Bronhoskopija
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PRETRAGE • 5 MIN
Brza Traka
Bronhoskopija je pretraga kojom se kamerom gledaju dišni putovi.
Tko odlučuje je li bronhoskopija potrebna?
Pulmolog, specijalist za bolesti pluća, odlučuje je li bronhoskopija potrebna na temelju vaše medicinske povijesti i simptoma.
Kako se izvodi bronhoskopija?
Bronhoskopija je dijagnostička pretraga pluća koja se može usporediti s gastroskopijom, ali za dišni sustav. Tanki fleksibilni instrument s kamerom uvodi se kroz usta i omogućuje pregled unutrašnjosti dišnih putova i pluća radi otkrivanja mogućih problema.
Koji su razlozi za bronhoskopiju?
Bronhoskopija se koristi za dijagnozu: bolesti dišnog sustava, poput suženja dišnih puteva,
izraslina, izvora krvarenja, fistula (veza između pluća i drugih dijelova prsnog koša), tumora ili
prisutnosti stranog tijela (predmeta).
Kod kojih se simptoma radi bronhoskopija?
Simptomi koji mogu ukazivati na potrebu za bronhoskopijom uključuju: iskašljavanje krvi, sumnjive sjene na plućima (koje mogu biti znak tumora), prisutnost stranog tijela u dišnim putevima ili sumnja na tuberkulozu.
Izvodi li se bronhoskopija pod anestezijom?
Bronhoskopija se provodi: pod lokalnom anestezijom, uz sedaciju (“uspavljivanje”) ili, u rijetkim slučajevima, pod općom anestezijom.
Koraci bronhoskopije
1. Priprema za bronhoskopiju:
Prilikom dolaska na pregled potrebno je donijeti medicinsku dokumentaciju, uključujući: rendgenske slike, krvnu sliku, testove zgrušavanja krvi, analizu plinova u arterijskoj krvi i EKG. Ako imate alergije, obavezno ih prijavite liječniku. Pretraga se obavlja natašte, što znači da najmanje 6 sati prije ne smijete jesti ni piti.
Ako imate zubnu protezu, izvadite ju.
2. Tijek bronhoskopije:
Za smanjenje nelagode primit ćete sedaciju – sredstvo za smirenje ili kratkotrajni anestetik (npr. propofol). Lijekovi se daju putem kanile u venu, kroz koju se mogu primijeniti i analgetici (lijekovi protiv bolova), otopine za nadoknadu tekućine, lijekovi za cirkulaciju ili antibiotici. Tijekom cijelog postupka prate se vitalne funkcije, poput disanja i rada srca.
Bronhoskopija u prosjeku traje 20 minuta.
3. Nakon pretrage:
Nakon bronhoskopije u lokalnoj anesteziji, ne smijete jesti ni piti najmanje dva sata zbog
smanjenih refleksa gutanja. Ako se tijekom pretrage uzme uzorak tkiva, često se preporučuje kontrola rendgenom. Izbjegavajte vožnju, donošenje važnih odluka i konzumaciju alkohola 24 sata nakon zahvata. Nakon bronhoskopije moguće je jaljvanje blage nelagode u grlu, kratkotrajna promuklost ili
tragova krvi u iskašljaju – to je uobičajeno i nije razlog za zabrinutost.
Moguće komplikacije:
Više informacija o mogućim komplikacijama pročitajte u odjeljku „Želim znati više“.
Želim znati više
Koji u ciljevi bronhoskopije?
Ciljevi bronhoskopije mogu biti: pregled dišnih putova, uzimanje uzorka tkiva ili vađenje stranog tijela (predmeta).
Liječnik uvodi fleksibilan optički instrument (bronhoskop) kroz usta ili nos u dušnik i njegove grane (bronhije). Fleksibilnim bronhoskopom mogu se pregledati i manji bronhi u plućnim režnjevima.
Bronhoskop omogućuje uzimanje uzoraka bronhijalne sluzi, ispirne tekućine ili malih uzoraka tkiva iz dušnika, bronha ili limfnih čvorova sitnim instrumenatima (usisni kateter, četkica, kliješta ili igla za punkciju).
Koja je zamjena za bronhoskopiju?
Bronhoskopija se u mnogim slučajevima ne može u potpunosti zamijeniti drugim metodama.
Alternativna metoda pregleda je rentgenska pretraga (RTG) ili CT (kompjutorizirana tomografija), eventualno uz kontrastno sredstvo. No, ovom metodom liječnik ne može izravno pregledati bronhe, otkriti male promjene na sluznici niti uzeti uzorke za daljnju analizu.
Koju su rizici i moguće komplikacije bronhoskopije?
Fleksibilna bronhoskopija je rutinski postupak s niskim rizikom. Unatoč svoj pažnji, mogu se pojaviti komplikacije koje zahtijevaju dodatne liječničke mjere ili operaciju. Vrlo rijetko dolazi do ozljeda: grkljana, dušnika ili bronha, kao i dodatnim instrumentima ili prilikom uzimanja uzoraka tkiva.
Posljedice mogu biti: blaga krvarenja, poteškoće s gutanjem, bolovi i lagana promuklost, koji obično sami od sebe prolaze. Rijetko dolazi do oštećenja zuba, posebno kod labavih ili lomljivih zubi, ako se bronhoskop uvodi kroz usta. Kod djece može doći do otežanog disanja zbog oticanja glasnica, što se obično uspješno liječi lijekovima.
Izuzetno rijetko dolazi do:
– trajne promjene glasa zbog, primjerice, stvaranja ožiljaka ili priraslica na glasnicama nakon ozljede grkljana.
– jaka oteklina grkljana, što može zahtijevati kirurški zahvat.
– ozljede pluća s izlaskom zraka u pleuralnu šupljinu (pneumotoraks), što može zahtijevati
postavljanje drenažnog katetera ili operaciju.
– infekcija, uključujući upalu pluća, koje se obično uspješno liječe lijekovima.
Posebni rizici sedacije
Infekcije na mjestu postavljanja kanile (venskog puta) mogu uzrokovati upalu vena ili rijetko, apsces. Oštećenja krvnih žila mogu izazvati hematome. Rijetko dolazi do alergijskih reakcija ili komplikacija povezanih s lijekovima.
Što nakon bronhoskopije?
Nakon uzimanja uzorka čekaju se rezultati (histologije, mikrobiologije i citologije). Navedeno može potrajati i do 14 dana. (1)
Martin Novosel, dr. med. specijalizant interne medicine
19.12.2024.
Literatura:
1. Thieme Compliance Flexible Bronchoskopie mit Sedierung/Anglosedierung ID1
Aufklärungsbogen.