Lijekovi protiv zgrušavanja krvi
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
LIJEKOVI• 10 MIN
Brza Traka
Što su lijekovi protiv zgrušavanja krvi?
To su lijekovi koji sprječavaju nastanak krvnog ugruška ili potiču njegovu razgradnju („otapanje”).
Što je krvni ugrušak?
Možemo zamisliti krvni ugrušak kao začepljenje u odvodu.
U vodi se nalaze dlake (proteini) te ostaci hrane i masnoće (trombociti – krvne pločice). Zajedničkim udruživanjem dlaka i ostataka hrane nastaje mreža unutar koje se nalaze drugi ostaci u odvodu te nastaje zastoj u cijevi – krvna žila (krvni ugrušak = proteini u krvi + trombociti (krvne pločice) i/ili eritrociti (crvene krvne stanice).
Dok se lijekovi protiv zgrušavanja mogu zamisliti kao odčepljivač odvoda ili kako sredstvo koje pokušava spriječiti da se odvod uopće začepi.
Zašto nastaje krvni ugrušak?
U tijelu uvijek postoji ravnoteža između ugruška i normalnog toka krvi. Slično kao i u odvodu, ugrušak uglavnom nastaje kod: dugotrajnog zastoja (npr. ležanje nakon operacije), nepravilnog toka/suženja (suženje krvne žile, aritmija srca), kod promjene u sastavu ili djelovanju dijelova krvi (npr. višak trombocita, višak proteina, greška u međusobnom djelovanju proteina i trombocita) te kod ozljeda.
Kako se dijele lijekovi protiv zgrušavanja krvi?
Antikoagulansi koji ne idu na usta
Daju se u obliku injekcije ili infuzije.
Heparin (npr. Heparin, Hepan, Lioton), enoksaparin (npr. Clexane, Ihnixa, Enoksaparinnatrij, Crusia, Losmina) te fondaparinuks (npr. Arixtra).
Antikoagulansi koji se uzimaju na usta
Varfarin i skupina NOAK.
Varfarin (npr. Martefarin) starija skupina lijekova, ali jednako učinkovita kao NOAK (ako se uspješno dozira).
NOAK (novi oralni antikoagulansi)
NOAK skupina: dabigatran (npr. Pradaxa, Gribero, Daxanlo, Dabigatraneteksilat, Fluxitra, Daogax, Tuxanuva, Xsotran), rivaroksaban (Xarelto, Vixargio, Rivaroksaban, Xerdoxo, Rufixalo, Aban, Ribas itd.) apiksaban (Eliquis, Aboxoma, Axipio, Abidalo itd.) te edoksaban (Roteas, Delianda, Ebozen, Zorraten itd.)
Skupina koja sprječava skupljanje krvnih pločica (trombocita)
Antiagregacijski ili antitrombocitni lijekovi
Acetilsalicilna kiselina (npr. Andol, Aspirin, Aska Pro itd.), klopidogrel (Pigrel, Plavix, Gardin, Zyllt itd.), tikagrelor (Brilique, Greccas, Igzelym itd.).
Lijekovi koji razgrađuju ugrušak (fibrinolitici)
Alteplaza (npr. Actilyse), reteplaza (npr. Rapilysin) te streptokinaza.
Želim znati više
Jesu li NOAK bolji od varfarina i zašto liječnik ne želi propisati NOAK?
NOAK (novi oralni antikoagulansi) za mnoge su pacijente prikladniji od varfarina jer ne zahtijevaju redovito praćenje INR-a (vađenje krvi) i hrana i lijekovi manje utječu na njih. Međutim, to ne znači da su uvijek bolji.
Varfarin je jednako učinkovit kao i NOAK, pod uvjetom da se doza uspješno titrira i da je INR u terapijskom rasponu. Liječnik ponekad ne propisuje NOAK jer se ne bi trebali koristiti u
određenim stanjima.
Na primjer, osobe s teškim bubrežnim zatajenjem ili na dijalizi ne smiju uzimati NOAK, već varfarin. Također, kod nekih autoimunih bolesti, poput antifosfolipidnog sindroma, ili kod određenih srčanih stanja (ugrušak u srcu ili ugradnja srčanog zaliska), NOAK trenutno nisu odobreni jer nedostaje dovoljno kliničkih studija za ta specifična stanja. Zato ih liječnici u tim slučajevima ne propisuju već biraju varfarin.
Kada se koriste lijekovi protiv zgrušavanja krvi?
Svaka skupina ima određene načine i razloge korištenja te lijekovi unutar skupine imaju različite razloge korištenja.
Antikoagulanski koji ne idu na usta najčešće se koriste kod: kirurških zahvata (npr. ugradnja proteze kuka, koljena i sl.), duboke venske tromboze, dijalize, infarkta miokarda itd.
Antikoagulanski koji se koriste na usta
Duboka venska tromboza, plućna embolija, ugradnja srčanog zaliska, fibrilacija atrija, ponavljajući infarkt miokarda i sl.
Antiagregacijski lijekovi (npr. Andol, Aspirin)
U nekim slučajevima za sprječavanje nastanka prvog ugruška.
Za sprječavanje nastanka ugruška kod osoba koje su već imale srčani ili moždani udar (ne svi tipovi).
Fibrinolitici
Sve rjeđe se koriste jer postoje bolje opcije liječenja.
Koji su glavni problemi i rizici lijekova protiv zrušavanja krvi?
Glavni je problem svih navedenih lijekova mogućnost krvarenja. Trenutno krvarenje, bolesti kod kojih osoba lakše krvari (npr. bolesti jetre, hemofilija i sl.), loše djelovanje s drugim lijekovima (npr. neki lijekovi protiv bolova, kortikosteroidi) najčešći su razlozi kada se ovi lijekovi ne bi trebali koristiti.
Najčešća mjesta krvarenja: probavni sustav, mokraćni sustav, krvarenje mozga, krvarenje iz nosa.
Koje su česte pogreške korištenja lijekova protiv zgrušavanja krvi?
Korištenje skupine lijekova protiv bolova s lijekovima protiv zgrušavanja krvi.
Npr. ibuprofen (npr. Brufen), ketoprofen (npr. Ketonal), diklofenak (npr. Voltaren, Diclac), naproksen (npr. Nalgesin) ne smiju se kombinirati s varfarinom (npr. Martefarin), heparinom, enoksaparinom (npr. Clexane) jer se time povećava rizik od krvarenja iz probavnog sustava.
Mijenjanje prehrane prilikom korištenja varfarina.
Potrebno je pridržavati se jednake ili slične prehrane jer hrana utječe na djelovanje varfarina (povećanje mogućnosti krvarenja ili nedovoljan učinak varfarina).
Trebaju li svi koristiti acetilsalicilnu kiselinu (npr. Aspirin, Andol) za sprječavanje moždanog ili srčanog udara?
Ne! Acetilsalicilnu kiselinu se treba koristiti samo prema preporuci liječnika na temelju pojedinačne procjene!
Što je od svega najvažnije kod razrjeđivača krvi?
1. Ako su planirani bilo kakvi zahvati, od manjih (npr. posjet zubaru) do većih operacija, važno je na vrijeme obavijestiti liječnika da uzimate razrjeđivač krvi, kako bi se lijek, ako je potrebno, mogao pravovremeno pauzirati.
2. Paziti na znakove krvarenja
Moj susjed mora uzimati lijek za razrjeđivanje krvi samo 6 mjeseci, a ja cijeli život. Pa mogu li i ja pauzirati?
OPREZ! Kako je već opisano, indikacije i trajanje liječenja ovim lijekovima nisu isti za sve pacijente.
Tri primjera:
1. Osoba s fibrilacijom atrija (vrsta srčane aritmije) vrlo vjerojatno mora cijeli život uzimati razrjeđivače krvi, jer oni značajno smanjuju rizik od moždanog udara.
2. S druge strane, osoba koja je imala trombozu noge (duboku vensku trombozu) može u nekim slučajevima završiti s terapijom nakon 6 mjeseci, ako liječnik procijeni da je rizik ponovnog zgrušavanja nizak.
3. Osoba je doživjel srčani udar i dobila stent te joj je prepisana terapija kombinacija dva lijeka npr. Aspirin i Klopidogrel. Aspirin će osobiti biti propisan cijeli život, a Klopidogrel prvih 6 do 12 mjeseci nakon srčanog udara.
Prema tome, nikada nemojte samoinicijativno prekidati/mijenjati terapiju – uvijek se posavjetujte s liječnikom!
Zašto je smanjen broj trombocita bitan kada se koriste lijekovi protiv zgrušavanja?
Ovdje se mora uzeti u obzir da se radi o značajno smanjenom broju (malo smanjenje ne znači da je rizik prisutan), a to će odrediti liječnik.
Trombocitit (krvne pločice) bitni su za stvaranje krvnog ugruška i zaustavljanja krvarenja. Nizak broj trombocita uz lijekove koji sprečavaju stvaranje ugruška, mogu uzrokovati veliko krvarenje koje je teško zaustaviti, čak i nakon manjeg pada ili porezotine.
Zašto se koriste lijekovi za zaštitu želuca (IPP) nakon srčanog ili moždanog udara?
Dvojna antitrombocitna terapija (kombimacija više razrjeđivača krvi) povećava rizik od krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava 4 puta. Zbog toga se preporučuje zaštita korištenjem inhibitora protonske pumpe (IPP).
Postoje određene dvojbe o međusobnom djelovanju lijekova, ali to je druga tema za raspravu.
Zašto je potreban oprez prilikom korištenja lijekova protiv bolova (npr. ibuprofen, ketoprofen, diklofenak i sl.) kod korištenja dvojne terapije protiv zgrušavanja krvi?
Prema kohortnom istraživanju provedenom u Koreji, provedenom na 108 232 pacijenta nakon srčanog udara (infarkt miokarda), korištenje NSAID lijekova značajno povećava rizik od krvarenja i drugih štetnih nuspojava ako se koristi uz antitrombotsku terapiju (npr. klopidogrel, tikagrelor, acetilsalicilna kiselina).
Zbog toga je potrebno naglasiti liječniku ako koristite lijekove protiv bolova jer se odluka o korištenju lijekova protiv bolova mora donijeti u skladu s mogućim rizicima i koristima.
Koliko dugo treba koristiti injekcije protiv zgrušavanja krvi (npr. Clexane, Inhixa) nakon operacije?
Svako korištenje treba biti na temelju procjene liječnika, ovisno o samoj operaciji i o osobinama pojedinca!
Nakon određenih ortopedskih zahvata, terapija može trajati 7-14 dana, a nakon većih zahvata (npr. ugradnja proteze kuka) i do 35 dana. Međutim, sve preporuke su individualne!
Treba li prekinuti martefarin prije stomatološkog zahvata?
To najčešće nije potrebno, ali konačnu odluku donosi stomatolog ili oralni kirurg.
Što je CHA₂DS₂-VASc?
To je izračun koji se koristi za odluku o uvođenju terapije protiv zgrušavanja krvi.
Procjenjuje rizik od moždanog udara kod fibrilacije atrija (aritmija srca).
Uzima u obzir: dob, spol, povišeni krvni tlak, dijabetes te prijašnju pojavu ugrušaka (npr. moždani ili srčani udar).
Borna Patrun, dr. med. 03. 07. 2025.
Literatura
1. Hogg K, Weitz JI. Blood Coagulation and Anticoagulant, Fibrinolytic, and Antiplatelet Drugs. In: Brunton LL, Hilal-Dandan R, Knollmann BC. eds. Goodman & Gilman’s: The Pharmacological Basis of Therapeutics, 13e. McGraw-Hill Education; 2017. Accessed June 08, 2025.
2. Olie RH, van der Meijden PEJ, Spronk HMH, Ten Cate H. Antithrombotic Therapy: Prevention and Treatment of Atherosclerosis and Atherothrombosis. Handb Exp Pharmacol. 2022;270:103-130. doi: 10.1007/164_2020_357. PMID: 32776281.
3. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482376/
4. Witt DM. What to do after the bleed: resuming anticoagulation after major bleeding. Hematology Am Soc Hematol Educ Program. 2016 Dec 2;2016(1):620-624. doi: 10.1182/asheducation-2016.1.620. PMID: 27913537; PMCID: PMC6142471.
5. Weltman NJ, Al-Attar Y, Cheung J, Duncan DP, Katchky A, Azarpazhooh A, Abrahamyan L. MANAGEMENT OF DENTAL EXTRACTIONS IN PATIENTS TAKING WARFARIN AS ANTICOAGULANT TREATMENT: A SYSTEMATIC REVIEW. J Can Dent Assoc. 2015;81:f20. PMID: 26679334.
6. https://www.mdcalc.com/calc/801/cha2ds2-vasc-score-atrial-fibrillation-stroke-risk
7. US Preventive Services Task Force. Aspirin Use to Prevent Cardiovascular Disease: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA. 2022;327(16):1577–1584. doi:10.1001/jama.2022.4983
8. Forster R, Stewart M. Anticoagulants (extended duration) for prevention of venous thromboembolism following total hip or knee replacement or hip fracture repair. Cochrane Database Syst Rev. 2016 Mar 30;3(3):CD004179. doi: 10.1002/14651858.CD004179.pub2. PMID: 27027384; PMCID: PMC10332795.
9. Kurlander JE, Barnes GD, Sukul D, Helminski D, Kokaly AN, Platt K, Gurm H, Saini SD. Trials of Dual Antiplatelet Therapy After Percutaneous Coronary Intervention Lack Strategies to Ensure Appropriate Gastroprotection. Am J Gastroenterol. 2021 Apr;116(4):821-824. doi: 10.14309/ajg.0000000000001134. PMID: 33982954; PMCID: PMC8119932.
10. Kang DO, An H, Park GU, Yum Y, Park EJ, Park Y, Jang WY, Kim W, Choi JY, Roh SY, Na JO, Kim JW, Kim EJ, Rha SW, Park CG, Seo HS, Choi CU. Cardiovascular and Bleeding Risks Associated With Nonsteroidal Anti-Inflammatory Drugs After Myocardial Infarction. J Am Coll Cardiol. 2020 Aug 4;76(5):518-529. doi: 10.1016/j.jacc.2020.06.017. PMID: 32731930.