Helicobacter pylori i bolest želuca
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
INFEKCIJE• 5 MIN
Brza Traka
Što je infekcija bakterijom Helicobacter pylori?
Infekcija bakterijom Helicobacter pylori (H. pylori) označava zarazu bakterijom koja može uzrokovati bolesti želuca.
Zašto se provodi testiranje na Helicobacter pylori?
Bakterija H. pylori može uzrokovati nastanak čira na želucu (ulkusa). Osim toga, ona je glavni čimbenik
rizika za razvoj raka želuca. To se odnosi i na određenu podskupinu karcinoma na prijelazu jednjaka u
želudac (ezofagogastrični prijelaz).
Kako se dobiva infekcija H. Pylori?
Infekcija H. pylori jedna je od najraširenijih infekcija u svijetu. Točan način prijenosa nije u potpunosti razjašnjen. Pretpostavljaju se različiti putovi prijenosa, poput oralno-oralnog (usta- usta), želučano-oralnog, fekalno-
oralnog (stolica-usta) ili njihove kombinacije. Također se raspravlja o mogućnosti prijenosa putem pitke vode, otpadnih voda, hrane ili životinja.
Je li moguće preboljeti infekciju H. pylori bez liječenja?
Da, moguće je. Spontani prolazak infekcije bez terapije opisano je ponajprije u dojenčadi i male djece. U starije djece, od predškolske dobi, te u odraslih osoba takva je pojava rijetka. Stoga je u toj dobi potrebna
antibiotska terapija.
Koje su mogućnosti dijagnostike H. Pylori?
Invazivne metode koje uključuju gastroskopiju. Također postoje i neinvazivne metode (iz krvi, stolice i izdisajni test ureje). Više o tome u odjeljku želim znati više!
Rano otkrivanje raka želuca i probir
Iako H. pylori povećava rizik od raka želuca, smjernice iz 2025. godine ne preporučuju opći probir (screening) za cijelu populaciju. Umjesto toga, naglasak je na prepoznavanju i praćenju rizičnih skupina.
Rana dijagnostika temelji se na gastroskopiji, osobito kod osoba sa simptomima poput neobjašnjivog gubitka
tjelesne mase, poteškoća pri gutanju ili kod onih s povećanim obiteljskim rizikom (npr. mutacija gena
CDH1).
Rizične skupine uključuju:
• osobe koje imaju bliske srodnike (prvog stupnja) oboljele od raka želuca,
• bolesnike s atrofičnim gastritisom ili intestinalnom metaplazijom (već poznatim promjenama želuca
iz prijašnjih gastroskopija),
• osobe nakon određenih operacija na želucu.
Želim znati više
Sljedeće metode za dokazivanje infekcije H. pylori dovoljno su provjerene i koriste se u kliničkoj dijagnostici, uzimajući u obzir individualne čimbenike pacijenta.
Invazivne metode:
• histološka analiza
• brzi ureazni test
• kultura
• PCR metoda
Neinvazivne metode:
• 13C-urea izdisajni test
• dokaz antigena iz stolice
• dokaz IgG protutijela iz krvi
U idealnim uvjetima za sigurnu dijagnozu H. pylori preporučuje dva pozitivna rezultata dobivena
različitim dijagnostičkim metodama.
Primjer: Kod gastroskopije kada su histološki nalaz i brzi ureza test pozitivni (u slučaju invazivne dijagnostike, često se kombiniraju ureazni brzi test i histologija, jer histološki rezultat nije odmah dostupan).
Kada dva pozitivna rezultata nisu nužna?
Postoje kliničke situacije u kojima je jedan pozitivan nalaz dovoljan:
1. Histološki dokaz H. pylori uz kronično aktivni gastritis
Kombinacija karakterističnog upalnog histološkog nalaza i bakterija H. Pylori gotovo je 100 % specifična za infekciju H. pylori.
2. Ulkus dvanaesnika (ulkus duodeni – početni dio tankog crijeva)
Zbog vrlo visoke povezanosti H. pylori infekcije i ulkusa dvanaesnika, prisutnost ulkusa uz jedan pozitivan test smatra se dovoljnim dokazom infekcije.
3. Pozitivna kultura bakterije
Izolacija H. pylori u kulturi je sama po sebi 100 % specifična jer lažno pozitivni nalazi nisu mogući.
Međutim, negativna kultura ne isključuje infekciju i u slučaju kliničke sumnje (probavne tegobe uz procjenu liječnika) zahtijeva dodatnu dijagnostiku.
Zašto se gastroskopija ne smije provoditi bez uzimanja biopsija?
Ako se već provodi gastroskopija, uzimanje biopsija (te PHD- patohistološka dijagnostika) za histološku analizu smatra se obveznim standardom, a ne dodatnom opcijom. Sama vizualna procjena sluznice nije dovoljna za pouzdanu dijagnozu H. pylori infekcije.
Histologija je najinformativnija metoda jer:
• omogućuje izravan dokaz bakterije,
• prikazuje vrstu i aktivnost gastritisa,
• daje informacije o prognozi infekcije,
• omogućuje procjenu rizika za razvoj raka želuca.
Zbog toga se gastroskopija bez biopsije smatra dijagnostički nedostatnom i u pravilu se ne preporučuje.
Važni vremenski razmaci prije testiranja
Za pouzdanu dijagnostiku potrebno je poštovati minimalne vremenske razmake bez terapije koja potiskuje
H. pylori:
• najmanje 2 tjedna nakon prestanka terapije inhibitorima protonske pumpe (PPI),
• najmanje 4 tjedna nakon završetka eradikacijske ili bilo koje antibiotske terapije.
Zašto serologija „zvuči jednostavno“, ali nije najbolja metoda?
Serološki testovi (IgG protutijela iz krvi) imaju visoku osjetljivost, ali njihov je glavni problem niska
klinička specifičnost. Oni ne mogu razlikovati:
• aktivnu infekciju,
• ranije preboljenu infekciju,
• uspješno eradikiranu infekciju.
Protutijela mogu ostati pozitivna mjesecima ili čak godinama nakon izlječenja ili čak nakon potpunog
uklanjanja želuca (gastrektomije). Zbog toga serologija nije prikladna za procjenu aktivne infekcije niti za
kontrolu uspješnosti terapije.
Test stolice na H.Pylori?
Test na bakteriju H. pylori iz stolice ima smisla u nekoliko situacija.
Prvo, koristi se za otkrivanje
infekcije kod osoba koje nemaju ozbiljne simptome, poput gubitka težine, problema s gutanjem,
krvarenja ili anemije. Posebno je koristan kod ljudi koji zbog drugih bolesti ili starosti ne mogu ići
na gastroskopiju, jer je neinvazivan i ne zahtijeva kameru ni posebnu pripremu.
Također, test stolice se često koristi za provjeru je li bakterija uništena nakon terapije, što je važno
jer krvni testovi ne mogu razlikovati aktivnu od preboljele infekcije.
Test stolice se ne koristi kada postoje ozbiljni simptomi ili sumnja na rak želuca, niti za preciznu dijagnozu čira ili gastritisa. Ukratko, test iz stolice je vrlo koristan kada gastroskopija nije moguća ili je rizična, te za pouzdanu kontrolu uspješnosti liječenja H. Pylori.
Istražite kako mjeriti kiselost u želucu koritenjem pH metrije.
Martin Novose, dr. med.
01./26.
Literatura:
Aktualisierte S2k-Leitlinie Helicobacter pylori und gastroduodenale Ulkuskrankheit der Deutschen
Gesellschaft für Gastroenterologie,Verdauungs- und Stoffwechselkrankheiten (DGVS) Juli 2022–
AWMF-Registernummer: 021– 001