Rizici za srce i krvne žile
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
SRCE I KRVNE ŽILE• 9 MIN
Brza Traka
U ovom blogu objasnit ćemo često korišteni pojam koji koriste liječnici obiteljske medicine i kardiolozi (specijalisti za srce i krvne žile) – kardiovaskularni rizični čimbenici, odnosno čimbenike rizika za bolesti srca i krvnih žila te kako se njima pristupa na razumljiv i jednostavan način.
Što su kardiovaskularne (srčane i krvožilne) bolesti?
To su bolesti srca i krvnih žila, poput srčanog ili moždanog udara.
Što su kardiovaskularni rizični čimbenici?
To su čimbenici koji povećavaju vjerojatnost razvoja bolesti srca ili krvnih žila (krvne žile se mogu suziti ili začepiti bilo gdje u tijelu, ne samo u srcu, nego i u mozgu, nogama i drugim dijelovima).
Primjeri kardiovaskularni čimbenika rizika su: povišeni krvni tlak, povišena razina masnoća, pušenje, prekomjerna tjelesna masa, inzulinska neosjetljivost itd.
Kako se određuje kardiovaskularni rizični čimbenici ?
Liječnik procjenjuje rizik na temelju nekoliko čimbenika: razine masnoća (u krvi), krvnog tlaka (mjerenje krvnog tlaka), razine šećera (u krvi), pušenja, dobi, spola te prisutnosti bolesti poput dijabetesa (šećerna bolest) ili bolesti bubrega.
Napomena: Ako osoba već ima srčanu ili krvožilnu bolest (npr. preboljeni infarkt srca ili moždani udar), smatra se da je u vrlo visokom riziku i često se odmah započinje liječenje.
Za osobe koje još nemaju krvnožilnih ili srčanih bolesti koristi se posebna tablica poznata kao SCORE (sustav procjene kardiovaskularnog rizika), koja pokazuje koliku je vjerojatnost da će određena osoba u sljedećih 10 godina doživjeti smrtonosnu srčanu ili krvožilnu bolest (izražava se u postocima).
Te tablice često možete vidjeti kod obiteljskih liječnika na zidovima, u bojama od zelene do crvene, s mnoštvom kvadratića koji pomažu u jednostavnoj procjeni rizika.
Pogledajte kako izgleda SCORE tablica na poveznici (Stranica broj 5.)
Kako to izgleda često na računalu i/ili u glavi obiteljskog liječnika kada se otvori Vaš karton:
1. Korak Određivanje rizika za srčane i krvožilne bolesti – kojoj kategoriji pripadate
Prvi korak je procjena vašeg kardiovaskularnog rizika – određujemo kolika je vjerojatnost da razvijete bolest srca ili krvnih žila u budućnosti (tu pomaže navedena tablica SCORE). Također osobe koje već imaju srčane i krvožilne bolest se svrstavaju odmah u vrlo visoko rizičnu skupinu.
2. Kategorija je određena! Sada se postavljaju ciljevi
Na temelju dobivenih podataka svrstavate se u određenu kategoriju rizika (nizak, umjeren, visok ili vrlo visok rizik). Za svaku skupinu definirani su konkretni ciljevi – primjerice ciljne vrijednosti krvnog tlaka, kolesterola, šećera u krvi i dr.
Zašto su uopće potrebne kategorije poput niskog, umjerenog, visokog ili vrlo visokog rizika? Zato jer ovisno o tome koliki rizik imate, postavljaju se različiti ciljevi liječenja. Na primjer, osoba koja je već preboljela srčani udar treba težiti znatno nižim vrijednostima masnoća u krvi nego netko tko do sada nije imao srčane probleme.
3. Cilje je zadan! Sada stižu preporuke za postizanje ciljeva
Dobivate preporuke – promjene životnog stila, prehrana, tjelovježba, a po potrebi i terapija lijekovima u skladu s ciljevima.
4. Praćenje i prilagodba terapije
Nakon određenog vremena prati se vaš napredak (najčešće kontrola za 1-3 mjeseca). Ako ciljevi nisu postignuti, terapija se prilagođava ili pojačava ili uvodi nova kako bi se rizik što bolje držao pod kontrolom.
Kako izgleda procjena rizika i njihov ishod, pogledajte u odjeljku „Želim znati više!“
Želim znati više
Pregled koraka koje ćemo zajedno proći i kako to izgleda često na računalu od obiteljskog liječnika:
1. Korak: Određivanje skupine rizika za bolesti srca i krvnih žila
Zašto je važno odrediti kategoriju rizika? Zato jer ovisno o tome koliki rizik imate, postavljaju se različiti ciljevi liječenja. Na primjer, osoba koja je već preboljela srčani udar treba težiti znatno nižim vrijednostima masnoća u krvi nego netko tko do sada nije imao srčane probleme. Detaljnije, osoba s višim rizikom, odnosno ona koja spada u višu kategoriju, najčešće će odmah dobiti lijekove. Nasuprot tome, osoba s nižim rizikom uglavnom neće trebati lijekove, već će se liječenje usmjeriti prvenstveno na zdraviji način života.
Kako biste lakše razumjeli tekst, donosimo sažet prikaz skupina kardiovaskularnog rizika:
🔴 Vrlo visok rizik (dovoljno je da je ispunjen barem jedan od navedenih uvjeta)
– bolest srca ili krvnih žila (npr. srčani udar, anginu, moždani udar, bolesti krvnih žila u nogama) ili zahvati poput stentiranja ili premosnice
– dijabetes s oštećenjem organa (bubrezi, oči) ili tri i više glavnih čimbenika rizika (visok tlak, pušenje, kolesterol)
– teška bolest bubrega (funkcija manja od 30%)
– dugotrajni tip 1 dijabetes (više od 20 godina)
– SCORE izračun rizika ≥10% (vjerojatnost smrti od srčano-žilne bolesti u 10 godina
– Ozbiljne i rane srčane bolesti u obitelji
🟠 Visok rizik (dovoljno je da je ispunjen barem jedan od navedenih uvjeta)-
– vrlo visok kolesterol (ukupni >8 mmol/L ili LDL >4,9 mmol/L)
– jako povišen tlak (≥180/110 mmHg)
– nasljedni visoki kolesterol (vrsta genetske bolesti) bez drugih rizika
– dijabetes ≥10 godina bez oštećenja organa, ali s dodatnim rizičnim čimbenicima
– umjereno oštećenu funkciju bubrega
– SCORE rizik između 5% i 10%
🟡 Umjeren rizik (dovoljno je da je ispunjen barem jedan od navedenih uvjeta)
– Osobe s blažim rizičnim profilom: mlađi pacijenti s dijabetesom kraćim od 10 godina, bez drugih rizičnih čimbenika
– SCORE rizik između 1% i 5%
🟢 Nizak rizik (dovoljno je da je ispunjen barem jedan od navedenih uvjeta)
– SCORE rizik manji od 1%
2. Korak: Skupina je određena i sada se postavljaju ciljevi
O kakvim ciljevima se radi?
Ciljevi se odnose na smanjenje kardiovaskularnih čimbenika rizika, prvenstveno tu spadaju povišenih masnoća u krvi, visokog krvnog tlaka, pretilosti, šećerne bolesti i pušenje. Detaljnija analiza svih skupina i njihovih podskupina bit će obrađena zasebno, pa ćemo se u ovom uvodnom blogu fokusirati na objašnjenje kako se ciljevi postavljaju kroz nekoliko primjera.
Iz gore navedenih skupina odabrat ćemo po jednu osobu kao primjer iz dvije skupine – jednu s vrlo visokim i jednu s niskim rizikom. Kao primjer čimbenika uzet ćemo u ovom blogu samo povišenu razinu masnoća u krvi.
->Čimbenik koji je cilj smanjiti : povećanu razinu LDL-a i masnoće u krvi!
Primjer osobe iz skupine vrlo visokog rizika (crveno)
Kod osoba s vrlo visokim rizikom cilj je smanjiti LDL kolesterol za najmanje 50% i postići vrijednost ispod 1,4 mmol/l (55 mg/dl).
Primjer osobe iz skupine niskog rizika (zeleno)
Kod osoba s niskim rizikom cilj je imati LDL kolesterol ispod 3,0 mmol/l (116 mg/dl).
Kako se vidi iz teksta, logika određivanja skupina je takva da osobe koje spadaju u višu skupinu rizika imaju znatno strože ciljne vrijednosti LDL kolesterola u usporedbi s onima koji su u nižim skupinama rizika. To znači da što je rizik veći, to su ciljne vrijednosti LDL-a niže.
3. Korak- Preporuke za postizanje ciljeva
Isto kao i u drugom koraku, za primjer ćemo uzeti čimbenik rizika povećan LDL i masnoće u krvi. U ovom slučaju preporuke se odnose na smanjenje tjelesne mase, povećanje fizičke aktivnosti, kao i na terapiju lijekovima za snižavanje masnoća.
Primjer osobe iz skupine vrlo visokog rizika (crveno)
Primjerice osoba je već doživjela srčani infarkt i ima povišeni ldl. Prema drugom koraku, ciljna vrijednost LDL kolesterola je ispod 1,4 mmol/l (55 mg/dl). Zbog toga se odmah preporučuje terapija lijekovima statinima, uz promjenu životnih navika. O vrstama lijekova i njihovom djelovanju bit će detaljnije objašnjeno u zasebnom blogu.
Primjer osobe iz skupine niskog rizika (zeleno)
Do sada zdrava osoba koja ima povišenu razinu LDL. Prema drugom koraku ciljna vrijednost LDL ispod 3,0 mmol/l (116 mg/dl). Kako je riječ o manje strogoj razini, liječnik ovdje uglavnom preporučuje samo promjene u načinu života.
4. Korak Praćenje i prilagodba terapije
Primjer osobe iz skupine vrlo visokog rizika (crveno)
Ako osoba iz koraka 3. nakon 1 do 3 mjeseca ispod terapije statinima ne postigne ciljane vrijednosti u kontroli, liječnik razmatra povisivanje doze ili uvođenje dodatnog lijeka, poput ezetimiba ili PCSK9 inhibitora, te se razmatra upućivanju pacijenta specijalistu kardiologije.
Primjer osobe iz skupine niskog rizika (zeleno)
Nakon 3 mjeseca, ako dijete nije postiglo ciljane vrijednosti, liječnik razmatra dodatne intervencije, poput nutricionističkog savjetovanja, uvođenja niske doze terapije ili procjene mogućeg liječenja probelma koji je u pozadini, te se dogovara se slijedeća kontrola.
(1)(2)(3)
Zaključak:
Proces koji smo opisali za masnoće u krvi primjenjuje se na sve rizične čimbenike, primjerice na krvni tlak. Upravo zbog toga medicina je individualna — svaki pacijent ima svoje specifične potrebe i ciljeve i nije da svi odmah trebaju uputnicu kardiologu.
Na temelju navedenog, na koje parametre treba pripaziti ako želimo smanjiti rizik od srčanih i krvnih bolesti ako pričamo općenito?
Trebamo regulirati razinu masnoća u krvi, krvni tlak i razinu šećera, rano otkriti dijabetes ili predijabetes, prestati pušiti, liječiti prekomjernu tjelesnu težinu, povećati fizičku aktivnost i paziti na prehranu.
Algomed donosi povezne teme:
O debljini na: Kako smršavjeti?
O krvnom tlaku na: Krvni tlak
O poznatoj DASH dijeti na: DASH dijeta
O pušenju i niktonskim proizvodima pročitajte na: IQOS i E-cigarete
O masnoćama u krvi pročitajte na: Masnoće u krvi
Pronađite željenu medicinsku uslugu na Algolov tražilici.
6/2025
Martin Novosel, dr. med
Literatura
1. ESC (European Society of Cardiology) and EAS (European Atherosclerosis Society) guidelines on dyslipidemias is: “2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias