Color Doppler (CD)
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
PRETRAGE• 5 MIN
Brza Traka
Što je Color Doppler (CD)?
Color Doppler je medicinska pretraga koja se koristi za praćenje toka krvi unutar dijela tijela.
Kako se pripremiti za pregled?
Nosite lakšu odjeću, izbjegavajte unos hrane i tekućine 4-5 sati prije pregleda organa u trbuhu (CD srca/UZV srca, CD bubrežnih krvnih žila, CD abdominalne aorte, CD jetrenih krvnih žila, CD krvnih žila slezene i sl.)
Izbjegavajte pušenje i korištenje nikotinskih proizvoda najmanje 2h prije pretrage jer nikotin sužava krvne žile.
Je li CD isto što i ultrazvuk (UZV)?
Color Doppler i ultrazvuk nalaze se na istom uređaju i koriste istu tehnologiju, a Doppler je samo opcija istog uređaja. Kod Dopplera je istovremeno prikazana slika, koja se vidi na ultrazvuku, uz dodatak toka krvi prikazanog dijela tijela.
Je li svaki ultrazvučni pregled uz CD?
Na nekim organima se rade uvijek kao dio jednog pregleda (npr. ultrazvuk srca i Doppler srca), ali ponekad se ne rade zajedno te je potrebno posebno tražiti CD traženog organa ili krvne žile.
Kada se koristi CD?
Kada je potrebno odrediti postoji li tok krvi unutar krvnih žila ili dijela tijela. Npr. je li tok u krvnoj žili pravilan, je li brzina krvi odgovarajuća, dolazi li do kretanja krvi u krivom smjeru i sl.
Primjeri pregleda: CD srca, CD krvnih žila bubrega, krvnih žila glave (TCD), krvnih žila vrata (CDFI), CD testisa, CD jajnika, CD krvnih žila oka, CD krvnih žila noge, CD krvnih žila ruku itd.
Tko ne smije raditi CD?
CD smiju raditi gotovo sve osobe, čak i trudnice jer nema zračenja. Eventualni problem mogu biti otvorene rane na koži, zavoji ili alergija na gel za ultrazvuk.
Koja je mana korištenja CD-a?
Glavna mana je što iznimno ovisi o iskustvu i vještinama osobe koja radi pretragu zbog čega može doći do propuštanja dijagnoze ili krivog tumačenja rezultata.
Što je aneurizma abdominalne aorte i koju svrhu ima CD?
Proširenje velike arterije u trbuhu (aneurizma abdominalne aorte) može biti opasno i ugroziti život, pogotovo kod muškaraca pušača i bivših pušača preko 65 godina. Zbog toga se nekada provodi probir (screening) CD abdominalne aorte kod osoba bez tegoba.
Nastavak pod “Želim znati više”.
Treba li svatko snimiti vratne krvne žile, CDFI (Color Doppler Flow Imaging) karotidnih i vertebralnih arterija?
Snimanje krvnih žila vrata potrebno je raditi samo kod osoba koje imaju povećan rizik za suženje ili promjene krvnih žila vrata. Zdrave osobe bez rizičnih čimbenika ne bi trebale raditi tu pretragu.
Nastavak pod “Želim znati više”.
Zašto se radi CD bubrežnih arterija?
CD bubrežnih arterija može otkriti suženje krvnih žila bubrega zbog čega može doći do visokog krvnog tlaka (sekundarna hipertenzija).
Može li CD otkriti začepljenje žila srca (koronarnih krvnih žila)?
Ne može te se u tom slučaju koristi koronarografija ili CT angiografija srca.
Koje su druge pretrage koje se koriste za određivanje prohodnosti krvnih žila?
MR angiografija, CT angiografija, ultrazvuk s kontrastom (CEUS) te invazivno putem katetera (npr. koronarografija).
Kakvu ulogu ima CD u ultrazvuku jetre i crijeva?
Osim već navedenih bubrežnih krvnih žila, mogu se proučavati žile trbuha (abdomena) koje opskrbljuju crijeva krvlju te se mogu tražiti njihova suženja, npr. kod simptoma „abdominalne angine“. Nadalje, krvne žile jetra trebaju biti dio svakog ultrazvuka abdomena gdje se mogu pronaći neki indirektni znakovi ciroze jetre.
Gdje još CD žila na glavi može koristiti?
Kod reumatoloških bolesti prilikom sumnje na temporalni arteritis (gigantocelularni arteritis). Tada se arterija, koja se nalazi na glavi (sljepoočnice/temporalni dio) prati ultrazvukom i Dopplerom za dijagnozu navedene bolesti.
Želim znati više
Probir aneurizme abdominalne aorte (koristi se ultrazvuk i CD)
Aneurizma abdominalne aorte (AAA) uglavnom se definira kao proširenje aorte (velike krvne žile u trbuhu) s promjerom od 3 cm ili više. Prevalencija (opća prisutnost bolesti u populaciji) je u padu zadnja 2 desetljeća među muškarcima starijim od 65 godina u različitim europskim zemljama. Trenutna prevalencija AAA u SAD-u nije jasna zbog slabog korištenja probira. Većina AAA su bez simptoma dok ne dođe do puknuća (rupture aneurizme). Iako rizik rupture ovisi uglavnom o veličini aneurizme, rizik od smrti s rupturom iznosi do 81%.
USPSTF ( engl. United States Preventive Services Task Force) preporučuje:
– za muškarce u dobi od 65 do 75 godina koji su nekada u životu pušili ili puše jedanput probir na AAA korištenjem ultrazvuka
– probir na AAA kod muškaraca u dobi od 65 do 75 godina koji nisu nikada pušili samo kod odabranih pacijenata s povećanim rizikom (npr. obiteljska povijest)
– žene koje nisu nikada pušile i koje nemaju obiteljsku povijest AAA ne trebaju raditi probir na AAA
– za žene u dobi od 65 do 75 godina koje su nekada u životu pušile/puše ili su imaju pozitivnu obiteljsku povijest nema dovoljno dokaza za procjenu koristi i štete od probira (2).
Trebaju li osobe bez simptoma s proširenim venama potkoljenice raditi CD vena?
Kod osoba bez simptoma koje imaju mala proširenje krvnih žila (teleangiektazije ili retikularne vene), pregled CD vena donjih udova ne bi se trebao raditi jer bi moglo doći do nepotrebnih zahvata ablacije vene saphene (velika vena noge).
Asimptomatski (bez tegoba) venski poremećaji predstavljaju uglavnom estetski problem. Teleangiektazije ili retikularne vene ne bi se trebale liječiti u svrhu sprječavanja napredovanja venske bolesti. Ablacija vene saphene nije indicirana kod takvih pacijenata iz medicinskih razloga. Vena saphena magna možda će biti potrebna nekada u budućnosti za bypass (premosnica) u koronarnim ili arterijama nogu. Zbog toga ju treba očuvati kada je to moguće. Zbog toga nije preporuka raditi CD vena.
Nema znanstvenih dokaza da komplikacije venskih poremećaja može spriječiti tretman asimptomatskih teleangiektaza ili retikularnih vena.
(5)
Kakve su preporuke za CDFI kod zdravih osoba bez tegoba?
Postoji nekoliko metoda probira na suženje karotidne arterije, uključujući CD, MR angiografiju i CT angiografiju. Auskultacija šumova karotide ima nisku preciznost u otkrivanju suženja karotidne arterije i zbog toga se ne preporučuje kao razuman pristup probira.(3)
USPSTF ne preporučuje probir odraslih osoba bez povijesti moždanog udara TIA-e (tranzitorna ishemijska ataka, “prolazni moždani”) ili drugo neurološko stanje ili simptom povezan s karotidnim arterijama.(3)
Iako probir na suženje karotidnih arterija kod asimptomatskih osoba nije preporučljivo za opću odraslu populaciju, nekoliko čimbenika povećava rizik za stenozu karotidne arterije uključujući: muški spol, višu životnu dob, hipertenziju, pušenje, dijabetes i srčane bolesti. Međutim, nema vanjskih metoda koje su pouzdane kako bi se odredilo tko je u povećanom riziku za stenozu karotidne arterije ili tko je u većem riziku za moždani udar kada je stenoza prisutna. (3)
Za više informacija o medicinskim pretragama istražite blog na stranici Algomed.
Koristite Algolov za najlakše traženje medicinskih usluga!
Borna Patrun, dr. med.
22.08.2025
Literatura
2. US Preventive Services Task Force. Screening for Abdominal Aortic Aneurysm: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA. 2019;322(22):2211–2218. doi:10.1001/jama.2019.18928
3. Guirguis-Blake JM, Webber EM, Coppola EL. Screening for Asymptomatic Carotid Artery Stenosis in the General Population: Updated Evidence Report and Systematic Review for the US Preventive Services Task Force. JAMA. 2021 Feb 2;325(5):487-489. doi: 10.1001/jama.2020.20364. PMID: 33528528; PMCID: PMC7856541.
4. Shivgulam ME, Liu H, Kivell MJ, MacLeod JR, O’Brien MW. Effectiveness of contrast-enhanced duplex ultrasound for detecting renal artery stenosis: A systematic review. J Clin Ultrasound. 2024 Jul-Aug;52(6):763-772. doi: 10.1002/jcu.23684. Epub 2024 Apr 25. PMID: 38660883.
5. Gloviczki P, Lawrence PF, Wasan SM, Meissner MH, Almeida J, Brown KR, Bush RL, Di Iorio M, Fish J, Fukaya E, Gloviczki ML, Hingorani A, Jayaraj A, Kolluri R, Murad MH, Obi AT, Ozsvath KJ, Singh MJ, Vayuvegula S, Welch HJ. The 2023 Society for Vascular Surgery, American Venous Forum, and American Vein and Lymphatic Society clinical practice guidelines for the management of varicose veins of the lower extremities. Part II: Endorsed by the Society of Interventional Radiology and the Society for Vascular Medicine. J Vasc Surg Venous Lymphat Disord. 2024 Jan;12(1):101670. doi: 10.1016/j.jvsv.2023.08.011. Epub 2023 Aug 29. Erratum in: J Vasc Surg Venous Lymphat Disord. 2024 Sep;12(5):101923. doi: 10.1016/j.jvsv.2024.101923. PMID: 37652254; PMCID: PMC11523430.