određuje se terapija održavanja, uz redovite gastroskopske kontrole svake 1-2 godine. Paralelno se može pokušati eliminacijska dijeta kako bi se smanjila potreba za lijekovima i dugoročno riješio problem. (2)(3)
Ako tražite medicinsku uslugu isprobajte Algolov najveću tražilicu medicinskih usluga.
Algomed jer zdravlje ne mora biti komplicirano!
06/2025
Martin Novosel, dr.med.
Literatura:
1. https://next.amboss.com/de/article/QM0uog?q=eosinophile ösophagitis
2. Deutsches Arztblatt, 07/25
3. Dellon, Evan S. MD, MPH, FACG1; Muir, Amanda B. MD2,3,4; Katzka, David A. MD, FACG5; Shah, Shailja C. MD, MPH6,7; Sauer, Bryan G. MD, MSc, FACG8; Aceves, Seema S. MD, PhD9,10; Furuta, Glenn T. MD11,12; Gonsalves, Nirmala MD, FACG13,*; Hirano, Ikuo MD, FACG13,*,†. ACG Clinical Guideline: Diagnosis and Management of Eosinophilic Esophagitis. The American Journal of Gastroenterology 120(1):p 31-59, January 2025. | DOI: 10.14309/ajg.0000000000003194