Funkcionalna dispepsija čest je poremećaj koji može značajno narušiti kvalitetu života i predstavlja dijagnostički izazov. Iako simptomi mogu biti vrlo uporni, ne skraćuju životni vijek. Sličan poremećaj, ali s drugačijim simptomima i u području crijeva, mnogima je poznat kao sindrom iritabilnog crijeva. Kod funkcionalne dispepsije tegobe se, međutim, javljaju u području želuca.

Za dijagnozu su potrebni prije svega strpljenje, dobra suradnja i povjerenje između pacijenta i liječnika. U ovom blogu usmjerit ćemo se na praktičan i aktualan pregled dijagnostike i liječenja funkcionalne dispepsije prema novim smjernicama objavljenima u Njemačkoj 2025. godine, bez preopterećivanja teorijskim detaljima.

Funkcionalna dispepsija zahvaća više od 20% populacije, a dijagnosticira se prema Rome IV kriterijima temeljenim na simptomima.

Rome IV kriteriji za dijagnozu funkcionalne dispepsije zahtijevaju da je jedan ili više simptoma prisutan najmanje tri mjeseca, s početkom prije šest mjeseci, uz uredan nalaz gastroskopije, odnosno bez dokaza strukturne bolesti.

Simptomi uključuju: neugodu ili bol u gornjem dijelu trbuha, žarenje u epigastriju, osjećaj težine i punoće nakon jela te preranu sitost koja onemogućuje normalan obrok.

Postoje dva podtipa:

Epigastrični bolni sindrom (EPS) – bol ili žarenje u epigastriju najmanje jedan dan u tjednu.

Postprandijalni dispepsijski sindrom (PDS) – postprandijalna punoća ili prerana sitost najmanje tri dana u tjednu.
Potporni znakovi uključuju promjene u intenzitetu simptoma nakon jela ili natašte, nadutost u gornjem dijelu trbuha, podrigivanje i mučninu.

* Dodatno
Žgaravica (Refluks) nije dio dispepsije, ali se može javiti istovremeno.
Promjene stolice nisu obilježje dispepsije, ali se može javiti istovremeno.
= Funkcionalna dispepsija može se pojavljivati zajedno s refluksom ili sindromom iritabilnog crijeva.

(1) (2)

 

Što očekivati od gastroskopije?

Premda gastroskopija otkriva ulkuse u oko 2,5–5 % želuca i dvanaesnika te ezofagitis (upala jednjaka) u približno 14 % slučajeva, <1% tumori, kod više od 70 % bolesnika s dispepsijom nalazi su negativni, što često upućuje na funkcionalnu dispepsiju.

Tražite gastroskopiju?

Svim bolesnicima s pozitivnim testom (test koji se provodi često u sklopu gastroskopije) na Helicobacter pylori preporuča se eradicacija (liječenje). Iako se kod samo 10–15 % bolesnika uklanjanjem H. pylori trajno poboljšaju simptomi, terapija je uputna jer sprječava komplikacije H. Pylori-infekcije, poput ulkusa, krvarenja te tumora želuca, uključujući karcinom i limfom!

Dodatne pretrage:
Okvirno, s obzirom na simptome, može se razmotriti dodatna dijagnostika nakon gastroskopije.

– Kada simptom jasno upućuju narefluks može se provesti 24-satna pH-metrija i 24-satna impedancijska mjerenja, a eventualno i ezofagusna manometrij.
– Ako je primarna tegoba nadutost u gornjem dijelu trbuha,može se provesti H2-test daha za isključenje netolerancije na ugljikohidrate i bakterijske kolonizacije (SIBO).
– Kod jakih tegoba koje upućuju na gastroparezu preporučuju se scintigrafija pražnjenja želuca ili 13C-testovi (13C-oktanoična kiselina, 13C-acetat).
– Ako tegobe upućuju na poremećaj osjetljivosti i akomodacije želuca, mogu se učiniti barostat ili test pijenja (voda ili tekući obrok).
Kod sumnje na generalizirani poremećaj gastrointestinalne motilitete primjenjuje se proširena dijagnostika motiliteta, uključujući ezofagusnu i antroduodenalnu manometriju.
– Pokazatelji sistemske bolesti zahtijevaju proširenu laboratorijsku dijagnostiku,
– Kod vrlo restriktivnog prehrambenog ponašanja razmatra se poremećaj prehrane, pri čemu upitnici poput SCOFF screening upitnika s pet pitanja mogu pomoći u prepoznavanju. (Npr. bulimija ili anoreksija)

Opet naglašavamo: funkcionalna dispepsija je bolest isključenja. Dijagnoza se postavlja tek kada se isključe organski trenutno dokazivi poremećaji. Drugim riječima, ako se pronađu bilo kakvi strukturni ili organski uzroci, ne radi se o funkcionalnoj dispepsiji. Tek kad takvi poremećaji budu isključeni, može se postaviti dijagnoza funkcionalne dispepsije.

 

Pristup liječenju funkcionalne dispepsije

Empatičan pristup: Ključno je uspostaviti povjerenje i jasno komunicirati. Važno je objasniti da se simptomi shvaćaju ozbiljno, iako nije dokazano organsko oštećenje. Temelj liječenja je edukacija – pojašnjenje uloge mozga u kontroli boli i probave te biopsihosocijalnog modela bolesti. Empatija i detaljno objašnjavanje svih pretraga i terapija znatno poboljšavaju suradnju i zadovoljstvo.
Razgovor o simptomima: Treba poticati otvoreno opisivanje tegoba i zabrinutosti. Strah od raka želuca često je prisutan, stoga je važno naglasiti da je malignitet u dispepsiji bez alarma vrlo rijedak (<1%).
Savjetovanje o prehrani i životnom stilu: Preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i tegoba radi identifikacije specifičnih okidača. Savjetuje se konzumacija manjih obroka, izbjegavanje prejedanja, masne i začinjene hrane te ograničenje kave, alkohola i duhana. Naglašava se važnost redovitog ritma obroka i adekvatne hidratacije. U povoljnom raspoloženju potiče se blaga aerobna tjelovježba jer fizička aktivnost može ublažiti tegobe.
Suradnička komunikacija: Cilj je kontrola simptoma i poboljšanja kvalitete života, a ne trenutno potpuno izlječenje. Predviđa se praćenje i prilagođavanje terapije prema potrebi. Strpljivost je važna, jer učinak lijekova i promjena navika često dolazi tek nakon dva do tri mjeseca. Dugoročno, 40–50 % osoba s funkcionalnom dispepsijom bilježi značajno poboljšanje simptoma.

 

Okvirno o terapijskim mogućnostima

Biljna terapija
Biljni pripravci često se koriste kao prva linija liječenja funkcionalne dispepsije. Kombinacija pripravaka STW-5 (Iberis amara i druge biljne komponente) ili ulje lista paprene metvice s uljem kumina dokazano ublažava dispeptične simptome. Ovi pripravci značajno smanjuju epigastričnu bol, osjećaj punoće i preranu sitost, a pritom nemaju ozbiljnih nuspojava. Zbog dobre učinkovitosti i sigurnosti ubrajaju se među prve opcije liječenja funkcionalne dispepsije.

Antisekretorna terapija: Ako prevladavaju žgaravica ili regurgitacija, koriste se inhibitori protonske pumpe (omeprazol, pantoprazol i drugi) ili H2-blokatori. PPI obično nisu učinkoviti kada dominiraju simptomi nadutosti ili bol bez žgaravice, ali mogu značajno ublažiti tegobe povezane s povećanom želučanom kiselinom i refluksom. Ako nema odgovora na terapiju, PPI se prekidaju nakon nekoliko tjedana. Dodatno, antacidi i alginati (npr. alginati s natrijem) mogu privremeno olakšati simptome.
Prokinetici: Lijekovi koji potiču motilitet želuca (npr. domperidon, metoklopramid) mogu poboljšati osjećaj nadutosti i mučnine kod usporenog pražnjenja želuca ili poremećaja akomodacije. Koriste se kratkoročno zbog rizika od nuspojava. U nekim zemljama nisu registrirani za funkcionalnu dispepsiju, ali se mogu probno primijeniti ako nema kontraindikacija.

Neuromodulatori (second-line terapija): Ako osnovna terapija nije dovoljna, mogu se razmotriti niskodozni psihotropni lijekovi. Primjerice, amitriptilin može ublažiti bol i poboljšati apetit kod rezistentnih bolesnika. Sličan učinak pokazuju mirtazapin i sulpirid – smanjuju visceralnu senzitivnost te promiču san i raspoloženje kod osoba s anksioznošću. Terapija se obično provodi barem 8–12 tjedana prije procjene učinkovitosti, uz praćenje nuspojava.

Psihoterapija i mind-body tehnike: Zbog biopsihosocijalne prirode funkcionalne dispepsije preporučuje se psihološki pristup u mnogim slučajevima. Kognitivno-bihevioralna terapija, hipnoterapija ili vježbe disanja mogu značajno smanjiti simptome i tjeskobu. Metaanalize pokazuju da psihoterapija ublažava ukupne dispeptične tegobe i poboljšava kvalitetu života. Ovaj pristup se često primjenjuje paralelno s medikamentoznom terapijom, posebno kod izraženog psihičkog stresa.

Dodatne opcije (dokazi nisu snažni): U slučajevima upornih simptoma mogu se probati manje uobičajene metode, poput akupunkture, hipnoze. Razmatra se i primjena probiotika ili kratkotrajni rifaksimina.

(2)

Istražite eozinofilni ezofagitis kao još jedan uzročnik probavnih tegoba!

Pročitajte naše ostale blogove: Algomed.hr!

 

 

11./25.

Martin Novosel, dr. med.

 

Literatura:

1. Francis P, Zavala SR. Functional Dyspepsia. [Updated 2024 Jun 8]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK554563/
2. S1-Leitlinie der Deutschen Gesellschaft für Neurogastroenterologieund Motilität (DGNM) zur funktionellen Dyspepsie (Reizmagen),einer Disorder of Gut-Brain Interaction (DGBI)Guideline on functional dyspepsia, a disorder of gut-brain-interaction(DGBI): S1 Guideline of the German Society for Neurogastroenterologyand Motility (DGNM)

 

 

Srčano popuštanje (zatajenje) vodeći je uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Diuretici Henleove petlje, kao što su furosemid i torasemid (npr. Furosemid, Tomid, Diuver i sl.), rutinski su lijekovi koji se koriste za liječenje prekomjernog nakupljanja tekućine kod srčanog zatajenja.

Furosemid ili torasemid?

Iako je furosemid (Fursemid) češće korišten lijek, neka istraživanja navode da bi torasemid (Tomid) mogao biti bolji lijek s manje nuspojava koji ostvaruje sličan ili bolji ishod uključujući dulje preživljenje.

Ovdje su navedeni zaključci sustavnog pregleda Cheema i suradnika i meta-analiza Singha i suradnika.

U sustavnom pregledu Cheema iz 2024. (9 istraživanja i 3928 pacijenata), incidencija ukupne smrtnosti, hospitalizacija, srčane smrti i nuspojava nije se razlikovala između furosemida i torasemida.

Neka svojstva torasemida bi ga mogla činiti poželjnom opcijom u odnosu na furosemid, iako su ishodi uglavnom slični.
Torasemid ima dulji poluvijek i uzrokuje manje učestalo mokrenje nego furosemid zbog povećanog vezivanja za proteine. Nadalje, torasemid po nekim istraživanjima ima koristan učinak na preoblikovanje srca “smanjenjem krutosti srca” (inhibiranjem receptora za aldosteron i povezivanje kolagena smanjenjem ekspresije lizil oksidaze na miokardu).

Sva istraživanja koja su iznosila podatak o smrtnosti (n=7) pokazala su neznačajnu razliku rizika od ukupne smrtnosti između furosemida i torasemida.

Kod istraživanja koja su prijavljivala hospitalizacije, samo je jedno istraživanje pokazalo smanjenje ukupnih uzroka hospitalizacije dok ostala istraživanja (n=6) pronašle razliku.

Učestalost nuspojava je usporediva između obje skupine u svim istraživanjima osim u jednom, koje je pokazalo značajan porast nuspojava kod torasemida. (1)

Meta-analiza Singha i suradnika (4127 pacijenata iz 10 randomiziranih kliničkih istraživanja) pokazalo je značajno niži broj hospitalizacija (svih uzroka, kardiovaskularnih i zatajenja srca) nego grupa s furosemidom, bez razlike na ukupnu smrtnost.

Nije pronađena značajna razlika prilikom praćenja BNP/NT- proBNP -a kod korištenja furosemida i torasemida.

Manji broj hospitalizacija mogao bi se objasniti s većom varijacijom apsorpcije i natriuretskom aktivnosti furosemida u odnosu na torasemid.
Ovo je suprotno s meta- analizom Kido i suradnika koji nisu pokazali razliku ponovnih hospitalizacija i smrtnosti.
Nadalje, nedavna meta- analiza Eida i ostalih također nije pronašla klinički koristi torasemida u odnosu na furosemid.
Zaključno, ova meta- analiza pokazuje da liječenje torasemidom kod pacijenata sa srčanim popuštanjem uzrokuje manje hospitalizacija, bez razlike na ukupnu smrtnost. Iako je potrebno liječiti 12 pacijenata torasemidom da bi se spriječila 1 dodatna hospitalizacija u odnosu na furosemid, promjena na torasemid bi još uvijek bila korisna u smanjenju troškova zdravstva kod srčanog popuštanja jer ovi lijekovi nisu skupi. (2)

Smanjuju li diuretici ukupnu smrtnost?

Diuretici Henleove petlje (najčešće korišteni Fursemid, Tomid, Edemid i sl.) koriste se za ublažavanje tegoba zastoja tekućine kod pacijenata s HFrEF. Kvaliteta dokaza o učinku ovih diuretika na smrtnost je slaba i njihov učinak još nije ispitan u randomiziranom kliničkom testiranju. Međutim, potrebno je naglasiti da je većina istraživanja lijekova koji mijenjaju bolest kod zatajenja srca (HFrEF) istovremeno koristila diuretike Henleove petlje. (3)

Pročitajte još zanimljivih blogova na algomed.hr!

09/2025.

Borna Patrun, dr. med.

1. Ahmad Cheema H, Azeem S, Ejaz A, Khan F, Muhammad A, Shahid A, Nashwan AJ, Maqsood MH, Dani SS, Mentz RJ, Fudim M, Fonarow GC. Efficacy and safety of torsemide versus furosemide in heart failure patients: A systematic review of randomized controlled trials. Clin Cardiol. 2024 Jan;47(1):e24088. doi: 10.1002/clc.24088. Epub 2023 Aug 22. PMID: 37608566; PMCID: PMC10765996.

2. Singh S, Goel S, Duhan S, Chaudhary R, Garg A, Tantry US, Gurbel PA. Effect of Furosemide Versus Torsemide on Hospitalizations and Mortality in Patients With Heart Failure: A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Am J Cardiol. 2023 Nov 1;206:42-48. doi: 10.1016/j.amjcard.2023.08.079. Epub 2023 Sep 6. PMID: 37677884; PMCID: PMC10824237.

3. McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, Böhm M, Burri H, Butler J, Čelutkienė J, Chioncel O, Cleland JGF, Coats AJS, Crespo-Leiro MG, Farmakis D, Gilard M, Heymans S, Hoes AW, Jaarsma T, Jankowska EA, Lainscak M, Lam CSP, Lyon AR, McMurray JJV, Mebazaa A, Mindham R, Muneretto C, Francesco Piepoli M, Price S, Rosano GMC, Ruschitzka F, Kathrine Skibelund A; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021 Sep 21;42(36):3599-3726. doi: 10.1093/eurheartj/ehab368. Erratum in: Eur Heart J. 2021 Dec 21;42(48):4901. doi: 10.1093/eurheartj/ehab670. PMID: 34447992.

Nedavno je održan kongres Europskog kardiološkog društva (ESC) u Madridu 2025. godine predstavljeni novi zanimljivi podaci za liječenje srčanog zatajenja. Možemo slobodno reći da su današnji lijekovi za srčano zatajivanje pravi mali medicinski revolucionari.

Zašto?

Dovoljno je prisjetiti se podataka iz velike analize iz 2019. godine, u kojoj je praćeno čak 1,5 milijuna pacijenata. Vidi se ogroman napredak medicine: u razdoblju od 1970–1979. samo je 29,1% pacijenata preživjelo 5 godina, dok je između 2000–2009. ta brojka skočila na gotovo 60%. To znači da su se šanse za život udvostručile zahvaljujući boljoj terapiji i modernim lijekovima. A noviji podaci za od 2024. nadalje će sigurno pokazati i još bolje rezultate. (1)

Lijekovi – “Fantastična četvorka”

Kad se nekome postavi dijagnoza srčanog zatajivanja, prvi korak je odrediti kako srce radi, odnosno koliko dobro pumpa krv. Za to se koristi ultrazvuk srca (ehokardiografija), bezbolna i neinvazivna pretraga kojom liječnik može vidjeti strukturu i funkciju srca u stvarnom vremenu. Na temelju ultrazvuka mjeri se tzv. ejekcijska frakcija – postotak krvi koji srce izbaci iz lijeve klijetke (dio srca) pri svakom otkucaju.

Na osnovu ejekcijske frakcije pacijenti se svrstavaju u tri glavne skupine:
Ako je ona smanjena, govorimo o HFrEF-u (heart failure with reduced ejection fraction).
Ako je normalna, ali je srce ukočeno i teško se puni krvlju, riječ je o HFpEF-u (heart failure with preserved ejection fraction).
Ako je vrijednost negdje između, koristimo pojam HFmrEF (heart failure with mildly reduced ejection fraction).

Za svaku skupinu kombinacije se razlikuju, to ovdje nećemo razrađivati, ali lijekovi koji se koriste su sljedeći:
– ACE inhibitori ili ARNI – lijekovi koji smanjuju opterećenje srca i olakšavaju njegov rad.
Često u kombinaciji sakubitril i valsartan (npr. Entresto, Neparvis)
– Beta blokatori – usporavaju rad srca, daju mu vremena za odmor i štite ga od daljnjeg oštećenja.
Bisoprolol, nebivolol (npr. Byol Cor, Concor, Lybrol, Nebivolol, Nibel, Nebilet i sl.)
– Mineralokortikoidni antagonisti (MRA) – pomažu tijelu da se riješi viška soli i vode, ali i dodatno štite srčani mišić.
Spironolakton i eplerenon (npr. Aldactone, Diuron, Renep, Inspra, Apleria i sl.)
– SGLT-2 inhibitori – iako su prvotno razvijeni za šećernu bolest, danas znamo da imaju snažan zaštitni učinak na srce i bubrege.
Dapagliflozin i empagliflozin (npr. Forxiga, Xigduo, Daforbis, Jardiance, Synjardy, Glyxambi i sl.).

(2)

* Dodatno postoji danas i naziv fantastična petorka kada se u terapiju uvodi i lijek Vericiguat, ali to izlazi iz ovog bloga.
* Također neke novije studije pokazuju potencijalni „veliki“ povratak „starog“ lijeka Digitalisa u terapiju.

*Finerenon uskoro dodatni lijek za HFpEF

Česta pitanja i problemi

Jedna od najvažnijih promjena jest način uvođenja terapije. Više se ne čeka da pacijent završi s jednom vrstom lijeka pa da tek onda krene s drugom. Danas se svi osnovni lijekovi uvode odmah i paralelno, u nižim dozama, a zatim se postupno povećavaju. Tako se postiže brža i jača zaštita srca.
Druga važna novost odnosi se na nuspojave. Primjerice, lijekovi poput ACE inhibitora ili MRA mogu uzrokovati blago povišenje kalija u krvi. Ranije je to često bio razlog za prekid terapije, no danas znamo da blago povišen kalij nije razlog za paniku, pa čak može imati i zaštitno djelovanje.

Kod SGLT-2 inhibitora, nuspojave poput blagih mokraćnih infekcija ili blagog smanjenja funkcije bubrega ne bi trebale dovesti do prekida terapije. Dodatna istraživanja naglašavaju da taj početni pad eGFR (funkcija bubrega) ne odražava stvarno smanjenje bubrežne funkcije — ono može ostati stabilnije nego što eGFR pokazuje. U jednom je malom istraživanju, pri čemu je mjerena stvarna bubrežna funkcija (mGFR), zabilježeno da taj pad u eGFR ne korelira s padom u mGFR, štoviše, pokazuje se veza s boljom elastičnošću arterija (pulse wave velocity). (3)

Za kraj – ako se dogodi da se funkcija srca značajno popravi, primjerice pacijent iz kategorije HFrEF prijeđe u HFmrEF, to nikako nije razlog za prestanak uzimanja lijekova. Srčano zatajivanje je kronična bolest (dugotrajna) i terapija se uzima cijeli život, čak i kada se srce “oporavi”. Prekid liječenja često dovodi do ponovnog pogoršanja bolesti.

Što je s lijekovima za izmokravanje (diuretici) kao što su furosemid ili torasemid?

Diuretici Henleove petlje (najčešće korišteni Fursemid, Tomid, Edemid i sl.) koriste se za ublažavanje tegoba zastoja tekućine kod pacijenata s HFrEF. Kvaliteta dokaza o učinku ovih diuretika na smrtnost je slaba i njihov učinak još nije ispitan u randomiziranom kliničkom testiranju. (4)

Pročitajte još zanimljivih blogova na algomed.hr !

Dodatni članak:

Svjetski dan srca

 

09/2025

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Jones NR, Roalfe AK, Adoki I, Hobbs FDR, Taylor CJ. Survival of patients with chronic heart failure in the community: a systematic review and meta-analysis. Eur J Heart Fail. 2019 Nov;21(11):1306-1325. doi: 10.1002/ejhf.1594. Epub 2019 Sep 16. PMID: 31523902; PMCID: PMC6919428.
2. 2.Bauersachs J. Heart failure drug treatment: the fantastic four. Eur Heart J. 2021 Feb 11;42(6):681-683. doi: 10.1093/eurheartj/ehaa1012. PMID: 33447845; PMCID: PMC7878007.
3. https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/CIRCULATIONAHA.122.060823
4. McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, Böhm M, Burri H, Butler J, Čelutkienė J, Chioncel O, Cleland JGF, Coats AJS, Crespo-Leiro MG, Farmakis D, Gilard M, Heymans S, Hoes AW, Jaarsma T, Jankowska EA, Lainscak M, Lam CSP, Lyon AR, McMurray JJV, Mebazaa A, Mindham R, Muneretto C, Francesco Piepoli M, Price S, Rosano GMC, Ruschitzka F, Kathrine Skibelund A; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021 Sep 21;42(36):3599-3726. doi: 10.1093/eurheartj/ehab368. Erratum in: Eur Heart J. 2021 Dec 21;42(48):4901. doi: 10.1093/eurheartj/ehab670. PMID: 34447992.

Jesu li NOAK bolji od varfarina i zašto liječnik ne želi propisati NOAK?

NOAK (novi oralni antikoagulansi) za mnoge su pacijente prikladniji od varfarina jer ne zahtijevaju redovito praćenje INR-a (vađenje krvi) i hrana i lijekovi manje utječu na njih. Međutim, to ne znači da su uvijek bolji.
Varfarin je jednako učinkovit kao i NOAK, pod uvjetom da se doza uspješno titrira i da je INR u terapijskom rasponu. Liječnik ponekad ne propisuje NOAK jer se ne bi trebali koristiti u određenim stanjima.
Na primjer, osobe s teškim bubrežnim zatajenjem ili na dijalizi ne smiju uzimati NOAK, već varfarin. Također, kod nekih autoimunih bolesti, poput antifosfolipidnog sindroma, ili kod određenih srčanih stanja (ugrušak u srcu ili ugradnja srčanog zaliska), NOAK trenutno nisu odobreni jer nedostaje dovoljno kliničkih studija za ta specifična stanja. Zato ih liječnici u tim slučajevima ne propisuju već biraju varfarin.

Kada se koriste lijekovi protiv zgrušavanja krvi?

Svaka skupina ima određene načine i razloge korištenja te lijekovi unutar skupine imaju različite razloge korištenja.

Antikoagulanski koji ne idu na usta najčešće se koriste kod: kirurških zahvata (npr. ugradnja proteze kuka, koljena i sl.), duboke venske tromboze, dijalize, infarkta miokarda itd.

Antikoagulanski koji se koriste na usta

Duboka venska tromboza, plućna embolija, ugradnja srčanog zaliska, fibrilacija atrija, ponavljajući infarkt miokarda i sl.

Antiagregacijski lijekovi (npr. Andol, Aspirin)

U nekim slučajevima za sprječavanje nastanka prvog ugruška.

Za sprječavanje nastanka ugruška kod osoba koje su već imale srčani ili moždani udar (ne svi tipovi).

Fibrinolitici

Sve rjeđe se koriste jer postoje bolje opcije liječenja.

Koji su glavni problemi i rizici lijekova protiv zrušavanja krvi?

Glavni je problem svih navedenih lijekova mogućnost krvarenja. Trenutno krvarenje, bolesti kod kojih osoba lakše krvari (npr. bolesti jetre, hemofilija i sl.), loše djelovanje s drugim lijekovima (npr. neki lijekovi protiv bolova, kortikosteroidi) najčešći su razlozi kada se ovi lijekovi ne bi trebali koristiti.

Najčešća mjesta krvarenja: probavni sustav, mokraćni sustav, krvarenje mozga, krvarenje iz nosa.

Koje su česte pogreške korištenja lijekova protiv zgrušavanja krvi?

Korištenje skupine lijekova protiv bolova s lijekovima protiv zgrušavanja krvi.

Npr. ibuprofen (npr. Brufen), ketoprofen (npr. Ketonal), diklofenak (npr. Voltaren, Diclac), naproksen (npr. Nalgesin) ne smiju se kombinirati s varfarinom (npr. Martefarin), heparinom, enoksaparinom (npr. Clexane) jer se time povećava rizik od krvarenja iz probavnog sustava.

Mijenjanje prehrane prilikom korištenja varfarina.

Potrebno je pridržavati se jednake ili slične prehrane jer hrana utječe na djelovanje varfarina (povećanje mogućnosti krvarenja ili nedovoljan učinak varfarina).

Trebaju li svi koristiti acetilsalicilnu kiselinu (npr. Aspirin, Andol) za sprječavanje moždanog ili srčanog udara?

Ne! Acetilsalicilnu kiselinu se treba koristiti samo prema preporuci liječnika na temelju pojedinačne procjene!

Što je od svega najvažnije kod razrjeđivača krvi?

1. Ako su planirani bilo kakvi zahvati, od manjih (npr. posjet zubaru) do većih operacija, važno je na vrijeme obavijestiti liječnika da uzimate razrjeđivač krvi, kako bi se lijek, ako je potrebno, mogao pravovremeno pauzirati.

2. Paziti na znakove krvarenja

Moj susjed mora uzimati lijek za razrjeđivanje krvi samo 6 mjeseci, a ja cijeli život. Pa mogu li i ja pauzirati?

OPREZ! Kako je već opisano, indikacije i trajanje liječenja ovim lijekovima nisu isti za sve pacijente.
Tri primjera:

1. Osoba s fibrilacijom atrija (vrsta srčane aritmije) vrlo vjerojatno mora cijeli život uzimati razrjeđivače krvi, jer oni značajno smanjuju rizik od moždanog udara.

2. S druge strane, osoba koja je imala trombozu noge (duboku vensku trombozu) može u nekim slučajevima završiti s terapijom nakon 6 mjeseci, ako liječnik procijeni da je rizik ponovnog zgrušavanja nizak.

3. Osoba je doživjel srčani udar i dobila stent te joj je prepisana terapija kombinacija dva lijeka npr.  Aspirin i Klopidogrel. Aspirin će osobiti biti propisan cijeli život, a Klopidogrel prvih 6 do 12 mjeseci nakon srčanog udara.

Prema tome, nikada nemojte samoinicijativno prekidati/mijenjati terapiju – uvijek se posavjetujte s liječnikom!

Zašto je smanjen broj trombocita bitan kada se koriste lijekovi protiv zgrušavanja?

Ovdje se mora uzeti u obzir da se radi o značajno smanjenom broju (malo smanjenje ne znači da je rizik prisutan), a to će odrediti liječnik.

Trombocitit (krvne pločice) bitni su za stvaranje krvnog ugruška i zaustavljanja krvarenja. Nizak broj trombocita uz lijekove koji sprečavaju stvaranje ugruška, mogu uzrokovati veliko krvarenje koje je teško zaustaviti, čak i nakon manjeg pada ili porezotine.

Zašto se koriste lijekovi za zaštitu želuca (IPP) nakon srčanog ili moždanog udara?

Dvojna antitrombocitna terapija (kombimacija više razrjeđivača krvi) povećava rizik od krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava 4 puta. Zbog toga se preporučuje zaštita korištenjem inhibitora protonske pumpe (IPP).
Postoje određene dvojbe o međusobnom djelovanju lijekova, ali to je druga tema za raspravu.

Zašto je potreban oprez prilikom korištenja lijekova protiv bolova (npr. ibuprofen, ketoprofen, diklofenak i sl.) kod korištenja dvojne terapije protiv zgrušavanja krvi?

Prema kohortnom istraživanju provedenom u Koreji, provedenom na 108 232 pacijenta nakon srčanog udara (infarkt miokarda), korištenje NSAID lijekova značajno povećava rizik od krvarenja i drugih štetnih nuspojava ako se koristi uz antitrombotsku terapiju (npr. klopidogrel, tikagrelor, acetilsalicilna kiselina).

Zbog toga je potrebno naglasiti liječniku ako koristite lijekove protiv bolova jer se odluka o korištenju lijekova protiv bolova mora donijeti u skladu s mogućim rizicima i koristima.

Koliko dugo treba koristiti injekcije protiv zgrušavanja krvi (npr. Clexane, Inhixa) nakon operacije?

Svako korištenje treba biti na temelju procjene liječnika, ovisno o samoj operaciji i o osobinama pojedinca!

Nakon određenih ortopedskih zahvata, terapija može trajati 7-14 dana, a nakon većih zahvata (npr. ugradnja proteze kuka) i do 35 dana. Međutim, sve preporuke su individualne!

Treba li prekinuti martefarin prije stomatološkog zahvata?

To najčešće nije potrebno, ali konačnu odluku donosi stomatolog ili oralni kirurg.

Što je CHA₂DS₂-VASc?

To je izračun koji se koristi za odluku o uvođenju terapije protiv zgrušavanja krvi.
Procjenjuje rizik od moždanog udara kod fibrilacije atrija (aritmija srca).
Uzima u obzir: dob, spol, povišeni krvni tlak, dijabetes te prijašnju pojavu ugrušaka (npr. moždani ili srčani udar).

Borna Patrun, dr. med. 03. 07. 2025.

 

Literatura

1. Hogg K, Weitz JI. Blood Coagulation and Anticoagulant, Fibrinolytic, and Antiplatelet Drugs. In: Brunton LL, Hilal-Dandan R, Knollmann BC. eds. Goodman & Gilman’s: The Pharmacological Basis of Therapeutics, 13e. McGraw-Hill Education; 2017. Accessed June 08, 2025.

2. Olie RH, van der Meijden PEJ, Spronk HMH, Ten Cate H. Antithrombotic Therapy: Prevention and Treatment of Atherosclerosis and Atherothrombosis. Handb Exp Pharmacol. 2022;270:103-130. doi: 10.1007/164_2020_357. PMID: 32776281.

3. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482376/

4. Witt DM. What to do after the bleed: resuming anticoagulation after major bleeding. Hematology Am Soc Hematol Educ Program. 2016 Dec 2;2016(1):620-624. doi: 10.1182/asheducation-2016.1.620. PMID: 27913537; PMCID: PMC6142471.

5. Weltman NJ, Al-Attar Y, Cheung J, Duncan DP, Katchky A, Azarpazhooh A, Abrahamyan L. MANAGEMENT OF DENTAL EXTRACTIONS IN PATIENTS TAKING WARFARIN AS ANTICOAGULANT TREATMENT: A SYSTEMATIC REVIEW. J Can Dent Assoc. 2015;81:f20. PMID: 26679334.

6. https://www.mdcalc.com/calc/801/cha2ds2-vasc-score-atrial-fibrillation-stroke-risk

7. US Preventive Services Task Force. Aspirin Use to Prevent Cardiovascular Disease: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA. 2022;327(16):1577–1584. doi:10.1001/jama.2022.4983

8. Forster R, Stewart M. Anticoagulants (extended duration) for prevention of venous thromboembolism following total hip or knee replacement or hip fracture repair. Cochrane Database Syst Rev. 2016 Mar 30;3(3):CD004179. doi: 10.1002/14651858.CD004179.pub2. PMID: 27027384; PMCID: PMC10332795.

9. Kurlander JE, Barnes GD, Sukul D, Helminski D, Kokaly AN, Platt K, Gurm H, Saini SD. Trials of Dual Antiplatelet Therapy After Percutaneous Coronary Intervention Lack Strategies to Ensure Appropriate Gastroprotection. Am J Gastroenterol. 2021 Apr;116(4):821-824. doi: 10.14309/ajg.0000000000001134. PMID: 33982954; PMCID: PMC8119932.

10. Kang DO, An H, Park GU, Yum Y, Park EJ, Park Y, Jang WY, Kim W, Choi JY, Roh SY, Na JO, Kim JW, Kim EJ, Rha SW, Park CG, Seo HS, Choi CU. Cardiovascular and Bleeding Risks Associated With Nonsteroidal Anti-Inflammatory Drugs After Myocardial Infarction. J Am Coll Cardiol. 2020 Aug 4;76(5):518-529. doi: 10.1016/j.jacc.2020.06.017. PMID: 32731930.

1. Beta-glukan

Zob je izvrstan izvor beta-glukana, posebne vrste topljivih vlakana koja pomaže u snižavanju lošeg (LDL) kolesterola, čime se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila. Zbog tih potencijalno korisnih učinaka, znanstvenici su proveli brojne studije kako bi provjerili u kolikoj mjeri beta-glukan iz zobi zaista doprinosi smanjenju LDL kolesterola.
U meta-analizi koju su proveli Ho HV i suradnici, obuhvaćeno je 58 istraživanja s gotovo 4000 sudionika, koji su konzumirali hranu bogatu beta-glukanom najmanje tri tjedna. Rezultati su pokazali da dnevni unos od oko 3,5 grama beta-glukana značajno smanjuje razine LDL kolesterola i drugih masnoća u krvi. (1)

Slično tome, meta-analiza Alcidesa C. de Moraisa Juniora i suradnika pokazala je da izolirani beta-glukan smanjuje ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride, dok nije zabilježen značajan učinak na HDL kolesterol. Beta-glukan se u tim studijama primjenjivao u dozama od 3 do 10 grama dnevno, tijekom razdoblja od 5 do 12 tjedana. (2)

2. Ekstrakt crvene riže

U meta-analizi Pengfana L i suradnika obrađeno je 15 randomiziranih kliničkih studija. Ekstrakt crvene kvasnice (red yeast rice, RYR) pokazao se učinkovitim u snižavanju LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i triglicerida te u povećanju HDL kolesterola kod osoba s povišenim masnoćama u krvi, u usporedbi s placebom. Također je smanjio razinu apolipoproteina B, dok nije utjecao na apolipoprotein A. Doze RYR-a u studijama kretale su se od 200 do 2400 mg dnevno (aktive tvari monakilin 3-10mg dneveno), a trajanje je bilo od 6 do 24 tjedna. Analiza je uključivala samo visokokvalitetne studije. Potrebne su daljnje studije o sigurnosti dugoročne primjene. Sigurnosni profil RYR-a sličan je onome kod statina, što znači da se mogu javiti slične nuspojave, poput bolova u mišićima i povišenih jetrenih enzima. Zbog toga je važno koristiti RYR s oprezom i pod nadzorom liječnika, posebno ako se već uzimaju lijekovi za sniženje kolesterola. (3)

3. Češnjak

Meta-analiza o utjecaju suplementacije češnjakom pokazala je da uzimanje češnjaka može smanjiti ukupni kolesterol za oko 8 %. Također, došlo je do blagog povećanja “dobrog” HDL kolesterola za i smanjenja “lošeg” LDL kolesterola, što su oba značajna pomaka. Međutim, smanjenje triglicerida nije bilo statistički značajno, iako je pokazivalo tendenciju prema smanjenju. (4)
Dvostruko slijepa, placebo kontrolirana studija provedena je na 51 pacijentu s koronarnom bolešću (bolesti srčanih žila) kako bi se procijenili učinci tableta s vremenski oslobađajućim prahom češnjaka, nazvanih Allicor, na desetogodišnji rizik od srčanog udara i iznenadne smrti, u svrhu sekundarne prevencije bolesti srca. Nakon 12 mjeseci liječenja, kod muškaraca je rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno smanjen 1,5 puta, a kod žena 1,3 puta. Glavni razlog za smanjenje rizika bilo je smanjenje LDL-C. (5)

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da je češnjak siguran za upotrebu kao hrana i začin. Jedna važna tvar u češnjaku, alicin, može u velikim količinama naštetiti jetri. Također, neke druge tvari u češnjaku mogu izazvati neugodne simptome poput peckanja u grlu i ustima, želučanih problema, mučnine, povraćanja, crvenila i upale sluznice, krvarenja desni, pa čak i gubitka vida. Jedna studija pokazala je da spojevi iz češnjaka mogu izazvati upalu i oštećenje crijeva.

Preporučene dnevne doze različitih proizvoda od češnjaka su sljedeće:
– svježi sirovi češnjak uzima se u količini od 2 do 5 grama dnevno
– sušeni češnjak u prahu preporučuje se u dozi od 0,4 do 1,2 grama dnevno
– češnjakovo ulje koristi se u manjim količinama, oko 2 do 5 miligrama dnevno
– čvrsti ekstrakt češnjaka uzima se u rasponu od 300 do 1000 miligrama dnevno
– tekući stari ekstrakt češnjaka preporučuje se u dozi od 2400 miligrama dnevno

(6)

Ekstrakt artičoke

Shahinfar H i suradnici predstavili su pregled i analizu 14 znanstvenih studija u kojima su proučavali kako dodatak prehrani od lista artičoke ili konzumacija soka od artičoke utječu na masnoće u krvi kod odraslih. Studije su mjerile razine lošeg kolesterola (LDL), ukupnog kolesterola, dobrog kolesterola (HDL) i triglicerida u krvi. Doze artičoke kretale su se od 50 do 2700 mg dnevno, a trajanje korištenja bilo je od 5 do 12 tjedana. U istraživanjima je sudjelovalo ukupno 960 odraslih osoba (muškaraca i žena), u dobi od 18 do 70 godina, s različitim zdravstvenim stanjima poput povišenog kolesterola, dijabetesa tipa 2, masne jetre koja nije uzrokovana alkoholom, metaboličkog sindroma i kronične bubrežne bolesti. Uključene su bile i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, pretilošću, povišenim šećerom u krvi ili povišenim krvnim tlakom. Početne vrijednosti masnoća u krvi razlikovale su se ovisno o zdravstvenom stanju sudionika.

Kombinirajući rezultate iz 14 studija (ukupno 15 mjerenja), otkriveno je da artičoka značajno smanjuje razinu triglicerida (u prosjeku za oko 0,19 mmol/L), ukupnog kolesterola (0,44 mmol/L) i lošeg LDL kolesterola (0,45 mmol/L). Ti su učinci bili statistički značajni. Međutim, nije pronađen značajan učinak na razinu dobrog HDL kolesterola. (7)

 

Povezane teme:

Rizici za srce i krvne žile

Masnoće u krvi

Statini i masnoće (lijekovi)

Kako smršavjeti?

 

 

07/25

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Ho HV, Sievenpiper JL, Zurbau A, Blanco Mejia S, Jovanovski E, Au-Yeung F, Jenkins AL, Vuksan V. The effect of oat β-glucan on LDL-cholesterol, non-HDL-cholesterol and apoB for CVD risk reduction: a systematic review and meta-analysis of randomised-controlled trials. Br J Nutr. 2016 Oct;116(8):1369-1382. doi: 10.1017/S000711451600341X. Epub 2016 Oct 11. PMID: 27724985.
2. de Morais Junior AC, Schincaglia RM, Viana RB, Armet AM, Prado CM, Walter J, Mota JF. The separate effects of whole oats and isolated beta-glucan on lipid profile: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Clin Nutr ESPEN. 2023 Feb;53:224-237. doi: 10.1016/j.clnesp.2022.12.019. Epub 2022 Dec 19. PMID: 36657917.
3. Li P, Wang Q, Chen K, Zou S, Shu S, Lu C, Wang S, Jiang Y, Fan C, Luo Y. Red Yeast Rice for Hyperlipidemia: A Meta-Analysis of 15 High-Quality Randomized Controlled Trials. Front Pharmacol. 2022 Jan 17;12:819482. doi: 10.3389/fphar.2021.819482. PMID: 35111069; PMCID: PMC8802088.
4. Ried K, Toben C, Fakler P. Effect of garlic on serum lipids: an updated meta-analysis. Nutr Rev. 2013 May;71(5):282-99. doi: 10.1111/nure.12012. Epub 2013 Mar 7. PMID: 23590705.
5. Sobenin IA, Pryanishnikov VV, Kunnova LM, Rabinovich YA, Martirosyan DM, Orekhov AN. The effects of time-released garlic powder tablets on multifunctional cardiovascular risk in patients with coronary artery disease. Lipids Health Dis. 2010 Oct 19;9:119. doi: 10.1186/1476-511X-9-119. PMID: 20958974; PMCID: PMC2972277.
6. Verma T, Aggarwal A, Dey P, Chauhan AK, Rashid S, Chen KT, Sharma R. Medicinal and therapeutic properties of garlic, garlic essential oil, and garlic-based snack food: An updated review. Front Nutr. 2023 Feb 16;10:1120377. doi: 10.3389/fnut.2023.1120377. PMID: 36875845; PMCID: PMC9978857.
7. Shahinfar H, Bazshahi E, Amini MR, Payandeh N, Pourreza S, Noruzi Z, Shab-Bidar S. Effects of artichoke leaf extract supplementation or artichoke juice consumption on lipid profile: A systematic review and dose-response meta-analysis of randomized controlled trials. Phytother Res. 2021 Dec;35(12):6607-6623. doi: 10.1002/ptr.7247. Epub 2021 Sep 27. PMID: 34569671.

1. Statini
Statini su lijekovi koji mogu smanjiti “loš” kolesterol (LDL-C) u krvi i do 50 %. Kad se razina lošeg kolesterola smanji za 1 mmol/L, smanjuje se i rizik od ozbiljnih srčanih i krvožilnih događaja za oko 22 %, rizik od srčanog udara za 23 % te rizik od smrti u sljedećih pet godina za 10 %. Djelomično smanjuju i jednu drugu masnoću u krvi zvanu Lp(a). Mogu blago povisiti “dobar” kolesterol (HDL). Uz jače doze, mogu sniziti i masnoće u krvi (trigliceride) za 10–20 %.

Najvažnija nuspojava statina jest oštećenje mišićnih stanica. Zbog toga se prije početka uzimanja statina preporučuje mjerenje vrijednosti CK (kreatin kinaze), enzima koji pokazuje postoji li oštećenje mišića. Kasnije rutinske kontrole CK-a nisu potrebne, osim ako se pojave bolovi, slabost ili osjetljivost mišića.
 Ako se kod osobe koja uzima statin CK povisi manje od četiri puta iznad normalne vrijednosti, terapija se najčešće ne prekida, čak i ako osoba osjeća bolove u mišićima. U tom slučaju savjetuje se redovito praćenje simptoma i povremene kontrole CK-a. Međutim, ako bolovi ne prestaju, statin treba prekinuti i ponovno procijeniti stanje nakon otprilike šest tjedana. Nakon toga moguće je pokušati s drugim statinom, vratiti se na isti lijek, ali u manjoj dozi ili ga uzimati rjeđe – na primjer svaki drugi dan ili samo jednom do dvaput tjedno.

Nove smjernice prvi put jasno ističu postojanje takozvanog nocebo učinka. To znači da neki ljudi osjećaju bolove u mišićima zbog uvjerenja da će im lijek štetiti, iako laboratorijski nalazi (kao što je CK) ostaju uredni, a mišići nisu stvarno oštećeni.

Ako se vrijednost CK povisi više od deset puta, terapija se mora odmah prekinuti, a potrebno je redovito kontrolirati vrijednosti CK-a i kreatinina svaka dva tjedna. S druge strane, ako je CK povišen, ali manje od deset puta, a osoba nema nikakvih simptoma, statin se može i dalje uzimati, uz kontrolu CK-a kroz dva do šest tjedana. Osim mišićnih nuspojava, statini mogu djelovati i na jetru. Zato se prije početka terapije preporučuje izmjeriti ALT, jetreni enzim. Taj se nalaz ponavlja osam do dvanaest tjedana nakon početka liječenja ili nakon povećanja doze. Ako ALT poraste tri puta iznad normalnih vrijednosti, preporučuje se smanjiti dozu statina ili privremeno prekinuti terapiju, pa ponovno provjeriti ALT nakon četiri do šest tjedana. Ako se vrijednosti vrate u normalu, moguće je ponovno pokušati s istim ili nekim drugim statinom. (1) (2)

Kombinacija s drugim lijekovima 

Kada se statini uzimaju zajedno s određenim lijekovima koji se „razgrađuju“ putem istog jetrenog enzima (CYP3A4), povećava se rizik od nuspojava (zato jer koncentracija lijeka ostaje previsoka u krvi), osobito bolova u mišićima, a u težim slučajevima i razvoja rabdomiolize – ozbiljnog oštećenja mišićnog tkiva. To ne znači da će do nuspojava sigurno doći, ali ako se pojave dok osoba uzima statine, treba uzeti u obzir mogućnost njihove povezanosti s drugim lijekovima.

Ovaj rizik raste ako se statini kombiniraju s nekim od sljedećih lijekova:
– Lijekovi protiv infekcija: 
itrakonazol, ketokonazol, posakonazol, eritromicin, klaritromicin, telitromicin, HIV-proteazni inhibitori
– Lijekovi za krvni tlak i srce (blokatori kalcijevih kanala):
 verapamil, diltiazem i amlodipin
– Ostali lijekovi i tvari: 
ciklosporin, danazol, amiodaron, ranolazin, sok od grejpa (grejpfruta), nefazodon, gemfibrozil

Napomena: neki statini ne koriste put jetrenog enzima (CYP3A4); Pogledajte ispod.

Pregled:

Atorvastatin

– Glavni CYP: CYP3A4

– LDL-smanjenje (maks.): ~40–60 % (80 mg)

– Posebnosti: Snažan statin (visoka doza); visok rizik interakcija s CYP3A4 inhibitorima (itakonazol, itd.)

Rosuvastatin

– Glavni CYP: CYP2C9 (slab CYP3A4)

– LDL-smanjenje (maks.): ~50–63 % (20 mg)

– Posebnosti: Najsnažniji statin; niski rizik interakcija (ne koristi CYP3A4); može uzrokovati blagu proteinuriju (izlučivanje proteina u urinu)

Simvastatin

– Glavni CYP: CYP3A4

– LDL-smanjenje (maks.): ~35–45 % (40 mg)

– Posebnosti: Prodrug (aktivira se u jetri); jake interakcije s CYP3A4 inhibitorima i grejpom

Pravastatin

– Glavni CYP: / (neznatan CYP)

– LDL-smanjenje (maks.): ~20–30 % (40 mg)

– Posebnosti: Nema značajan CYP-metabolizam; djelomično bubrežno izlučivanje

Fluvastatin

– Glavni CYP: CYP2C9

– LDL-smanjenje (maks.): ~30–40 % (80 mg)

– Posebnosti: Putem CYP2C9 (CYP3A4 inhibitori ne utječu na fluvastatin)

(2)

2. Blokatori resorpcije kolesterola – Ezetimib

Jedini lijek iz ove skupine koji se koristi jest ezetimib. Drugi korak u liječenju kada se, unatoč najvećoj dozi statina koju osoba može podnijeti, ne postigne željena razina masnoća u krvi.Pokazalo se da najbolje djeluje kada se uzima zajedno sa statinima ili s PCSK9 inhibitorima.

Kada jedemo, trigliceridi i kolesterol iz hrane dospijevaju u crijeva, gdje se mogu apsorbirati u organizam. Kolesterol se apsorbira pomoću posebnog prijenosnog proteina koji se zove NPC1L1. Lijek ezetimib djeluje tako da blokira upravo taj protein, čime sprječava ulazak kolesterola iz crijeva u krv. Na taj način pomaže u snižavanju razine kolesterola u krvi. Najčešće nuspojave ezetimiba su glavobolja, curenje nosa i grlobolja. Rjeđe se mogu javiti bolovi u tijelu, proljev, umor i osjećaj slabosti. (3)

3. PCSK9 inhibitori

Lijek koji sprječava (inhibira) učinak enzima PCSK9.

Enzim PCSK9 sudjeluje u jetri u razgradnji LDL receptora “hvatača” lošeg kolesterola (LDL) na stanicama jetre. Ako se PCSK9 blokira (inhibira), ti se receptori NE razgrađuju, već ostaju aktivni i u većem broju na stanicama jetre. To znači da jetra može učinkovitije “uhvatiti” i ukloniti LDL kolesterol iz krvi. Rezultat je niža razina LDL kolesterola u krvi.

Radi se o lijekovima koji se primjenjuju kao potkožne injekcije, obično svakih nekoliko tjedana, ovisno o dozi i proizvođaču. Nuspojave ovih lijekova mogu se pojaviti na mjestu uboda, a uključuju crvenilo, oteklinu, bol, pa čak i upalu ili infekciju. Osim toga mogu se javiti bolovi u mišićima, proljev te alergijske reakcije poput osipa, svrbeža ili oticanja (npr. lica ili grla).

Nove su smjernice dodijelile PCSK9 inhibitorima višu klasu preporuke (I.a) za sekundarnu prevenciju srčanih i krvožilnih bolesti (sekundarna prevencija znači da je osoba već doživjela, primjerice, srčani udar te se želi spriječiti ponavljanje srčano-krvožilnog događaja), kao i za primarnu prevenciju (primarna prevencija znači da osoba još nije doživjela nijedan srčano-krvožilni događaj, poput srčanog udara, te se nastoji spriječiti da do njega dođe) u bolesnika s obiteljskom hiperkolesterolemijom (nasljedna bolest povišene razine kolesterola) i dodatnim velikim rizičnim čimbenikom, kod kojih se unatoč maksimalno podnošljivoj dozi statina i ezetimiba nije postigla ciljana vrijednost LDL-C.(4)

4. Fibrati

Smjernice i dalje dovode u pitanje korisnost liječenja fibratima, iako su navedene studije koje su pokazale smanjenje kardiovaskularnog rizika proporcionalno smanjenju non-HDL kolesterola. Fibrati su lijekovi koji pomažu u snižavanju povišene razine masnoća u krvi, osobito triglicerida. Oni djeluju tako što aktiviraju poseban „prekidač“ u stanicama jetre i mišića koji se zove PPAR-alfa. Kada se taj prekidač uključi, stanice bolje razgrađuju masnoće iz krvi i smanjuju proizvodnju određenih masnoća.

Fibrati se mogu razmotriti u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom koje su statinima već postigle ciljne vrijednosti LDL-C, ali i dalje imaju povišene trigliceride u krvi (iznad 2,3 mmol/L).
Oprez pri kombiniranju sa statinima

Fibrati se mogu uzimati zajedno sa statinima, ali samo u posebnim slučajevima i uz povećan oprez, jer mogu povećati rizik od mišićnih nuspojava, uključujući rabdomiolizu. Taj rizik ovisi o tome kako pojedini fibrat utječe na razgradnju statina u jetri.
Lijek gemfibrozil uopće se ne bi trebao kombinirati sa statinima jer značajno usporava njihovu razgradnju, osobito simvastatina i lovastatina. To dovodi do povećanja koncentracije statina u krvi i time značajno povećava rizik od nuspojava. S druge strane, fenofibrat ima najpovoljniji sigurnosni profil jer ne ometa značajno enzime odgovorne za razgradnju statina i najčešće se koristi kada je kombinacija nužna.
Najsigurnija kombinacija je fenofibrat sa statinom, osobito rosuvastatinom ili pravastatinom, jer se oni najmanje metaboliziraju putem enzima CYP3A4. (1)

5. Omega-3

Omega-3 masne kiseline, osobito EPA i DHA, koriste se u većim dozama (od 2 do 4 grama dnevno) za snižavanje razine triglicerida u krvi. Jedno veliko istraživanje, REDUCE-IT, pokazalo je da pročišćeni oblik EPA-e (komponenta omega-3 masnih kiselina) može smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih srčanih problema kod osoba koje već imaju visoki kardiovaskularni rizik i uzimaju statine, ali im trigliceridi i dalje ostaju povišeni. Zbog toga se ova terapija sada češće preporučuje osobama s visokim ili vrlo visokim rizikom, koje unatoč liječenju statinima i dalje imaju trigliceride između 1,5 i 5,6 mmol/L.
Važno je znati da svi proizvodi s omega-3 masnim kiselinama nisu jednako učinkoviti. Ako kupujete dodatak prehrani s omega-3, svakako provjerite koliko EPA-e doista sadrži. Ako je taj udio nizak, proizvod vjerojatno nije dovoljno kvalitetan.
(2)

Pregled:
S obzirom na vrstu terapije, očekivano smanjenje razine LDL kolesterola je sljedeće:
– Umjereno intenzivni statin smanjuje LDL-C za otprilike 30%.
– Visoko intenzivni statin smanjuje LDL-C za oko 50%.
– Visoko intenzivni statin u kombinaciji s ezetimibom smanjuje LDL-C za približno 65%.
– PCSK9 inhibitor samostalno smanjuje LDL-C za oko 60%.
– PCSK9 inhibitor u kombinaciji s visoko intenzivnim statinom može sniziti LDL-C za otprilike 75%.
– PCSK9 inhibitor u kombinaciji s visoko intenzivnim statinom i ezetimibom postiže najveće smanjenje LDL-C – oko 85%. (2)

Koliko često kontrolirati masnoće u krvi?

Prije nego što započnete s lijekovima za snižavanje masnoća u krvi, preporučuje se da se krvni testovi za masnoće obave barem dva puta u razmaku od 1 do 12 tjedana. Izuzetak su hitni slučajevi, poput srčanog udara ili vrlo visokog rizika, kada se terapija počinje odmah.
Nakon što počnete uzimati lijekove, masnoće u krvi treba provjeriti otprilike nakon 8 tjedana (plus ili minus 4 tjedna). Ako se doza lijeka promijeni, testove treba ponoviti opet nakon oko 8 tjedana dok se ne postigne željena vrijednost.
Kada je ciljna vrijednost postignuta i stabilna, krvne masnoće se obično kontroliraju jednom godišnje, osim ako postoje problemi s redovitim uzimanjem lijekova ili neki drugi razlozi za češće kontrole.

Algomed donosi povezne teme:

Pronađite željenu medicinsku uslugu na Algolov tražilici.

Dodatno, zanimljiv članak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o nasljednoj obiteljskoj hiperkolesterolemiji možete pročitati na sljedećoj poveznici.

7/2025

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. https://hrcak.srce.hr/file/364331
2. ESC (European Society of Cardiology) and EAS (European Atherosclerosis Society) guidelines on dyslipidemias is: “2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias
3. Sizar O, Nassereddin A, Talati R. Ezetimibe. 2023 Aug 28. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan–. PMID: 30422474.
4. Pokhrel B, Pellegrini MV, Levine SN. PCSK9 Inhibitors. 2024 Feb 25. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan–. PMID: 28846236.

 

U randomiziranom kliničkom ispitivanju koje je trajalo 16 tjedana i obuhvatilo 505 odraslih s larigofaringealnim refluksom (refluks koji zahvaća grlo i glasnice), sudionici su bili podijeljeni u tri skupine:

1. Standardna terapija (pantoprazol) + 20 g psyllium ljuskica dnevno
2. Standardna terapija + prokinetici (domperidon)
3. Samo standardna terapija

Sve skupine dobile su savjete o promjeni životnog stila.

Koji su bili rezultati?
Skupina koja je uzimala psyllium ljuskice (skupina 1.) imala je najbolji ishod: Rješenje simptoma zabilježeno je kod 82 % pacijenata (vs. 75 % kod prokinetika, i 65 % kod same terapije IPP-om). Simptomi poput kroničnog kašlja (51,55 %) i žgaravice (55,13 %) značajno su se više poboljšali. Došlo je do bržeg poboljšanja simptoma i boljeg pridržavanja terapiji.

Zaključak?
Dodavanje psyllium ljuskica standardnoj IPP terapiji kod pacijenata s larigofaringealnim refluksom može značajno poboljšati simptome i kliničke ishode. Psyllium ljuskice se čine sigurnim i dobro podnošljivim dodatkom, uz uvjet adekvatnog unosa tekućine.

Psyllium ljuskice i gastritis nisu bili tema istraživanja te ne možemo donijeti zaključke na temelju toga. Osim toga, nismo uspjeli pronaći istraživanje koje proučava utjecaj psyllium ljuskica na gasritis.

Martin Novosel, dr. med.

02.06.2025

Briga o zdravlju ne mora biti komplicirana.

Literatura:
Rana AK, Sharma R, Verma M, Singh AD, Mehrotra A. Efficacy of Psyllium Husk as an Adjunct to PPI in Treating Laryngopharyngeal Reflux: A Clinical Perspective. Indian J Otolaryngol Head Neck Surg. 2025 Apr;77(4):1745-1752. doi: 10.1007/s12070-025-05387-7. PMID: 40226240; PMCID: PMC11985717.

Moguće je da vitamin D utječe na razinu testosterona kod muškaraca. Jedno istraživanje je pokazalo da muškarci s višom razinom vitamina D u krvi imaju i više razine androgena (muških spolnih hormona). Također, drugo istraživanje je otkrilo da uzimanje oko 3000 IU (75 μg) vitamina D dnevno može blago povisiti razinu testosterona kod zdravih muškaraca s viškom kilograma. Međutim, važno je znati da dodaci vitamina D ne podižu testosteron iznad normalnih vrijednosti, niti veće doze znače još veći učinak. Trenutno nema dokaza da uzimanje jako visokih količina vitamina D dodatno povećava testosteron. Potrebno je više istraživanja kako bi se bolje razumjelo kako vitamin D djeluje na testosteron kod različitih skupina ljudi.(1)(2)

Vitamin D je u istraživanjima na miševima pokazao terapeutski učinak kod eksperimentalnog autoimunog encefalomijelitisa, što je model bolesti sličan multiploj sklerozi (MS). No, iako su ti rezultati obećavajući, dosadašnja ispitivanja na ljudima nisu pokazala da dodaci vitamina D imaju jasan učinak u liječenju multiple skleroze. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li vitamin D imati terapijsku ulogu u liječenju ove bolesti kod ljudi. (3)

Studija D-Lay MS, objavljena u časopisu JAMA 2025., ispitivala je učinak visokih doza vitamina D na osobe s klinički izoliranim sindromom (CIS), što često prethodi multiploj sklerozi (MS). Sudionici su svakih 14 dana primali 100.000 IU vitamina D ili placebo tijekom 2 godine. Rezultati su pokazali da je skupina koja je primala vitamin D imala manji rizik od razvoja bolesti i manje novih lezija na MRI-u u usporedbi s placebo skupinom. Iako vitamin D nije značajno utjecao na kliničke simptome, studija ukazuje da bi visoke doze mogle usporiti rani tijek MS-a. Potrebna su daljnja istraživanja za potvrdu ovih nalaza. (4)

Jedno istraživanje pokazalo je da uzimanje 800 IU (20 μg) vitamina D dnevno tijekom godinu dana može poboljšati kognitivne funkcije kod osoba s Alzheimerovom bolešću. Međutim, većina drugih studija nije pronašla značajan učinak vitamina D na simptome bolesti. (5) (6)

Istraživanja upućuju na moguću povezanost niskih razina vitamina D i povećanog rizika od erektilne disfunkcije. Međutim, još uvijek ne postoji preporučena doza vitamina D za liječenje ovog problema. Potrebna su dodatna istraživanja kako bi se utvrdilo može li uzimanje vitamina D imati stvarne koristi za osobe koje pate od Erektilne disfunkcije. (7)

Postoje brojna istraživanja koja su pokušala utvrditi ima li vitamin D ulogu u ublažavanju depresije, ali rezultati su miješani. Meta-analiza iz 2015. godine nije pronašla značajno poboljšanje simptoma depresije nakon uzimanja dodataka vitamina D. Međutim, autori su primijetili da su većina uključenih osoba imale blagu depresiju i normalnu razinu vitamina D na početku studije, pa se ne može isključiti mogućnost da bi rezultati bili bolji kod osoba s izraženijom depresijom ili s manjkom vitamina D.

Ta pretpostavka slaže se s meta-analizom iz 2014., koja je pokazala da su dodaci vitamina D imali sličan učinak kao antidepresivi — ali samo u slučajevima kada su ispitanici na početku imali nizak vitamin D (manje od 20 ng/mL), a tijekom istraživanja su ga uspjeli povećati na dovoljnu razinu. Ipak, ta studija nije uzela u obzir moguće pristranosti u objavljivanju rezultata.

Nekoliko kasnijih studija pokazalo je određenu korist, primjerice meta-analiza iz 2018. koja je kod osoba s velikom depresijom pronašla umjeren pozitivan učinak vitamina D. No, i ta analiza istaknula je malen broj kvalitetnih studija i metodološke slabosti.

Jedna randomizirana studija iz 2016. tvrdila je da vitamin D pomaže kod velike depresije, ali ta je studija kasnije povučena zbog sumnje u točnost podataka. S druge strane, jedno manje istraživanje pokazalo je da trudnice koje su u kasnoj trudnoći uzimale 2.000 IU vitamina D dnevno imaju manji rizik od postporođajne depresije. No to se odnosi samo na zdrave žene s niskim do umjerenim rizikom, pa se ne može generalizirati.

Zaključno, nedostatak vitamina D (≤20 ng/mL) može biti povezan s depresijom. Ako osoba ima ozbiljniju depresiju i istodobno manjak vitamina D, moguće je da bi suplementacija mogla pomoći. No kod osoba koje već imaju dovoljno vitamina D, dodatno uzimanje vjerojatno neće imati učinak, bez obzira na težinu depresije. Zbog ograničene kvalitete postojećih istraživanja, svi ovi zaključci su još uvijek preliminarni i treba ih uzeti s dozom opreza.

(8)(9)(10)(11)(12)(13)

Dodaci vitamina D u dozama od 700 IU ili više mogu značajno smanjiti rizik od padova kod starijih osoba, a time i učestalost prijeloma kostiju. Najbolji učinci primijećeni su pri dozama između 700 i 1000 IU dnevno. Niže doze nisu pokazale jednaku učinkovitost. Također, zaštitni učinak vitamina D može biti još izraženiji ako se uzima zajedno s kalcijem, a moguće i s vitaminom K. (14)

Niska razina kalcifediola (oblik vitamina D u krvi) često se nalazi kod osoba s fibromialgijom i jakim kroničnim bolovima. U studiji je 30 žena s fibromialgijom i niskim razinama kalcifediola podijeljeno u dvije grupe: jedna je dobivala vitamin D (kolekalciferol) da poveća razinu kalcifediola, a druga placebo. Nakon 20 tjedana, grupa koja je dobivala vitamin D imala je značajno smanjenje boli, što je povezano i s boljom tjelesnom funkcijom. Ova jednostavna i sigurna terapija može pomoći kod fibromialgije, ali potrebna su veća istraživanja da se to potvrdi.(15)

Studija provedena na ženama s dijabetesom tipa 2 i inzulinskom rezistencijom pokazala je da je mjesec dana suplementacije vitaminom D3 u dozi od 1.332 IU povećalo izlučivanje inzulina za 34,3 %. Ovo poboljšanje izlučivanja inzulina bilo je značajno povezano s razinama vitamina D u krvi sudionica. Uz to, nakon mjesec dana suplementacije zabilježen je i pad perifernog inzulinskog otpora za 21,4 %. Iako su rezultati obećavajući i ukazuju na potencijalni pozitivan učinak vitamina D na regulaciju glukoze kod osoba s dijabetesom tipa 2, treba napomenuti da nisu sve studije donijele jednoznačne zaključke o ovom učinku. Također, većina ispitanika u ovim istraživanjima imala je manjak vitamina D, što može utjecati na opseg i vidljivost učinaka suplementacije. (16)

Tražite medicinsku uslugu? Algolov

Algomed jer zdravlje ne mora biti komplicirano!

 

Martin Novosel dr.med

Literatura:

1. Pilz S, Frisch S, Koertke H, Kuhn J, Dreier J, Obermayer-Pietsch B, Wehr E, Zittermann A. Effect of vitamin D supplementation on testosterone levels in men. Horm Metab Res. 2011 Mar;43(3):223-5. doi: 10.1055/s-0030-1269854. Epub 2010 Dec 10. PMID: 21154195.
2. Wehr E, Pilz S, Boehm BO, März W, Obermayer-Pietsch B. Association of vitamin D status with serum androgen levels in men. Clin Endocrinol (Oxf). 2010 Aug;73(2):243-8. doi: 10.1111/j.1365-2265.2009.03777.x. Epub 2009 Dec 29. PMID: 20050857.
3. Boltjes R, Knippenberg S, Gerlach O, Hupperts R, Damoiseaux J. Vitamin D supplementation in multiple sclerosis: an expert opinion based on the review of current evidence. Expert Rev Neurother. 2021 Jun;21(6):715-725. doi: 10.1080/14737175.2021.1935878. Epub 2021 Jun 4. PMID: 34058936.
4. Thouvenot E, Laplaud D, Lebrun-Frenay C, Derache N, Le Page E, Maillart E, Froment-Tilikete C, Castelnovo G, Casez O, Coustans M, Guennoc AM, Heinzlef O, Magy L, Nifle C, Ayrignac X, Fromont A, Gaillard N, Caucheteux N, Patry I, De Sèze J, Deschamps R, Clavelou P, Biotti D, Edan G, Camu W, Agherbi H, Renard D, Demattei C, Fabbro-Peray P, Mura T, Rival M; D-Lay MS Investigators. High-Dose Vitamin D in Clinically Isolated Syndrome Typical of Multiple Sclerosis: The D-Lay MS Randomized Clinical Trial. JAMA. 2025 Apr 22;333(16):1413-1422. doi: 10.1001/jama.2025.1604. PMID: 40063041; PMCID: PMC11894546.
5. Jia J, Hu J, Huo X, Miao R, Zhang Y, Ma F. Effects of vitamin D supplementation on cognitive function and blood Aβ-related biomarkers in older adults with Alzheimer’s disease: a randomised, double-blind, placebo-controlled trial. J Neurol Neurosurg Psychiatry. 2019 Dec;90(12):1347-1352. doi: 10.1136/jnnp-2018-320199. Epub 2019 Jul 11. PMID: 31296588.
6.Chakkera M, Ravi N, Ramaraju R, Vats A, Nair AR, Bandhu AK, Koirala D, Pallapothu MR, Quintana Mariñez MG, Khan S. The Efficacy of Vitamin D Supplementation in Patients With Alzheimer’s Disease in Preventing Cognitive Decline: A Systematic Review. Cureus. 2022 Nov 20;14(11):e31710. doi: 10.7759/cureus.31710. PMID: 36569670; PMCID: PMC9771092.
7. Canguven O, Al Malki AH. Vitamin D and Male Erectile Function: An Updated Review. World J Mens Health. 2021 Jan;39(1):31-37. doi: 10.5534/wjmh.190151. Epub 2020 Jan 16. PMID: 32009309; PMCID: PMC7752519
8.Gowda U, Mutowo MP, Smith BJ, Wluka AE, Renzaho AMVitamin D supplementation to reduce depression in adults: meta-analysis of randomized controlled trialsNutrition.(2015 Mar)
9. Spedding SVitamin D and depression: a systematic review and meta-analysis comparing studies with and without biological flawsNutrients.(2014 Apr 11)
10. F Vellekkatt, V MenonEfficacy of vitamin D supplementation in major depression: A meta-analysis of randomized controlled trialsJ Postgrad Med.(Apr-Jun 2019)
11.Sepehrmanesh Z, Kolahdooz F, Abedi F, Mazroii N, Assarian A, Asemi Z, Esmaillzadeh AVitamin D Supplementation Affects the Beck Depression Inventory, Insulin Resistance, and Biomarkers of Oxidative Stress in Patients with Major Depressive Disorder: A Randomized, Controlled Clinical TrialJ Nutr.(2016 Feb)
12.Retraction of Vitamin D Supplementation Affects the Beck Depression Inventory, Insulin Resistance, and Biomarkers of Oxidative Stress in Patients with Major Depressive Disorder: A Randomized, Controlled Clinical Trial. J Nutr 2016;146(2):243-8.J Nutr.(2021 May 11)
13.Vaziri F, Nasiri S, Tavana Z, Dabbaghmanesh MH, Sharif F, Jafari PA randomized controlled trial of vitamin D supplementation on perinatal depression: in Iranian pregnant mothersBMC Pregnancy Childbirth.(2016 Aug 20)
14.Bischoff-Ferrari HA, Dawson-Hughes B, Staehelin HB, Orav JE, Stuck AE, Theiler R, Wong JB, Egli A, Kiel DP, Henschkowski J. Fall prevention with supplemental and active forms of vitamin D: a meta-analysis of randomised controlled trials. BMJ. 2009 Oct 1;339:b3692. doi: 10.1136/bmj.b3692. PMID: 19797342; PMCID: PMC2755728.
15.Wepner F, Scheuer R, Schuetz-Wieser B, Machacek P, Pieler-Bruha E, Cross HS, Hahne J, Friedrich M. Effects of vitamin D on patients with fibromyalgia syndrome: a randomized placebo-controlled trial. Pain. 2014 Feb;155(2):261-268. doi: 10.1016/j.pain.2013.10.002. PMID: 24438771.
16.Borissova AM, Tankova T, Kirilov G, Dakovska L, Kovacheva R. The effect of vitamin D3 on insulin secretion and peripheral insulin sensitivity in type 2 diabetic patients. Int J Clin Pract. 2003 May;57(4):258-61. PMID: 12800453.

Hrvatski zavod za javno zdravstvo navodi sljedeće: sukladno hrvatskim Smjernicama za primjenu vitamina D preporučena koncentracija vitamina D u krvi u populaciji trebala bi iznositi 75 nmol/L – 125 nmol/L za optimalnu zaštitu od infektivnih bolesti. Kod odraslih osoba koje su u riziku za pojavu nedostatka vitamina D preporučuju se preventivne doze vitamina D koje se kreću od 1.500 – 2.000 IJ vitamina D (400 IJ = 10 µg). Kod dokazanog nedostatka vitamina D za odrasle osobe, liječnici opće prakse i dijetetičari propisuju početne visoke doze vitamina D, a potom održavanje s 1.500 – 2.000 IJ. Nakon provođenja terapije nadomjesnim vitaminom D preporučuje se ponovna provjera koncentracije 25-OH D u krvi nakon tri mjeseca. Doziranje je moguće provesti s pripravcima koji se primjenjuju svakodnevno (kapi, kapsule), jednom tjedno, jednom u dva tjedna ili mjesečno (ampule). (1)

Posebne skupine:

1. Trudnice i vitamin D:

Trudnicama se u SAD-u preporučuje 600 IU (15 μg) dnevno, osim ako imaju nedostatak vitamina D, kada su potrebne veće doze. U Velikoj Britaniji preporuka je nešto niža, 400 IU (10 μg) dnevno. (2)

2. Menopauza i vitamin D:
Za žene u menopauzi nema službeno utvrđene doze, ali studije pokazuju da su doze od 2000 do 4800 IU (50–120 μg) učinkovite za održavanje optimalnih razina. (3)

3. Dojenčad i vitamin D:

Američka akademija pedijatara (AAP) preporučuje da dojenčad koja se isključivo doje prima 400 IU (10 μg) vitamina D dnevno tijekom prve godine života, a mala djeca i starija djeca 600 IU (15 μg) dnevno. To je važno kako bi se spriječile posljedice nedostatka vitamina D, posebice rahitis, jer majčino mlijeko i većina hrane ne sadrže dovoljno vitamina D, a većina djece nema dovoljno izlaganja suncu za dovoljnu sintezu vitamina D.

Postoje dvije važne iznimke od ove preporuke:
Prvo, dojenčad koja dobiva barem 950 ml (32 oz) adaptiranog mlijeka dnevno obično ne trebaju dodatke vitamina D jer je adaptirano mlijeko obogaćeno vitaminom D. Drugo, ako dojilja uzima 6400 IU (160 μg) vitamina D dnevno, istraživanja pokazuju da se dovoljno vitamina D prenosi u majčino mlijeko, pa nije potrebna dodatna suplementacija za dojenče.(4)(5)

HZJZ: Učestalost nedostatka vitamina D u dojenčadi i male djece u Europi kreće se od 10 do 30%, što ukazuje da endogena sinteza vitamina D u koži ne može nadomjestiti nedovoljan unos prehranom i dodacima prehrani. Uvriježena pedijatrijska nacionalna profilaktička mjera u Republici Hrvatskoj je primjena 400 IJ (10 µg) dnevno za svu dojenčad tijekom prve godine života. Prema preporukama Europskog pedijatrijskog društva za gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu, djeca koja se ne izlažu suncu i provode većinu vremena u zatvorenom smatraju se rizičnom skupinom za nedostatak vitamina D, a nakon prve godine preporučuje im se dnevni unos 600 IJ (15 µg) vitamina D.

Najviša sigurna doza odrasli: Gornja granica unosa vitamina D bez rizika od nuspojava u SAD-u i Kanadi je 4 000 IU (100 μg) dnevno. Više doze mogu se koristiti kratkoročno pod nadzorom liječnika, posebno kod teških nedostataka, ali uvijek treba pratiti moguće znakove trovanja (npr. povišenu razinu kalcija u krvi).

Najviša sigurna doza djeca: Toksičnost vitamina D kod djece je rijetka pojava, ali nije nemoguća. Prema preporukama Američke pedijatrijske akademije (AAP), procijenjene najviše dopuštene dnevne doze vitamina D ovise o dobi djeteta. Za djecu od rođenja do jedne godine života ta granica iznosi 1.000 IU (25 mikrograma) dnevno. Djeca u dobi od jedne do tri godine mogu sigurno unositi do 2.500 IU (62,5 mikrograma) dnevno, dok je za djecu od četiri do osam godina ta granica postavljena na 3.000 IU (75 mikrograma). Za djecu od devet godina naviše najviša preporučena dnevna doza iznosi 4.000 IU (100 mikrograma). Ove vrijednosti predstavljaju tolerirane gornje granice unosa, što znači da redovit unos iznad tih razina može povećati rizik od razvoja toksičnih učinaka, osobito ako traje dulje vrijeme.

 Povezani blogovi:

Nedostatak vitamina D

Koristi od vitamina D

Tražite medicinsku uslugu? Algolov

Algomed jer zdravlje ne mora biti komplicirano!

 

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. https://www.hzjz.hr/sluzba-zdravstvena-ekologija/vitamin-d-i-preporuke-za-nadomjesnu-primjenu-vitamina-d-od-jeseni/
2. Vitamins, supplements and nutrition in pregnancy; UK: National Health Service, cited March 2024, updatedSeptember 2023
3. Tayem Y, Alotaibi R, Hozayen R, Hassan A. Therapeutic regimens for vitamin D deficiency in postmenopausal women: a systematic review. Prz Menopauzalny. 2019 Apr;18(1):57-62. doi: 10.5114/pm.2019.84159. Epub 2019 Apr 9. PMID: 31114460; PMCID: PMC6528036.
4. ^Wagner CL, Greer FR, ,Prevention of rickets and vitamin D deficiency in infants, children, and adolescents.Pediatrics.(2008-Nov)
5. ^Corsello A, Milani GP, Giannì ML, Dipasquale V, Romano C, Agostoni CDifferent Vitamin D Supplementation Strategies in the First Years of Life: A Systematic Review.Healthcare (Basel).(2022-Jun-01)

 

Tri stupa liječenja KOPB-a:

Životne navike i prevencija

A) Fizička aktivnost /sport u bilo kojem obliku

Sport donosi brojne prednosti osobama oboljelima od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Istraživanja pokazuju da redovita tjelesna aktivnost može značajno poboljšati fizičku sposobnost, što se očituje u povećanju šestominutne hodne distance (6MWD) i boljoj izdržljivosti. Osim toga, sport pozitivno utječe na kvalitetu života pacijenata, smanjujući simptome bolesti i općenito poboljšavajući njihovu dobrobit. Neuromišićna elektrostimulacija (NMES) može dodatno pomoći u smanjenju simptoma dispneje (otežanog disanja), a također može doprinijeti smanjenju vremena provedenog u bolnici kod pacijenata koji zahtijevaju intenzivnu njegu. Alternativne metode poput Tai Chija i Active Mind-Body Movement Therapies (koje uključuju jogu, pilates i Qigong) također imaju pozitivan učinak na pokretljivost i kvalitetu života, iako njihovi učinci variraju ovisno o vrsti i načinu provođenja terapije.

Postoje i dokazi da terapije koje koriste vibracije cijelog tijela mogu poboljšati pokretljivost i fizičke sposobnosti pacijenata s KOPB-om, no zbog heterogenosti istraživanja rezultati još nisu dovoljno pouzdani. Unatoč tome, jasno je da tjelesna aktivnost ima brojne prednosti za oboljele, pridonoseći boljoj kondiciji, smanjenju simptoma i povećanju opće kvalitete života.

Uz dvije napomene:

Planiranje aktivnosti na većim nadmorskim visinama treba provoditi s oprezom, jer tada parcijalni tlak kisika u zraku opada, što kod osoba s KOPB-om predstavlja dodatno opterećenje. U timskim sportovima često dolazi do visokih opterećenja koja, iako su podnošljiva za zdrave osobe, kod oboljelih od KOPB-a mogu puno ranije izazvati simptome otežanog disanja i dovesti do odustajanja od sporta.

B) Plućna rehabilitacija

Jedna od tehnika samopomoći u plućnoj rehabilitaciji je dozirana kočnica usana. Ova tehnika uključuje stvaranje otpora pri izdisaju pomoću usana pacijenta, čime se povećava intrabronhijalni tlak i održavaju dišni putovi otvorenima. Time se smanjuje dinamička hiperinflacija pluća, odnosno prekomjerno nakupljanje zraka u plućima, što pomaže u očuvanju funkcije dijafragme. Faza izdisaja se produljuje, ali iskustveno je utvrđeno da namjerno produbljeno udisanje prije izdisaja kroz usnu kočnicu nije korisno. Djelotvoran otpor pri izdisaju može se postići i pomoću slamke duljine oko 10 cm i promjera 0,5 cm.

Uređaji za plućnu rehabilitaciju:

Ovo su različite metode i uređaji koji se koriste u dišnoj fizioterapiji, posebno za osobe s respiratornim bolestima poput KOPB-a ili cistične fibroze, kako bi se olakšalo izbacivanje bronhijalne sluzi i poboljšala ventilacija pluća:

– PEP uređaji (OPEP – Oscillating Positive Expiratory Pressure) – Uređaji koji stvaraju oscilirajući pozitivni ekspiratorni tlak, pomažući otvaranju dišnih puteva i mobilizaciji sluzi iz pluća.

– HFCWO (High Frequency Chest Wall Oscillations) – Metoda koja koristi vibracije visoke frekvencije primijenjene na prsni koš kako bi se olakšalo izbacivanje sekreta iz dišnih puteva. Ova tehnika se često provodi pomoću posebnih prsluka koji generiraju oscilacije.

– IPV (Intrapulmonalna perkusivna ventilacija) – Metoda koja koristi pulsirajuće zračne impulse za poboljšanje ventilacije pluća i mobilizaciju bronhijalne sluzi.

– Hidratacija bronhijalnog sekreta inhalacijom – Primjena vlažne inhalacije s izotoničnom fiziološkom otopinom (0,9 % NaCl) kako bi se bronhijalna sluz razrijedila, olakšavajući njeno iskašljavanje.

C) Prehrana

Pacijentima s KOPB-om koji su zbog bolesti pothranjeni, treba preporučiti uravnotežene visokokalorične dodatke prehrani kako bi se povećala tjelesna težina. Pacijentima s KOPB-om koji su pothranjeni ili pretili treba ponuditi nutricionističko savjetovanje.

Općenito o prehrani pročitajte ovdje.

D) Prestanak pušenja

Ono što je najbitnije je prestanak pušenja uz socijalnu i psihološku podršku. Ova tema bit će razrađena kao zaseban blog.

E) Prevencija

Bolesnici s KOPB-om su posebno ugroženi za teže oblike infekcija dišnih putova. Cijepljenje protiv pneumokoka, Covid-19, sezonsko cijepljenje protiv gripe, RSV-cjepivo (još nije dostupno u Hrvatskoj), te provjeriti status DiTePer (koji se cijepi u adolescenciji).

F) Psihičko zdravlje

Prema analizi Matta i suradnika, depresija je prisutna kod otprilike 27 % osoba s KOPB-om, dok se u zdravoj kontrolnoj skupini javlja kod samo 10% ljudi. To znači da osobe s KOPB-om imaju gotovo četiri puta veći rizik od depresije u usporedbi s onima bez ove bolesti.

Što se tiče anksioznosti, pregled znanstvenih studija pokazao je da u prosjeku 17 % osoba s KOPB-om pati od anksioznih poremećaja. No, taj se postotak može kretati od 10 % do čak 55 %, ovisno o okruženju – u bolničkim uvjetima anksioznost se javlja kod 10-55% pacijenata, dok je u ambulantnim postavkama prisutna kod 13-46 % pacijenata.

G) Probir na tumore

Pravovremeni probir na tumor pluća kod pušača u razgovoru s obiteljskim liječnikom.

 

2. Lijekovi / Pumpice

A) Osnovna terapija uključuje upotrebu SABA ili SAMA inhalatora “na zahtjev”, koji služe za ublažavanje povremenih simptoma. Prestanak pušenja ostaje najvažnija intervencija u liječenju, dok edukacija pacijenta igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju. Edukacija obuhvaća pravilnu tehniku inhalacije, prepoznavanje simptoma egzacerbacije (pogoršanja bolesti) i strategije samopomoći. Za redovitu terapiju održavanja, koja ovisi o simptomima i riziku od egzacerbacija, preporučuje se započeti s jednim dugodjelujućim bronhodilatatorom, poput LABA ili LAMA. Izbor između tih inhalatora temelji se na individualnim preferencijama pacijenta, nuspojavama i cijeni. Ako monoterapija s jednim dugodjelujućim bronhodilatatorom nije dovoljna za kontrolu simptoma, preporučuje se kombinacija LABA i LAMA. U slučajevima čestih egzacerbacija, unatoč terapiji bronhodilatatorima, ili kada postoji preklapanje s astmom (ACO), razmatra se uporaba LABA i ICS kombinacije. Međutim, potrebno je redovito preispitivati potrebu za inhalacijskim kortikosteroidima, jer njihova dugotrajna primjena može povećati rizik od upale pluća i drugih nuspojava.

B) Roflumilast, lijek koji se koristi za teške oblike KOPB-a, može se razmotriti kod pacijenata s FEV1 manjim od 50% predviđenog, čestim egzacerbacijama i kroničnim bronhitisom.

C) Makrolid poput azitromicina može smanjiti učestalost egzacerbacija, no važno je pažljivo razmotriti rizik od bakterijske rezistencije i drugih nuspojava.

D) Inhalacijski kortikosteroid (ICS) treba razmotriti u slučajevima kada pacijent ima česte egzacerbacije unatoč terapiji bronhodilatatorima, kada postoji dokazano preklapanje s astmom ili kada su prisutni visoki nivoi eozinofila (upalne stanice) u sputumu ili krvi, što ukazuje na upalni odgovor koji može reagirati na steroide.

Važno je redovito provoditi kontrolu tehnike inhalacije i, ako je potrebno, koristiti pomagala poput komora. Terapiju je potrebno prilagoditi svakom pacijentu, a važno je redovito pratiti simptome, funkciju pluća i nuspojave lijekova. Pacijente treba educirati o važnosti redovitog uzimanja lijekova, pravilnoj tehnici inhalacije i prepoznavanju simptoma pogoršanja.

E) Indikacije za terapiju kisikom:

Ponovljeno izmjereni parcijalni tlak kisika (pO₂) ≤ 55 mmHg u mirovanju, unatoč primjerenoj medikamentoznoj terapiji, ili pO₂ > 55 i ≤ 60 mmHg, ako su prisutni dodatni faktori poput sekundarne poliglobulije (hematokrit ≥ 55%) i/ili plućnog srca (Cor pulmonale) sa ili bez zatajenja desnog srca.

F) Indikacije za neinvazivnu ventilaciju (NIV):

Pacijentima sa stabilnim KOPB-om i simptomatskom kroničnom ventilacijskom insuficijencijom treba preporučiti izvanbolničku neinvazivnu ventilaciju (NIV) u sljedećim situacijama:
– Kronična dnevna hiperkapnija s PaCO₂ ≥ 50 mmHg, i/ili
– Noćna hiperkapnija s PaCO₂ ≥ 55 mmHg, i/ili
– Blaga dnevna hiperkapnija s PaCO₂ između 46-50 mmHg uz porast PtcCO₂ za ≥ 10 mmHg tijekom spavanja.

3. Noviteti

Prvi biološki lijek u 2025. godini za KOPB: Dupilumab. Koristit će se samo za pacijente s KOPB-om koji imaju prisutnu eozinofiliju. (3)

Matične stanice – potencijalna budućnost, ali sada uz dozu opreza:
Matične stanice i proizvodi koji proizlaze iz tih terapija pokazuju veliki potencijal, ali nisu još dovoljno potvrđene vrste/metode pri njihvoj primjeni (4)

 

 

09.03.2025

Martin Novosel, dr.med.

Literatura:
1. https://register.awmf.org/assets/guidelines/nvl-003l_S3_COPD_2024-12.pdf
2. Pocket Guide to COPD Diagnosis, Management and Prevention: A Guide for Health Care Professionals 2025.
3. Pitre T, Lupas D, Mah J, Stanbrook M, Blazer A, Zeraatkar D, Ho T. Biologic Therapies for Chronic Obstructive Pulmonary Disease: A Systematic Review and Network Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. COPD. 2025 Dec;22(1):2449889. doi: 10.1080/15412555.2025.2449889. Epub 2025 Jan 29. PMID: 39877958.
4. Calzetta L, Aiello M, Frizzelli A, Camardelli F, Cazzola M, Rogliani P, Chetta A. Stem Cell-Based Regenerative Therapy and Derived Products in COPD: A Systematic Review and Meta-Analysis. Cells. 2022 May 30;11(11):1797. doi: 10.3390/cells11111797. PMID: 35681492; PMCID: PMC9180461.