Što točno radi ezetimib u tijelu?

Ezetimib djeluje tako da smanjuje apsorpciju kolesterola u crijevima. U stijenci tankog crijeva postoji poseban protein koji služi kao “prijenosnik” kolesterola iz hrane u organizam. Ezetimib blokira taj prijenosnik i tako sprječava/smanjuje ulazak kolesterola u krv. Kada se uzima samostalno u uobičajenoj dozi od 10 mg dnevno, može smanjiti “loši” LDL kolesterol za otprilike 10–18 % (do 25%). Također smanjuje i druge masnoće povezane s rizikom za srčane bolesti (Apo B; Ako želite više razumjeti općenito o masnoćama pročitajte blog: “Masnoće u krvi” ).

Je li to jedini učinak smanjivanje kolsterola?

Osim snižavanja kolesterola, ezetimib može pomoći i u zaštiti krvnih žila, smanjenju upale u organizmu te poboljšanju regulacije šećera u krvi i osjetljivosti na inzulin (tzv. pleiotropni učinak).

Zašto se ezetimib kombinira sa statinima?

Ako se uzima zajedno sa statinom, učinak je još jači pa se LDL kolesterol može smanjiti za oko 34–61 %. Drugi razlog je da u slučaju ako visoke doze statina nisu dobro tolerirane može se izabrati kombinacija niže doze statina i ezetimib. Neka istraživanja pokazuju da kombinacija ezetimibe i statina srednje jačine može sniziti  LDL kolesterol bolje nego uzimanje samo visokih doza statina. (2)

Ezetimib za osobe koje nemaju krvožilne bolesti kao prevencija? (takozvana primarna prevencija)

Zanimljiva studija koja se spominje u 2026. updateu smjernica za masnoće (Europsko kardiološko društvo) pokazuje nove dokaze o koristi ezetimiba u smanjenju rizika od kardiovaskularnih bolesti (infartk srca i sl.), čak i bez istodobne primjene statina.

Radi se o istraživanju EWTOPIA 75, koje je uključilo 3796 osoba starijih od 75 godina, bez prethodne koronarne bolesti srca, ali s povišenim LDL kolesterolom. Sudionici su bili podijeljeni u skupinu koja je primala Ezetimibe i skupinu koja je dobivala uobičajenu terapiju.

Rezultati su pokazali da je ezetimib značajno učinkovitiji u snižavanju LDL kolesterola u odnosu na standardnu skrb. Tijekom praćenja od 1 do 5 godina, LDL kolesterol se u skupini koja je uzimala ezetimib smanjio za oko 25,9 %, dok je u kontrolnoj skupini smanjenje iznosilo oko 18,5 %.

(3) (4)

Može li se ezetimib kombiniart i s drugim lijekovima za masnoće, a da to nisu statini?

Ezetimibe se može uspješno kombinirati i s drugim lijekovima koji nisu statini, poput fibrata, PCSK9 inhibitora i bepondoatne kiseline. Takve kombinacije daju dodatnu mogućnost liječenja, posebno kod ljudi koji ne mogu uzimati statine ili ih slabo podnose. (3)

Ezetimib i nuspojave

Ezetimib većina pacijenata dobro podnosi, zbog čega je postao široko prihvaćen lijek za snižavanje kolesterola. Istraživanja su pokazala da uzimanje ezetimiba samostalno tijekom do dvije godine nije povećalo učestalost nuspojava u usporedbi s placebom. Najčešće prijavljene nuspojave bile su blage, poput infekcija gornjih dišnih puteva i glavobolje.

Kada se ezetimib kombinira sa statinima, ta se kombinacija također uglavnom dobro podnosi i ne povećava značajno broj nuspojava u odnosu na uzimanje samog statina. Moguće nuspojave uključuju zatvor, vrtoglavicu, proljev, glavobolju, nadutost, mučninu i umor, ali su one uglavnom rijetke i blage.

Postoje istraživanaj koja govore da visoke doze statina mogu teoretski povećati rizik od razvoja dijabetesa kod osoba koje već imaju povišen rizik (iako je ovaj učink malen). S druge strane, dodavanje ezetimiba statinu pokazuje neutralan učinak na razinu šećera u krvi i metabolizam glukoze (čak i povećanje osjetljivosti na inzulin, stoga može dobro “kontrirati” potencijalnoj nuspojavi statina). (1)

Interakcije s drugim lijekovima?

Rjeđe nego statini. Ako se Ezetimibe uzima zajedno s ciklosporinom, potrebno je pažljivo praćenje razine ciklosporina u krvi jer ova kombinacija može povećati rizik od ozbiljnog oštećenja bubrega. Zbog toga se kod pacijenata koji već uzimaju ciklosporin često preporučuje niža doza ezetimiba, obično 5 mg umjesto standardnih 10 mg. (5)

Ezetimib i nuspojave jetre?

Povišenje jetrenih enzima u krvi javlja se rijetko (oko 0,5 % do 1,5 % slučajeva) i u većini situacija je blago, prolazno te ne uzrokuje simptome niti žuticu.

U kliničkim ispitivanjima ezetimib sam po sebi nije pokazao veću učestalost povišenih jetrenih enzima u usporedbi s placebom. Međutim, kada se kombinira sa statinima, može doći do blagog povećanja rizika od povišenih jetrenih enzima ili potrebe za prekidom terapije zbog promjena u jetrenim nalazima.

Teška oštećenja jetre uzrokovana ezetimibom su vrlo rijetka, ali su opisana (radi se o tzv. case reportovima, odnosno prikazima pojedinačnih slučajeva. To su izolirani rijetki opisi samo jednog ili nekoliko pacijenata, a ne velika klinička istraživanja.). U gotovo svim tim slučajevima pacijenti su istodobno uzimali i statine, pa je teško sa sigurnošću odrediti koji je lijek točno uzrokovao reakciju. Zbog toga takvi izvještaji imaju ograničenu dokaznu snagu i ne mogu se usporediti s velikim istraživanjima koja uključuju stotine ili tisuće pacijenata, gdje se pouzdanije može procijeniti stvarni rizik i učinak lijeka. (6)

 

Pronađite kardiologa putem Algolov tražilice!

Algomed

 

05/2026

Martin Novosel, dr. med.

Literatura

1. Liu HH, Liu ZH, Chen SS, Zhu CG, Li JJ. A comprehensive, updated review of ezetimibe: Evidence-based clinical use for atherosclerotic cardiovascular disease. Am J Cardiovasc Drugs. 2026 Apr 29.

2. Cannon CP, Blazing MA, Giugliano RP, McCagg A, White JA, Theroux P, et al. Ezetimibe added to statin therapy after acute coronary syndromes. N Engl J Med. 2015;372:2387–97. https://doi.org/10.1056/NEJMoa1410489.

3. François Mach, Konstantinos C Koskinas, Jeanine E Roeters van Lennep, Lale Tokgözoğlu, Lina Badimon, Colin Baigent, Marianne Benn, Christoph J Binder, Alberico L Catapano, Guy G De Backer, Victoria Delgado, Natalia Fabin, Brian A Ference, Ian M Graham, Ulf Landmesser, Ulrich Laufs, Borislava Mihaylova, Børge Grønne Nordestgaard, Dimitrios J Richter, Marc S Sabatine, ESC/EAS Scientific Document Group , 2025 Focused Update of the 2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias: Developed by the task force for the management of dyslipidaemias of the European Society of Cardiology (ESC) and the European Atherosclerosis Society (EAS), European Heart Journal, Volume 46, Issue 42, 7 November 2025, Pages 4359–4378, https://doi.org/10.1093/eurheartj/ehaf190

4.Ouchi Y, Sasaki J, Arai H, Yokote K, Harada K, Katayama Y, et al. Ezetimibe lipid-lowering trial on prevention of atherosclerotic cardiovascular disease in 75 or older (EWTOPIA 75): a randomized, controlled trial. Circulation. 2019;140:992–1003. https://doi.org/10.1161/CIRCULATIONAHA.118.039415.

5. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK532879/

6. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK548095/#Ezetimibe.OVERVIEW

1. Nuspojave statina mišići

Najvažnija nuspojava statina jest oštećenje mišićnih stanica. Zbog toga se prije početka uzimanja statina preporučuje mjerenje vrijednosti CK (kreatin kinaze), enzima koji pokazuje postoji li oštećenje mišića. Kasnije rutinske kontrole CK-a nisu potrebne, osim ako se pojave bolovi, slabost ili osjetljivost mišića.

Osim toga, potrebna je i provjera rasta jetrenih enzima.

Što ako mi je CK povišen imam trajna oštećenja?

Radi se o povratnim oštećenjima i posljedica nema. Samo u jako rijetkim slučajevima može doći do značajnog povišenja i rizik ozbiljnog mišićnog oštećenja izazvanog statinima, uključujući rabdomiolizu (manji od 0,1 %).

Ako se kod osobe koja uzima statin CK povisi manje od četiri puta iznad normalne vrijednosti, terapija se najčešće ne prekida, čak i ako osoba osjeća bolove u mišićima. Tu se često može pokušati sa zamjenom statina ili promjenom doze. (1)

2. Nuspojava bol u mišićima bez oštećenja mišića (Ovo je zapravo i najčešća nuspojava)

Neki ljudi osjećaju bolove u mišićima, iako laboratorijski nalazi (kao što je CK) ostaju uredni, a mišići nisu stvarno oštećeni.  Nuspojava se naziva: Statinima uzrokovani mišićni simptomi/ Statin-Associated Muscle Symptoms (SAMS) i najčešći su oblik nepodnošenja statina. Iako se u kliničkim ispitivanjima i svakodnevnoj praksi navode različite učestalosti, procjenjuje se da oko 10 % pacijenata (raspon 5-25 %) ima mišićne simptome povezane sa statinima, bez obzira na stvarni uzrok. Pravi, farmakološki uzrokovani SAMS (izravno djelovanje statina na mišiće) javljaju se rjeđe, oko 1-2 % bolesnika.
Većina mišićnih tegoba koje se pripisuju statinima zapravo nije posljedica izravnog djelovanja lijeka na mišićno tkivo, nego drugih čimbenika (npr. fizička aktivnost, bolovi iz drugih uzroka), ali su i dalje važne jer mogu dovesti do prekida terapije. SAMS je najčešći razlog zašto pacijenti prestaju uzimati statine.

Zbog toga je vrlo važno pravilno pristupiti ovom problemu. Najbolji rezultati postižu se kada postoji dobra komunikacija između liječnika i pacijenta te individualni pristup liječenju. Većina pacijenata sa SAMS-om može i dalje uzimati barem neku dozu statina ako se:

– prilagodi životni stil (prehrana, tjelesna aktivnost)
kontroliraju drugi rizični čimbenici

– optimizira vrsta i doza statina,

– po potrebi promijeni statin ili koristi povremeno doziranje.

U oko 60–80 % bolesnika moguće je naći oblik statinske terapije koji se može podnijeti.

(2)

3. Nuspojave statina i jetra

Statini mogu djelovati i na jetru. Zato se prije početka terapije preporučuje izmjeriti ALT, jetreni enzim. Taj se nalaz ponavlja osam do dvanaest tjedana nakon početka liječenja ili nakon povećanja doze. Ako ALT poraste tri puta iznad normalnih vrijednosti, preporučuje se smanjiti dozu statina ili privremeno prekinuti terapiju, pa ponovno provjeriti ALT nakon četiri do šest tjedana.

Jetreni enzimi su mi bili sa statinom povišeni, oštetio sam jetru?

Isto kao s mišićima ozbiljna hepatotoksičnost (oštećenja jetre) javlja se u približno 0,001 % slučajeva. Stoga za blaga povišenja se pokušava s drugom dozom ili drugim statinom (jer ne koristi svi statini iste jetrene enzime u svjoj „razgradnji“) Ako se vrijednosti vrate u normalu, moguće je ponovno pokušati s istim ili nekim drugim statinom. (1)

4. Dodatno nuspojave statina

Brojne nuspojave koje se navode u uputama za lijekove (npr. gubitak pamćenja, depresija, poremećaji spavanja ili seksualne funkcije) kod statina, prema meta-analizi randomiziranih studija, vjerojatno nisu uzrokovane samim lijekovima. Podaci iz kontroliranih studija u većini slučajeva NE potvrđuju uzročno-posljedičnu vezu, navode istraživači iz „Cholesterol Treatment Trialists’ (CTT) Collaboration“ pod vodstvom Christine Reith iz Oxford Population Health iz 2026. godine. Za analizu je skupina istraživača obradila 19 randomiziranih studija s ukupno 123 940 sudionika, u kojima su statini uspoređivani s placebom kroz najmanje 2 godine. Uključeni su svi neželjeni učinci koji se navode u uputama za pet statina (atorvastatin, fluvastatin, pravastatin, rosuvastatin i simvastatin). Rezultati su pokazali da je samo kod nekoliko od ukupno 66 analiziranih događaja postojala statistički značajna razlika u odnosu na placebo. To su bili povišeni jetreni enzimi (0,30 % naspram 0,22 % godišnje), druge promjene u testovima jetrene funkcije, promjene u sastavu urina te edemi. Apsolutni rizici ostali su vrlo niski.

Zaključak je da podaci o nuspojavama iz slijepih randomiziranih ispitivanja ne podupiru uzročno-posljedičnu vezu između terapije statinima i većine stanja (uključujući kognitivna oštećenja, depresiju, poremećaje spavanja i perifernu neuropatiju) koja su navedena u uputama za lijek kao moguće neželjene učinke. U svjetlu tih nalaza, takvo označavanje i drugi službeni izvori zdravstvenih informacija trebali bi se revidirati kako bi pacijenti i njihovi liječnici mogli donositi ispravno informirane odluke o terapiji statinima.

(3) (4)

Malo interaktivnije:

NETOČNO
Neki ljudi s povišenim kolesterolom dožive vrlo staru dob, a nikada nisu uzimali statine. To pokazuje da se statini mogu izbjeći.
TOČNO
Postoje ljudi koji unatoč visokom kolesterolu i bez liječenja dožive visoku starost. Ali to su iznimke. Time se ništa ne dokazuje. Poznat primjer iznimke: bivši njemački kancelar Helmut Schmidt doživio je 96 godina unatoč tome što je bio strastveni pušač. To ne dokazuje da je pušenje bezopasno. U Njemačkoj svake godine više od 120 000 ljudi umre zbog pušenja.

NETOČNO
Smanjenje povišenog LDL kolesterola može se jednako dobro postići samo zdravom prehranom.
TOČNO
Zdrava prehrana, kao i svakodnevno kretanje, dovoljno odmora i prestanak pušenja, dio su zdravog načina života koji je ključan za prevenciju bolesti srca. Uz visoki kolesterol postoje i drugi rizični čimbenici poput visokog tlaka, dijabetesa, pretilosti ili već postoje koronarne bolesti ili ateroskleroza, tada zdrav način života nije dovoljan.

NETOČNO
Svi statini djeluju jednako, razlikuju se samo u dozi.
TOČNO
Mehanizam djelovanja svih statina je sličan, ali jačina učinka nije ista. Razlikuju se ne samo po dozi nego i po maksimalnom učinku. Najjače sniženje LDL kolesterola postiže se atorvastatinom i rosuvastatinom.

NETOČNO
Statini su jedini lijekovi koji mogu učinkovito sniziti LDL kolesterol.
TOČNO
Učinkovito sniženje LDL kolesterola moguće je i lijekovima ezetimib i PCSK9 inhibitori (evolokumab, alirokumab), koji se daju injekcijom pod kožu svaka dva tjedna.

NETOČNO
Statini se mogu bez problema uzimati s drugim lijekovima.
TOČNO
Postoje interakcije statina s drugim lijekovima. Na primjer, kombinacija sa verapamilom, diltiazemom, amlodipinom, amiodaronom te antibioticima eritromicinom i klaritromicinom može povećati rizik od mišićnih tegoba. Također, statini mogu utjecati na djelovanje drugih lijekova. Liječnik mora u svakom slučaju procijeniti je li kombinacija nužna. Poznat je i utjecaj grejpa i soka od grejpa na neke lijekove. Kod statina se to odnosi na simvastatin, atorvastatin i lovastatin. Kod tih statina treba izbjegavati grejp zbog rizika od mišićnih nuspojava. Rosuvastatin, pravastatin i fluvastatin mogu se uzimati zajedno s grejpom.

NETOČNO
Statine treba uzimati navečer jer se LDL kolesterol uglavnom stvara noću.
TOČNO
LDL kolesterol se doista više stvara noću. Stariji statini imaju kraće djelovanje pa ih je najbolje uzimati navečer (simvastatin, pravastatin, fluvastatin). Noviji, jači statini atorvastatin i rosuvastatin djeluju dulje i mogu se uzimati u bilo koje doba dana ili noći, ali je važno uzimati ih uvijek u isto vrijeme radi rutine.

NETOČNO
Statini mogu uzrokovati mentalnu konfuziju.
TOČNO
Ne postoji dokaz da statini uzrokuju mentalnu zbunjenost.

(5)

Za kraj: 

Čuvajte se „botov-a“

Mnoge osobe koje ispunjavaju uvjete za terapiju statinima odbijaju liječenje, najčešće zbog straha od nuspojava. Dezinformacije o statinima su česte i pridonose oklijevanju.

U ovoj su studiji analizirani originalni tvitovi o statinima od 2010. do 2022. godine pomoću modela strojnog učenja, obrade prirodnog jezika i ručne analize. Identificirano je ukupno 1 155 735 tvitova: botovi su objavili 333 689 (28,9 %), ljudi 699 876 (60,6 %), a računi srednje vjerojatnosti 104 966 (9,1 %). Tijekom vremena udio botova pao je s 47,8 % na 11,3 %, dok je udio ljudi porastao s 43,6 % na 79,8 %.

Negativni sentiment porastao je s 27,8 % na 43,4 % kod botova te s 30,9 % na 38,4 % kod ljudi, dok je skepticizam prema statinima porastao s 8,0 % na 19,0 % kod botova i s 26,0 % na 40,0 % kod ljudi.

Zaključno, ljudi su u posljednjem desetljeću nadmašili botove u stvaranju sadržaja o statinima na Twitteru, uz porast negativnog sentimenta i skepticizma u svim skupinama. (6)

Isprobajte plan preventivnih pretraga Algoprev !

Povezane teme:

Rizici za srce i krvne žile

Masnoće u krvi

Statini i masnoće

Kako smršavjeti?

Literatura:

1. Newman CB, Preiss D, Tobert JA, Jacobson TA, Page RL II, Goldstein LB, et al. Statin safety and associated adverse events: A scientific statement from the American Heart Association. Arterioscler Thromb Vasc Biol. 2019;39(2). doi:10.1161/ATV.0000000000000073
2. Warden B, Guyton J, Kovacs A …Assessment and management of statin-associated muscle symptoms (SAMS): A clinical perspective from the National Lipid AssociationJournal of Clinical Lipidology, 2022; 17, 19-39
3. Deutsches Ärzteblatt. 2026;123(4):a222. Available from: https://api.aerzteblatt.de/pdf/123/4/a222.pdf
4. Reith C, et al.: Assessment of adverse effects attributedto statin therapy in product labels: a meta-analysis ofdouble-blind randomised controlled trials. The Lancet2026; DOI: 10.1016/S0140–6736(25)01578–8.
5. https://herzstiftung.de/system/files/2020-11/HH0420-Statine.pdf
6. Slavin SD, Berman AN, Beam AL, Navar AM, Mittleman MA. Statin Twitter: Human and Automated Bot Contributions, 2010 to 2022. Journal of the American Heart Association. 2024;13(7). doi:10.1161/JAHA.123.032678

 

 

 

 

 

 

 

 

Kod odraslih, probir sa lipidnim profilom preporučuje se od dobi od 19 godina te najmanje svakih 5 godina nakon toga kako bi se otkrio aterosklerotski kardiovaskularni rizik (ASCVD), uz češći probir kod osoba s dodatnim rizičnim faktorima.

Kod djece u dobi između 9 i 11 godina, koja nisu prethodno radila testove, preporučuje se probir lipidnim profilom kako bi se otkrila obiteljska hiperkolesterolemija (FH) i drugi značajni poremećaji lipida. Abnormalne razine lipida česte su kod odraslih i djece (18 godina i mlađi), prisutno otprilike 20-25%.

Epidemiološka istraživanja i randomizirana klinička ispitivanja pokazuju da su čestice koje sadrže apolipoprotein B (apoB) bitni uzroci aterosklerotskih bolesti kardiovaskularnog sustava te da lijekovi za snižavanje masnoće smanjuju taj rizik.

Probir asimptomatskih osoba može otkriti dislipidemije koje nastaju zbog više faktora te monogenetske poremećaje, kao što je obiteljska hiperkolesterolemija, kod kojih tegobe mogu biti skrivene desetljećima.

Rana izloženost hiperkolesterolemiji u djetinjstvu povezana je sa subkliničkom aterosklerozom i rizikom od ASCVD u srednjoj dobi. Izloženost i trajanje LDL-C-u je važan čimbenik ASCVD rizika, zbog čega je bitno rano uočiti poremećaje metabolizma lipida. Probir na povišene masnoće u djetinjstvu može otkriti obiteljsku hiperkolesterolemiju, što omogućuje liječenje na vrijeme, što se pokazalo kao siguran i učinkovit način za snižavanje LDL-C kratkoročno i dugoročno, kao i smanjenje ranih ASCVD u dugotrajnom praćenju.

U SAD-u otprilike 25% odraslih osoba ima LDL-C iznad 3.4 mmol/L i ozbiljne lipidne abnormalnosti, kao što su heterozigotna obiteljska hiperkolesterolemija koja je prisutna kod 1 od 250- 300 osoba.

Nema kliničkih istraživanja koja su pokazala dobrobiti i štetu ranog probira mladih odraslih za smanjenje ASCVD-a. Međutim, trenutna poveznica između lipoproteina koji sadrže apoB i ASCVD, dostupnosti lijekova za snižavanje masnoća te morbiditet i mortalitet s većom koristi kod mlađih odraslih i nizak trošak dostupnih lipidnih testova podržava općeniti probir kod odraslih.

Abnormalnosti lipida pogađaju oko 20% odraslih, dok ih otprilike 5 % ima LDL-C ≥ 3.4 mmol/L i 1 na 250 djece u SAD-u ima obiteljsku hiperkolesterolemiju.Longitudinalna istraživanja pokazuju da razine masnoća u djetinjstvu kolerilaru sa subkliničkom aterosklerozom u djetinjstvu i ranoj odrasloj dobi te predviđaju rizik od ASCVD u odrasloj dobi.

Trenutno se probir u SAD-u kod djece rijetko provodi, otprilike u 10-20% djece. Obiteljska povijest sama nije dovoljna za otkrivanje poremećaja lipida kod djece, jer više od pola djece s povišenim LDL-C ne prijavljuju obiteljsku povijest na hiperkolesterolemiju ili rane ASCVD.

Probir u dobi od 9-11 godina preporučuje se zbog subkliničke ateroskleroze, koja s procjenjuje mjerenjem zadebljanja karotidne arterije, može se uočiti već u dobi od 8-10 godina jer rani probir u adolescenciji nije toliko dobar zbog pada u ukupnom kolesterolu i LDL-C razinama u iznosu od 10-20% za vrijeme puberteta prije nego što ponovno počnu rasti u odrasloj dobi.

Probir bi trebao biti izveden uz ukupni kolesterol i HDL-C bez posta te izračunati ne- HDL-C ili uz post.Apo B mjerenje nije dio rutinskog probira u pedijatriji.

Heterozigotna obiteljska hiperkolesterolemija pogađa 1-250 do 300 osoba i povezana je s 2-4 puta većim rizikom od ASCVD, s čak višim rizikom kod mladih osoba, što zahvaća otprilike oko 20% odraslih koji imaju rani infarkt miokarda. Međutim, do 90 % njih nije imalo dijagnozu.

Kod odraslih i djece s obiteljskom povijesti dislipidemije i rane ASCVD, potrebno je provesti
lipidni profil uz post.

Kod djece i odraslih, rutinsko napredno testiranje lipoproteina (npr. elektroforeza gradijentnog gela, ultracentrifuga gradijenta gustoće, spektroskopija nuklearnom magnetskom rezonancijom, analiza ionske mobilnosti) za procjenu podklasa lipoproteina i parametara, kao što su veličina LDL čestica, se ne preporučuje za procjenu ASCVD rizika i određivanje terapije za snižavanje masnoće.

Standardni lipidni profil uključuje direktno mjerenje: ukupnog kolesterola, HLD-C i triglicerida uz procjenu LDL-C. Ne-HDLC računa se kao ukupni kolesterol-HDL-C.

Post da ili ne?

Izrada lipidnog profila omogućuje stvaranje temeljnih razina lipida i osnova je za procjenu ASCVD rizika, na temelju čega se određuje terapija i nadzor odgovora na terapiju.

Razine LDL-C često variraju malo između sitosti i posta, a porast triglicerida nakon jela je uglavnom nizak. Određena stanja, kao što su visceralna pretilost i dijabetes mogu stvoriti predispoziciju za više razine LDL-C i triglicerida. Zbog toga što su razine LDL-C slične kod posta i sitosti, uzorci nakon jela se mogu uzeti u obzir.

Post je uglavnom korisna kod povijesti povišenih triglicerida (≥4.5 mmol/L) i kod obiteljske povijesti od ranije ASCVD ili genetske dislipidemije. Također je ograničeno korisna kod procjene rezidualnog rizika kod osoba na terapiji za snižavanje masnoće.

Ponavljanje lipidnog testa ima smisla kod procjene LDL-C razine kod odraslih ako nakon jela imaju razinu triglicerida ≥4.5 mmol/L. Sličan pristup se može primijeniti kod sumnje na poremećaje metabolizma triglicerida ili kod triglicerida iznad ≥2.3 mmol/L ako se smatra da bi mogla biti potrebna daljnja obrada.

Ne-HDL-C izvedena je mjera svih aterogenih lipoproteina. Računa se kao ukupni kolesterol-HDL-C te je povezan s razinama apoB i ima manje neusklađenosti s apoB u odnosu na LDL-C. Posebno je koristan kada su razine triglicerida iznad 3.8 mmol/L. Slično kao apoB, bolji je prediktor ASCVD rizika nego LDL-C, dok istovremeno pruža korist kod određivanja cilja razine lipida. Zbog toga postoje snažni dokazi koji podupiru korištenje ne-HDL-C kao dio standardnog lipidnog profila.

Ukupni kolesterol, HDL-c, LDL-C i trigliceridi prenose se unutar čestica lipoproteina koji variraju u veličini, gustoći i naboju. Mnoge napredne tehnike omogućuju usitnjavanje tih molekula (npr. gradijentna elektroforeza na gelu, ultracentrifuga gradijentom gustoće, spektroskopija nuklearnom magnetskom rezonancijom, analiza kretanja iona), sve u cilju bolje procjene kardiovaskularnog rizika i poboljšanja liječenja. Većina parametara iz naprednih lipoproteinskih testiranje nemaju jasno značenje ili da omogućuju bolje liječenje CVD rizika u odnosu na standardni lipidni profil (uključujući non-HDL-C), zajedno s mjerenjem apoB ili Lp(a). Manjak standardizacije i prekomjeran broj podataka i nesigurnost
kojim pacijentima bi takva obrada najviše odgovarala bitna su ograničenja takvih pretraga i rezultata.

Takva obrada trebala bi biti ograničena samo kod slučajeva kod kojih bi prisutnost takvih informacija mogla dovesti do promjene u liječenju. Razlika je klinički bitna u populaciji s CKM sindromom (kardiovaskularno-bubrežno-metaboličkim sindrom), kod kojih je snižena razina LDL
kolesterola česta! Kod takvih pacijenata, pogotovo ako već imaju ASCVD, CKM sindrom, dijabetes i/ili
povišene trigliceride, može doći do odstupanja razine LDL-C i apoB. LCL-C može naizgled biti u dobrim razinama, dok apoB ostaje povišen, čime se prikriva rizik što može dovesti do toga da se osoba ne liječi.

Određena provedena istraživanja pokazala s uda apoB ima bolju poveznicu s kardiovaskularnim događajima, u odnosu na LDL-C ili ne-HDL-C, kada se koristi Friedewaldova jednadžba za procjenu LDL-C. Ta istraživanja pokazuju korisnost apoB u uočavanju pojedinaca koji bi mogli imati korist od
pojačavanja terapije, nakon što je cilj za LDL-C naizgled postignut.

Maritn/Hoppkins metoda za procjenu LDL-C jasno smanjuje razliku između LDL-C i apoB u odnosu na Fredewaldovu metodu.

Kod svih odraslih, mjerenje Lp(a) koncentracije preporučeno je najmanje jednom u životu za procjenu ACSVD rizika.

Kod osoba s obiteljskom hiperkolesterolemijom, uranjenom ASVCVD ili visokim Lp(a), preporučuje se probir prvog koljena u obitelji za osobe s povišenom razinom Lp(a) kako bi se utvrdio povišen ASCVD rizik.

U kontekstu hipertrigliceridemije, apoB također može pomoći u utvrđivanju lipidnog fenotipa, kao što su nasljedni lipidni poremećaji, što uključuje: obiteljska kombinirana hiperlipidemija, obiteljska disbetalipoproteinemija, multifaktorska teška hipertrigliceridemija i sindromi obiteljske hilomikronemije.

ApoB izravno kvantificira broj aterogenih lipoproteina, što omogućuje preciznije mjerenje rizika aterogenih čestita u odnosu na LDL-C., koji odražava masu kolesterola kojeg prenose LDL čestice.

Kod osoba s LDL-C <1.8 mmol/L ili <(2.6 mmol/L, korištenjem Martin/Hopkins metode, samo ∼2% do ∼1% osoba imalo je ne-HDL-C i apoB razine iznad ciljnih vrijednost smjernica.

Mjerenje Lp(a) jednom u životu općenito je dovoljno za otkrivanje visoko Lp(a) jer su razine Lp(a) uglavnom određene genetikom i ostaju stabilni osim u nekim stanjima, kao što su perimenopauza ili sekundarni uzročnici (npr. bolest bubrega, jetre, štitnjače, trudnoća i neki lijekovi).

 

Kada i koja preventivna pretraga istražite: Algoprev 

 

Borna Patrun, dr. med.

 

Literatura

1. Blumenthal RS, Morris PB, Gaudino M, Johnson HM, Anderson TS, Bittner VA, Blankstein R, Brewer LC, Cho L, de Ferranti SD, Gianos E, Gluckman TJ, Gradney KF, Isiadinso I, Lloyd-Jones DM, Marrs JC, Martin SS, McLain KH, Mehta LS, Mora S, Mulugeta WM, Natarajan P, Navar AM, Orringer CE, Polonsky TS, Reynolds HR, Saseen JJ, Shapiro MD, Soffer DE, Tynes SA, Villavaso CD, Virani SS, Wilkins JT.
2026 ACC/AHA/AACVPR/ABC/ACPM/ADA/AGS/APhA/ASPC/NLA/PCNA Guideline on the Management of Dyslipidemia: A Report of the American College of Cardiology/American Heart Association Joint Committee on Clinical Practice Guidelines. J Am Coll Cardiol. 2026 Mar 13:S0735-1097(25)10254-4. doi: 10.1016/j.jacc.2025.11.016. Epub ahead of print. PMID: 41824590.

Srčano popuštanje (zatajenje) vodeći je uzrok obolijevanja i smrtnosti u svijetu. Diuretici Henleove petlje, kao što su furosemid i torasemid (npr. Furosemid, Tomid, Diuver i sl.), rutinski su lijekovi koji se koriste za liječenje prekomjernog nakupljanja tekućine kod srčanog zatajenja.

Furosemid ili torasemid?

Iako je furosemid (Fursemid) češće korišten lijek, neka istraživanja navode da bi torasemid (Tomid) mogao biti bolji lijek s manje nuspojava koji ostvaruje sličan ili bolji ishod uključujući dulje preživljenje.

Ovdje su navedeni zaključci sustavnog pregleda Cheema i suradnika i meta-analiza Singha i suradnika.

U sustavnom pregledu Cheema iz 2024. (9 istraživanja i 3928 pacijenata), incidencija ukupne smrtnosti, hospitalizacija, srčane smrti i nuspojava nije se razlikovala između furosemida i torasemida.

Neka svojstva torasemida bi ga mogla činiti poželjnom opcijom u odnosu na furosemid, iako su ishodi uglavnom slični.
Torasemid ima dulji poluvijek i uzrokuje manje učestalo mokrenje nego furosemid zbog povećanog vezivanja za proteine. Nadalje, torasemid po nekim istraživanjima ima koristan učinak na preoblikovanje srca “smanjenjem krutosti srca” (inhibiranjem receptora za aldosteron i povezivanje kolagena smanjenjem ekspresije lizil oksidaze na miokardu).

Sva istraživanja koja su iznosila podatak o smrtnosti (n=7) pokazala su neznačajnu razliku rizika od ukupne smrtnosti između furosemida i torasemida.

Kod istraživanja koja su prijavljivala hospitalizacije, samo je jedno istraživanje pokazalo smanjenje ukupnih uzroka hospitalizacije dok ostala istraživanja (n=6) pronašle razliku.

Učestalost nuspojava je usporediva između obje skupine u svim istraživanjima osim u jednom, koje je pokazalo značajan porast nuspojava kod torasemida. (1)

Meta-analiza Singha i suradnika (4127 pacijenata iz 10 randomiziranih kliničkih istraživanja) pokazalo je značajno niži broj hospitalizacija (svih uzroka, kardiovaskularnih i zatajenja srca) nego grupa s furosemidom, bez razlike na ukupnu smrtnost.

Nije pronađena značajna razlika prilikom praćenja BNP/NT- proBNP -a kod korištenja furosemida i torasemida.

Manji broj hospitalizacija mogao bi se objasniti s većom varijacijom apsorpcije i natriuretskom aktivnosti furosemida u odnosu na torasemid.
Ovo je suprotno s meta- analizom Kido i suradnika koji nisu pokazali razliku ponovnih hospitalizacija i smrtnosti.
Nadalje, nedavna meta- analiza Eida i ostalih također nije pronašla klinički koristi torasemida u odnosu na furosemid.
Zaključno, ova meta- analiza pokazuje da liječenje torasemidom kod pacijenata sa srčanim popuštanjem uzrokuje manje hospitalizacija, bez razlike na ukupnu smrtnost. Iako je potrebno liječiti 12 pacijenata torasemidom da bi se spriječila 1 dodatna hospitalizacija u odnosu na furosemid, promjena na torasemid bi još uvijek bila korisna u smanjenju troškova zdravstva kod srčanog popuštanja jer ovi lijekovi nisu skupi. (2)

Smanjuju li diuretici ukupnu smrtnost?

Diuretici Henleove petlje (najčešće korišteni Fursemid, Tomid, Edemid i sl.) koriste se za ublažavanje tegoba zastoja tekućine kod pacijenata s HFrEF. Kvaliteta dokaza o učinku ovih diuretika na smrtnost je slaba i njihov učinak još nije ispitan u randomiziranom kliničkom testiranju. Međutim, potrebno je naglasiti da je većina istraživanja lijekova koji mijenjaju bolest kod zatajenja srca (HFrEF) istovremeno koristila diuretike Henleove petlje. (3)

Pročitajte još zanimljivih blogova na algomed.hr!

09/2025.

Borna Patrun, dr. med.

1. Ahmad Cheema H, Azeem S, Ejaz A, Khan F, Muhammad A, Shahid A, Nashwan AJ, Maqsood MH, Dani SS, Mentz RJ, Fudim M, Fonarow GC. Efficacy and safety of torsemide versus furosemide in heart failure patients: A systematic review of randomized controlled trials. Clin Cardiol. 2024 Jan;47(1):e24088. doi: 10.1002/clc.24088. Epub 2023 Aug 22. PMID: 37608566; PMCID: PMC10765996.

2. Singh S, Goel S, Duhan S, Chaudhary R, Garg A, Tantry US, Gurbel PA. Effect of Furosemide Versus Torsemide on Hospitalizations and Mortality in Patients With Heart Failure: A Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. Am J Cardiol. 2023 Nov 1;206:42-48. doi: 10.1016/j.amjcard.2023.08.079. Epub 2023 Sep 6. PMID: 37677884; PMCID: PMC10824237.

3. McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, Böhm M, Burri H, Butler J, Čelutkienė J, Chioncel O, Cleland JGF, Coats AJS, Crespo-Leiro MG, Farmakis D, Gilard M, Heymans S, Hoes AW, Jaarsma T, Jankowska EA, Lainscak M, Lam CSP, Lyon AR, McMurray JJV, Mebazaa A, Mindham R, Muneretto C, Francesco Piepoli M, Price S, Rosano GMC, Ruschitzka F, Kathrine Skibelund A; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021 Sep 21;42(36):3599-3726. doi: 10.1093/eurheartj/ehab368. Erratum in: Eur Heart J. 2021 Dec 21;42(48):4901. doi: 10.1093/eurheartj/ehab670. PMID: 34447992.

Nedavno je održan kongres Europskog kardiološkog društva (ESC) u Madridu 2025. godine predstavljeni novi zanimljivi podaci za liječenje srčanog zatajenja. Možemo slobodno reći da su današnji lijekovi za srčano zatajivanje pravi mali medicinski revolucionari.

Zašto?

Dovoljno je prisjetiti se podataka iz velike analize iz 2019. godine, u kojoj je praćeno čak 1,5 milijuna pacijenata. Vidi se ogroman napredak medicine: u razdoblju od 1970–1979. samo je 29,1% pacijenata preživjelo 5 godina, dok je između 2000–2009. ta brojka skočila na gotovo 60%. To znači da su se šanse za život udvostručile zahvaljujući boljoj terapiji i modernim lijekovima. A noviji podaci za od 2024. nadalje će sigurno pokazati i još bolje rezultate. (1)

Lijekovi – “Fantastična četvorka”

Kad se nekome postavi dijagnoza srčanog zatajivanja, prvi korak je odrediti kako srce radi, odnosno koliko dobro pumpa krv. Za to se koristi ultrazvuk srca (ehokardiografija), bezbolna i neinvazivna pretraga kojom liječnik može vidjeti strukturu i funkciju srca u stvarnom vremenu. Na temelju ultrazvuka mjeri se tzv. ejekcijska frakcija – postotak krvi koji srce izbaci iz lijeve klijetke (dio srca) pri svakom otkucaju.

Na osnovu ejekcijske frakcije pacijenti se svrstavaju u tri glavne skupine:
Ako je ona smanjena, govorimo o HFrEF-u (heart failure with reduced ejection fraction).
Ako je normalna, ali je srce ukočeno i teško se puni krvlju, riječ je o HFpEF-u (heart failure with preserved ejection fraction).
Ako je vrijednost negdje između, koristimo pojam HFmrEF (heart failure with mildly reduced ejection fraction).

Za svaku skupinu kombinacije se razlikuju, to ovdje nećemo razrađivati, ali lijekovi koji se koriste su sljedeći:
– ACE inhibitori ili ARNI – lijekovi koji smanjuju opterećenje srca i olakšavaju njegov rad.
Često u kombinaciji sakubitril i valsartan (npr. Entresto, Neparvis)
– Beta blokatori – usporavaju rad srca, daju mu vremena za odmor i štite ga od daljnjeg oštećenja.
Bisoprolol, nebivolol (npr. Byol Cor, Concor, Lybrol, Nebivolol, Nibel, Nebilet i sl.)
– Mineralokortikoidni antagonisti (MRA) – pomažu tijelu da se riješi viška soli i vode, ali i dodatno štite srčani mišić.
Spironolakton i eplerenon (npr. Aldactone, Diuron, Renep, Inspra, Apleria i sl.)
– SGLT-2 inhibitori – iako su prvotno razvijeni za šećernu bolest, danas znamo da imaju snažan zaštitni učinak na srce i bubrege.
Dapagliflozin i empagliflozin (npr. Forxiga, Xigduo, Daforbis, Jardiance, Synjardy, Glyxambi i sl.).

(2)

* Dodatno postoji danas i naziv fantastična petorka kada se u terapiju uvodi i lijek Vericiguat, ali to izlazi iz ovog bloga.
* Također neke novije studije pokazuju potencijalni „veliki“ povratak „starog“ lijeka Digitalisa u terapiju.

*Finerenon uskoro dodatni lijek za HFpEF

Česta pitanja i problemi

Jedna od najvažnijih promjena jest način uvođenja terapije. Više se ne čeka da pacijent završi s jednom vrstom lijeka pa da tek onda krene s drugom. Danas se svi osnovni lijekovi uvode odmah i paralelno, u nižim dozama, a zatim se postupno povećavaju. Tako se postiže brža i jača zaštita srca.
Druga važna novost odnosi se na nuspojave. Primjerice, lijekovi poput ACE inhibitora ili MRA mogu uzrokovati blago povišenje kalija u krvi. Ranije je to često bio razlog za prekid terapije, no danas znamo da blago povišen kalij nije razlog za paniku, pa čak može imati i zaštitno djelovanje.

Kod SGLT-2 inhibitora, nuspojave poput blagih mokraćnih infekcija ili blagog smanjenja funkcije bubrega ne bi trebale dovesti do prekida terapije. Dodatna istraživanja naglašavaju da taj početni pad eGFR (funkcija bubrega) ne odražava stvarno smanjenje bubrežne funkcije — ono može ostati stabilnije nego što eGFR pokazuje. U jednom je malom istraživanju, pri čemu je mjerena stvarna bubrežna funkcija (mGFR), zabilježeno da taj pad u eGFR ne korelira s padom u mGFR, štoviše, pokazuje se veza s boljom elastičnošću arterija (pulse wave velocity). (3)

Za kraj – ako se dogodi da se funkcija srca značajno popravi, primjerice pacijent iz kategorije HFrEF prijeđe u HFmrEF, to nikako nije razlog za prestanak uzimanja lijekova. Srčano zatajivanje je kronična bolest (dugotrajna) i terapija se uzima cijeli život, čak i kada se srce “oporavi”. Prekid liječenja često dovodi do ponovnog pogoršanja bolesti.

Što je s lijekovima za izmokravanje (diuretici) kao što su furosemid ili torasemid?

Diuretici Henleove petlje (najčešće korišteni Fursemid, Tomid, Edemid i sl.) koriste se za ublažavanje tegoba zastoja tekućine kod pacijenata s HFrEF. Kvaliteta dokaza o učinku ovih diuretika na smrtnost je slaba i njihov učinak još nije ispitan u randomiziranom kliničkom testiranju. (4)

Pročitajte još zanimljivih blogova na algomed.hr !

Dodatni članak:

Svjetski dan srca

 

09/2025

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Jones NR, Roalfe AK, Adoki I, Hobbs FDR, Taylor CJ. Survival of patients with chronic heart failure in the community: a systematic review and meta-analysis. Eur J Heart Fail. 2019 Nov;21(11):1306-1325. doi: 10.1002/ejhf.1594. Epub 2019 Sep 16. PMID: 31523902; PMCID: PMC6919428.
2. 2.Bauersachs J. Heart failure drug treatment: the fantastic four. Eur Heart J. 2021 Feb 11;42(6):681-683. doi: 10.1093/eurheartj/ehaa1012. PMID: 33447845; PMCID: PMC7878007.
3. https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/CIRCULATIONAHA.122.060823
4. McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, Böhm M, Burri H, Butler J, Čelutkienė J, Chioncel O, Cleland JGF, Coats AJS, Crespo-Leiro MG, Farmakis D, Gilard M, Heymans S, Hoes AW, Jaarsma T, Jankowska EA, Lainscak M, Lam CSP, Lyon AR, McMurray JJV, Mebazaa A, Mindham R, Muneretto C, Francesco Piepoli M, Price S, Rosano GMC, Ruschitzka F, Kathrine Skibelund A; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021 Sep 21;42(36):3599-3726. doi: 10.1093/eurheartj/ehab368. Erratum in: Eur Heart J. 2021 Dec 21;42(48):4901. doi: 10.1093/eurheartj/ehab670. PMID: 34447992.

Jesu li NOAK bolji od varfarina i zašto liječnik ne želi propisati NOAK?

NOAK (novi oralni antikoagulansi) za mnoge su pacijente prikladniji od varfarina jer ne zahtijevaju redovito praćenje INR-a (vađenje krvi) i hrana i lijekovi manje utječu na njih. Međutim, to ne znači da su uvijek bolji.
Varfarin je jednako učinkovit kao i NOAK, pod uvjetom da se doza uspješno titrira i da je INR u terapijskom rasponu. Liječnik ponekad ne propisuje NOAK jer se ne bi trebali koristiti u određenim stanjima.
Na primjer, osobe s teškim bubrežnim zatajenjem ili na dijalizi ne smiju uzimati NOAK, već varfarin. Također, kod nekih autoimunih bolesti, poput antifosfolipidnog sindroma, ili kod određenih srčanih stanja (ugrušak u srcu ili ugradnja srčanog zaliska), NOAK trenutno nisu odobreni jer nedostaje dovoljno kliničkih studija za ta specifična stanja. Zato ih liječnici u tim slučajevima ne propisuju već biraju varfarin.

Kada se koriste lijekovi protiv zgrušavanja krvi?

Svaka skupina ima određene načine i razloge korištenja te lijekovi unutar skupine imaju različite razloge korištenja.

Antikoagulanski koji ne idu na usta najčešće se koriste kod: kirurških zahvata (npr. ugradnja proteze kuka, koljena i sl.), duboke venske tromboze, dijalize, infarkta miokarda itd.

Antikoagulanski koji se koriste na usta

Duboka venska tromboza, plućna embolija, ugradnja srčanog zaliska, fibrilacija atrija, ponavljajući infarkt miokarda i sl.

Antiagregacijski lijekovi (npr. Andol, Aspirin)

U nekim slučajevima za sprječavanje nastanka prvog ugruška.

Za sprječavanje nastanka ugruška kod osoba koje su već imale srčani ili moždani udar (ne svi tipovi).

Fibrinolitici

Sve rjeđe se koriste jer postoje bolje opcije liječenja.

Koji su glavni problemi i rizici lijekova protiv zrušavanja krvi?

Glavni je problem svih navedenih lijekova mogućnost krvarenja. Trenutno krvarenje, bolesti kod kojih osoba lakše krvari (npr. bolesti jetre, hemofilija i sl.), loše djelovanje s drugim lijekovima (npr. neki lijekovi protiv bolova, kortikosteroidi) najčešći su razlozi kada se ovi lijekovi ne bi trebali koristiti.

Najčešća mjesta krvarenja: probavni sustav, mokraćni sustav, krvarenje mozga, krvarenje iz nosa.

Koje su česte pogreške korištenja lijekova protiv zgrušavanja krvi?

Korištenje skupine lijekova protiv bolova s lijekovima protiv zgrušavanja krvi.

Npr. ibuprofen (npr. Brufen), ketoprofen (npr. Ketonal), diklofenak (npr. Voltaren, Diclac), naproksen (npr. Nalgesin) ne smiju se kombinirati s varfarinom (npr. Martefarin), heparinom, enoksaparinom (npr. Clexane) jer se time povećava rizik od krvarenja iz probavnog sustava.

Mijenjanje prehrane prilikom korištenja varfarina.

Potrebno je pridržavati se jednake ili slične prehrane jer hrana utječe na djelovanje varfarina (povećanje mogućnosti krvarenja ili nedovoljan učinak varfarina).

Trebaju li svi koristiti acetilsalicilnu kiselinu (npr. Aspirin, Andol) za sprječavanje moždanog ili srčanog udara?

Ne! Acetilsalicilnu kiselinu se treba koristiti samo prema preporuci liječnika na temelju pojedinačne procjene!

Što je od svega najvažnije kod razrjeđivača krvi?

1. Ako su planirani bilo kakvi zahvati, od manjih (npr. posjet zubaru) do većih operacija, važno je na vrijeme obavijestiti liječnika da uzimate razrjeđivač krvi, kako bi se lijek, ako je potrebno, mogao pravovremeno pauzirati.

2. Paziti na znakove krvarenja

Moj susjed mora uzimati lijek za razrjeđivanje krvi samo 6 mjeseci, a ja cijeli život. Pa mogu li i ja pauzirati?

OPREZ! Kako je već opisano, indikacije i trajanje liječenja ovim lijekovima nisu isti za sve pacijente.
Tri primjera:

1. Osoba s fibrilacijom atrija (vrsta srčane aritmije) vrlo vjerojatno mora cijeli život uzimati razrjeđivače krvi, jer oni značajno smanjuju rizik od moždanog udara.

2. S druge strane, osoba koja je imala trombozu noge (duboku vensku trombozu) može u nekim slučajevima završiti s terapijom nakon 6 mjeseci, ako liječnik procijeni da je rizik ponovnog zgrušavanja nizak.

3. Osoba je doživjel srčani udar i dobila stent te joj je prepisana terapija kombinacija dva lijeka npr.  Aspirin i Klopidogrel. Aspirin će osobiti biti propisan cijeli život, a Klopidogrel prvih 6 do 12 mjeseci nakon srčanog udara.

Prema tome, nikada nemojte samoinicijativno prekidati/mijenjati terapiju – uvijek se posavjetujte s liječnikom!

Zašto je smanjen broj trombocita bitan kada se koriste lijekovi protiv zgrušavanja?

Ovdje se mora uzeti u obzir da se radi o značajno smanjenom broju (malo smanjenje ne znači da je rizik prisutan), a to će odrediti liječnik.

Trombocitit (krvne pločice) bitni su za stvaranje krvnog ugruška i zaustavljanja krvarenja. Nizak broj trombocita uz lijekove koji sprečavaju stvaranje ugruška, mogu uzrokovati veliko krvarenje koje je teško zaustaviti, čak i nakon manjeg pada ili porezotine.

Zašto se koriste lijekovi za zaštitu želuca (IPP) nakon srčanog ili moždanog udara?

Dvojna antitrombocitna terapija (kombimacija više razrjeđivača krvi) povećava rizik od krvarenja u gornjem dijelu probavnog sustava 4 puta. Zbog toga se preporučuje zaštita korištenjem inhibitora protonske pumpe (IPP).
Postoje određene dvojbe o međusobnom djelovanju lijekova, ali to je druga tema za raspravu.

Zašto je potreban oprez prilikom korištenja lijekova protiv bolova (npr. ibuprofen, ketoprofen, diklofenak i sl.) kod korištenja dvojne terapije protiv zgrušavanja krvi?

Prema kohortnom istraživanju provedenom u Koreji, provedenom na 108 232 pacijenta nakon srčanog udara (infarkt miokarda), korištenje NSAID lijekova značajno povećava rizik od krvarenja i drugih štetnih nuspojava ako se koristi uz antitrombotsku terapiju (npr. klopidogrel, tikagrelor, acetilsalicilna kiselina).

Zbog toga je potrebno naglasiti liječniku ako koristite lijekove protiv bolova jer se odluka o korištenju lijekova protiv bolova mora donijeti u skladu s mogućim rizicima i koristima.

Koliko dugo treba koristiti injekcije protiv zgrušavanja krvi (npr. Clexane, Inhixa) nakon operacije?

Svako korištenje treba biti na temelju procjene liječnika, ovisno o samoj operaciji i o osobinama pojedinca!

Nakon određenih ortopedskih zahvata, terapija može trajati 7-14 dana, a nakon većih zahvata (npr. ugradnja proteze kuka) i do 35 dana. Međutim, sve preporuke su individualne!

Treba li prekinuti martefarin prije stomatološkog zahvata?

To najčešće nije potrebno, ali konačnu odluku donosi stomatolog ili oralni kirurg.

Što je CHA₂DS₂-VASc?

To je izračun koji se koristi za odluku o uvođenju terapije protiv zgrušavanja krvi.
Procjenjuje rizik od moždanog udara kod fibrilacije atrija (aritmija srca).
Uzima u obzir: dob, spol, povišeni krvni tlak, dijabetes te prijašnju pojavu ugrušaka (npr. moždani ili srčani udar).

Borna Patrun, dr. med. 03. 07. 2025.

 

Literatura

1. Hogg K, Weitz JI. Blood Coagulation and Anticoagulant, Fibrinolytic, and Antiplatelet Drugs. In: Brunton LL, Hilal-Dandan R, Knollmann BC. eds. Goodman & Gilman’s: The Pharmacological Basis of Therapeutics, 13e. McGraw-Hill Education; 2017. Accessed June 08, 2025.

2. Olie RH, van der Meijden PEJ, Spronk HMH, Ten Cate H. Antithrombotic Therapy: Prevention and Treatment of Atherosclerosis and Atherothrombosis. Handb Exp Pharmacol. 2022;270:103-130. doi: 10.1007/164_2020_357. PMID: 32776281.

3. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK482376/

4. Witt DM. What to do after the bleed: resuming anticoagulation after major bleeding. Hematology Am Soc Hematol Educ Program. 2016 Dec 2;2016(1):620-624. doi: 10.1182/asheducation-2016.1.620. PMID: 27913537; PMCID: PMC6142471.

5. Weltman NJ, Al-Attar Y, Cheung J, Duncan DP, Katchky A, Azarpazhooh A, Abrahamyan L. MANAGEMENT OF DENTAL EXTRACTIONS IN PATIENTS TAKING WARFARIN AS ANTICOAGULANT TREATMENT: A SYSTEMATIC REVIEW. J Can Dent Assoc. 2015;81:f20. PMID: 26679334.

6. https://www.mdcalc.com/calc/801/cha2ds2-vasc-score-atrial-fibrillation-stroke-risk

7. US Preventive Services Task Force. Aspirin Use to Prevent Cardiovascular Disease: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA. 2022;327(16):1577–1584. doi:10.1001/jama.2022.4983

8. Forster R, Stewart M. Anticoagulants (extended duration) for prevention of venous thromboembolism following total hip or knee replacement or hip fracture repair. Cochrane Database Syst Rev. 2016 Mar 30;3(3):CD004179. doi: 10.1002/14651858.CD004179.pub2. PMID: 27027384; PMCID: PMC10332795.

9. Kurlander JE, Barnes GD, Sukul D, Helminski D, Kokaly AN, Platt K, Gurm H, Saini SD. Trials of Dual Antiplatelet Therapy After Percutaneous Coronary Intervention Lack Strategies to Ensure Appropriate Gastroprotection. Am J Gastroenterol. 2021 Apr;116(4):821-824. doi: 10.14309/ajg.0000000000001134. PMID: 33982954; PMCID: PMC8119932.

10. Kang DO, An H, Park GU, Yum Y, Park EJ, Park Y, Jang WY, Kim W, Choi JY, Roh SY, Na JO, Kim JW, Kim EJ, Rha SW, Park CG, Seo HS, Choi CU. Cardiovascular and Bleeding Risks Associated With Nonsteroidal Anti-Inflammatory Drugs After Myocardial Infarction. J Am Coll Cardiol. 2020 Aug 4;76(5):518-529. doi: 10.1016/j.jacc.2020.06.017. PMID: 32731930.

1. Beta-glukan

Zob je izvrstan izvor beta-glukana, posebne vrste topljivih vlakana koja pomaže u snižavanju lošeg (LDL) kolesterola, čime se smanjuje rizik od bolesti srca i krvnih žila. Zbog tih potencijalno korisnih učinaka, znanstvenici su proveli brojne studije kako bi provjerili u kolikoj mjeri beta-glukan iz zobi zaista doprinosi smanjenju LDL kolesterola.
U meta-analizi koju su proveli Ho HV i suradnici, obuhvaćeno je 58 istraživanja s gotovo 4000 sudionika, koji su konzumirali hranu bogatu beta-glukanom najmanje tri tjedna. Rezultati su pokazali da dnevni unos od oko 3,5 grama beta-glukana značajno smanjuje razine LDL kolesterola i drugih masnoća u krvi. (1)

Slično tome, meta-analiza Alcidesa C. de Moraisa Juniora i suradnika pokazala je da izolirani beta-glukan smanjuje ukupni kolesterol, LDL kolesterol i trigliceride, dok nije zabilježen značajan učinak na HDL kolesterol. Beta-glukan se u tim studijama primjenjivao u dozama od 3 do 10 grama dnevno, tijekom razdoblja od 5 do 12 tjedana. (2)

2. Ekstrakt crvene riže

U meta-analizi Pengfana L i suradnika obrađeno je 15 randomiziranih kliničkih studija. Ekstrakt crvene kvasnice (red yeast rice, RYR) pokazao se učinkovitim u snižavanju LDL kolesterola, ukupnog kolesterola i triglicerida te u povećanju HDL kolesterola kod osoba s povišenim masnoćama u krvi, u usporedbi s placebom. Također je smanjio razinu apolipoproteina B, dok nije utjecao na apolipoprotein A. Doze RYR-a u studijama kretale su se od 200 do 2400 mg dnevno (aktive tvari monakilin 3-10mg dneveno), a trajanje je bilo od 6 do 24 tjedna. Analiza je uključivala samo visokokvalitetne studije. Potrebne su daljnje studije o sigurnosti dugoročne primjene. Sigurnosni profil RYR-a sličan je onome kod statina, što znači da se mogu javiti slične nuspojave, poput bolova u mišićima i povišenih jetrenih enzima. Zbog toga je važno koristiti RYR s oprezom i pod nadzorom liječnika, posebno ako se već uzimaju lijekovi za sniženje kolesterola. (3)

3. Češnjak

Meta-analiza o utjecaju suplementacije češnjakom pokazala je da uzimanje češnjaka može smanjiti ukupni kolesterol za oko 8 %. Također, došlo je do blagog povećanja “dobrog” HDL kolesterola za i smanjenja “lošeg” LDL kolesterola, što su oba značajna pomaka. Međutim, smanjenje triglicerida nije bilo statistički značajno, iako je pokazivalo tendenciju prema smanjenju. (4)
Dvostruko slijepa, placebo kontrolirana studija provedena je na 51 pacijentu s koronarnom bolešću (bolesti srčanih žila) kako bi se procijenili učinci tableta s vremenski oslobađajućim prahom češnjaka, nazvanih Allicor, na desetogodišnji rizik od srčanog udara i iznenadne smrti, u svrhu sekundarne prevencije bolesti srca. Nakon 12 mjeseci liječenja, kod muškaraca je rizik od kardiovaskularnih bolesti značajno smanjen 1,5 puta, a kod žena 1,3 puta. Glavni razlog za smanjenje rizika bilo je smanjenje LDL-C. (5)

Američka Agencija za hranu i lijekove (FDA) smatra da je češnjak siguran za upotrebu kao hrana i začin. Jedna važna tvar u češnjaku, alicin, može u velikim količinama naštetiti jetri. Također, neke druge tvari u češnjaku mogu izazvati neugodne simptome poput peckanja u grlu i ustima, želučanih problema, mučnine, povraćanja, crvenila i upale sluznice, krvarenja desni, pa čak i gubitka vida. Jedna studija pokazala je da spojevi iz češnjaka mogu izazvati upalu i oštećenje crijeva.

Preporučene dnevne doze različitih proizvoda od češnjaka su sljedeće:

– svježi sirovi češnjak uzima se u količini od 2 do 5 grama dnevno
– sušeni češnjak u prahu preporučuje se u dozi od 0,4 do 1,2 grama dnevno
– češnjakovo ulje koristi se u manjim količinama, oko 2 do 5 miligrama dnevno
– čvrsti ekstrakt češnjaka uzima se u rasponu od 300 do 1000 miligrama dnevno
– tekući stari ekstrakt češnjaka preporučuje se u dozi od 2400 miligrama dnevno

(6)

Ekstrakt artičoke

Shahinfar H i suradnici predstavili su pregled i analizu 14 znanstvenih studija u kojima su proučavali kako dodatak prehrani od lista artičoke ili konzumacija soka od artičoke utječu na masnoće u krvi kod odraslih. Studije su mjerile razine lošeg kolesterola (LDL), ukupnog kolesterola, dobrog kolesterola (HDL) i triglicerida u krvi. Doze artičoke kretale su se od 50 do 2700 mg dnevno, a trajanje korištenja bilo je od 5 do 12 tjedana. U istraživanjima je sudjelovalo ukupno 960 odraslih osoba (muškaraca i žena), u dobi od 18 do 70 godina, s različitim zdravstvenim stanjima poput povišenog kolesterola, dijabetesa tipa 2, masne jetre koja nije uzrokovana alkoholom, metaboličkog sindroma i kronične bubrežne bolesti. Uključene su bile i osobe s prekomjernom tjelesnom težinom, pretilošću, povišenim šećerom u krvi ili povišenim krvnim tlakom. Početne vrijednosti masnoća u krvi razlikovale su se ovisno o zdravstvenom stanju sudionika.

Kombinirajući rezultate iz 14 studija (ukupno 15 mjerenja), otkriveno je da artičoka značajno smanjuje razinu triglicerida (u prosjeku za oko 0,19 mmol/L), ukupnog kolesterola (0,44 mmol/L) i lošeg LDL kolesterola (0,45 mmol/L). Ti su učinci bili statistički značajni. Međutim, nije pronađen značajan učinak na razinu dobrog HDL kolesterola. (7)

 

Povezane teme:

Rizici za srce i krvne žile

Masnoće u krvi

Statini i masnoće (lijekovi)

Kako smršavjeti?

 

 

07/25

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. Ho HV, Sievenpiper JL, Zurbau A, Blanco Mejia S, Jovanovski E, Au-Yeung F, Jenkins AL, Vuksan V. The effect of oat β-glucan on LDL-cholesterol, non-HDL-cholesterol and apoB for CVD risk reduction: a systematic review and meta-analysis of randomised-controlled trials. Br J Nutr. 2016 Oct;116(8):1369-1382. doi: 10.1017/S000711451600341X. Epub 2016 Oct 11. PMID: 27724985.
2. de Morais Junior AC, Schincaglia RM, Viana RB, Armet AM, Prado CM, Walter J, Mota JF. The separate effects of whole oats and isolated beta-glucan on lipid profile: A systematic review and meta-analysis of randomized controlled trials. Clin Nutr ESPEN. 2023 Feb;53:224-237. doi: 10.1016/j.clnesp.2022.12.019. Epub 2022 Dec 19. PMID: 36657917.
3. Li P, Wang Q, Chen K, Zou S, Shu S, Lu C, Wang S, Jiang Y, Fan C, Luo Y. Red Yeast Rice for Hyperlipidemia: A Meta-Analysis of 15 High-Quality Randomized Controlled Trials. Front Pharmacol. 2022 Jan 17;12:819482. doi: 10.3389/fphar.2021.819482. PMID: 35111069; PMCID: PMC8802088.
4. Ried K, Toben C, Fakler P. Effect of garlic on serum lipids: an updated meta-analysis. Nutr Rev. 2013 May;71(5):282-99. doi: 10.1111/nure.12012. Epub 2013 Mar 7. PMID: 23590705.
5. Sobenin IA, Pryanishnikov VV, Kunnova LM, Rabinovich YA, Martirosyan DM, Orekhov AN. The effects of time-released garlic powder tablets on multifunctional cardiovascular risk in patients with coronary artery disease. Lipids Health Dis. 2010 Oct 19;9:119. doi: 10.1186/1476-511X-9-119. PMID: 20958974; PMCID: PMC2972277.
6. Verma T, Aggarwal A, Dey P, Chauhan AK, Rashid S, Chen KT, Sharma R. Medicinal and therapeutic properties of garlic, garlic essential oil, and garlic-based snack food: An updated review. Front Nutr. 2023 Feb 16;10:1120377. doi: 10.3389/fnut.2023.1120377. PMID: 36875845; PMCID: PMC9978857.
7. Shahinfar H, Bazshahi E, Amini MR, Payandeh N, Pourreza S, Noruzi Z, Shab-Bidar S. Effects of artichoke leaf extract supplementation or artichoke juice consumption on lipid profile: A systematic review and dose-response meta-analysis of randomized controlled trials. Phytother Res. 2021 Dec;35(12):6607-6623. doi: 10.1002/ptr.7247. Epub 2021 Sep 27. PMID: 34569671.

1. Statini
Statini su lijekovi koji mogu smanjiti “loš” kolesterol (LDL-C) u krvi i do 50 %. Kad se razina lošeg kolesterola smanji za 1 mmol/L, smanjuje se i rizik od ozbiljnih srčanih i krvožilnih događaja za oko 22 %, rizik od srčanog udara za 23 % te rizik od smrti u sljedećih pet godina za 10 %. Djelomično smanjuju i jednu drugu masnoću u krvi zvanu Lp(a). Mogu blago povisiti “dobar” kolesterol (HDL). Uz jače doze, mogu sniziti i masnoće u krvi (trigliceride) za 10–20 %.

Najvažnija nuspojava statina jest oštećenje mišićnih stanica. Zbog toga se prije početka uzimanja statina preporučuje mjerenje vrijednosti CK (kreatin kinaze), enzima koji pokazuje postoji li oštećenje mišića. Kasnije rutinske kontrole CK-a nisu potrebne, osim ako se pojave bolovi, slabost ili osjetljivost mišića.
 Ako se kod osobe koja uzima statin CK povisi manje od četiri puta iznad normalne vrijednosti, terapija se najčešće ne prekida, čak i ako osoba osjeća bolove u mišićima. U tom slučaju savjetuje se redovito praćenje simptoma i povremene kontrole CK-a. Međutim, ako bolovi ne prestaju, statin treba prekinuti i ponovno procijeniti stanje nakon otprilike šest tjedana. Nakon toga moguće je pokušati s drugim statinom, vratiti se na isti lijek, ali u manjoj dozi ili ga uzimati rjeđe – na primjer svaki drugi dan ili samo jednom do dvaput tjedno.

Nove smjernice prvi put jasno ističu postojanje takozvanog nocebo učinka. To znači da neki ljudi osjećaju bolove u mišićima zbog uvjerenja da će im lijek štetiti, iako laboratorijski nalazi (kao što je CK) ostaju uredni, a mišići nisu stvarno oštećeni.

Ako se vrijednost CK povisi više od deset puta, terapija se mora odmah prekinuti, a potrebno je redovito kontrolirati vrijednosti CK-a i kreatinina svaka dva tjedna. S druge strane, ako je CK povišen, ali manje od deset puta, a osoba nema nikakvih simptoma, statin se može i dalje uzimati, uz kontrolu CK-a kroz dva do šest tjedana. Osim mišićnih nuspojava, statini mogu djelovati i na jetru. Zato se prije početka terapije preporučuje izmjeriti ALT, jetreni enzim. Taj se nalaz ponavlja osam do dvanaest tjedana nakon početka liječenja ili nakon povećanja doze. Ako ALT poraste tri puta iznad normalnih vrijednosti, preporučuje se smanjiti dozu statina ili privremeno prekinuti terapiju, pa ponovno provjeriti ALT nakon četiri do šest tjedana. Ako se vrijednosti vrate u normalu, moguće je ponovno pokušati s istim ili nekim drugim statinom. (1) (2)

Kombinacija s drugim lijekovima 

Kada se statini uzimaju zajedno s određenim lijekovima koji se „razgrađuju“ putem istog jetrenog enzima (CYP3A4), povećava se rizik od nuspojava (zato jer koncentracija lijeka ostaje previsoka u krvi), osobito bolova u mišićima, a u težim slučajevima i razvoja rabdomiolize – ozbiljnog oštećenja mišićnog tkiva. To ne znači da će do nuspojava sigurno doći, ali ako se pojave dok osoba uzima statine, treba uzeti u obzir mogućnost njihove povezanosti s drugim lijekovima.

Ovaj rizik raste ako se statini kombiniraju s nekim od sljedećih lijekova:
– Lijekovi protiv infekcija: 
itrakonazol, ketokonazol, posakonazol, eritromicin, klaritromicin, telitromicin, HIV-proteazni inhibitori
– Lijekovi za krvni tlak i srce (blokatori kalcijevih kanala):
 verapamil, diltiazem i amlodipin
– Ostali lijekovi i tvari: 
ciklosporin, danazol, amiodaron, ranolazin, sok od grejpa (grejpfruta), nefazodon, gemfibrozil

Napomena: neki statini ne koriste put jetrenog enzima (CYP3A4); Pogledajte ispod.

Pregled:

Atorvastatin

– Glavni CYP: CYP3A4

– LDL-smanjenje (maks.): ~40–60 % (80 mg)

– Posebnosti: Snažan statin (visoka doza); visok rizik interakcija s CYP3A4 inhibitorima (itakonazol, itd.)

Rosuvastatin

– Glavni CYP: CYP2C9 (slab CYP3A4)

– LDL-smanjenje (maks.): ~50–63 % (20 mg)

– Posebnosti: Najsnažniji statin; niski rizik interakcija (ne koristi CYP3A4); može uzrokovati blagu proteinuriju (izlučivanje proteina u urinu)

Simvastatin

– Glavni CYP: CYP3A4

– LDL-smanjenje (maks.): ~35–45 % (40 mg)

– Posebnosti: Prodrug (aktivira se u jetri); jake interakcije s CYP3A4 inhibitorima i grejpom

Pravastatin

– Glavni CYP: / (neznatan CYP)

– LDL-smanjenje (maks.): ~20–30 % (40 mg)

– Posebnosti: Nema značajan CYP-metabolizam; djelomično bubrežno izlučivanje

Fluvastatin

– Glavni CYP: CYP2C9

– LDL-smanjenje (maks.): ~30–40 % (80 mg)

– Posebnosti: Putem CYP2C9 (CYP3A4 inhibitori ne utječu na fluvastatin)

(2)

2. Blokatori resorpcije kolesterola – Ezetimib

Jedini lijek iz ove skupine koji se koristi jest ezetimib. Drugi korak u liječenju kada se, unatoč najvećoj dozi statina koju osoba može podnijeti, ne postigne željena razina masnoća u krvi.Pokazalo se da najbolje djeluje kada se uzima zajedno sa statinima ili s PCSK9 inhibitorima.

Kada jedemo, trigliceridi i kolesterol iz hrane dospijevaju u crijeva, gdje se mogu apsorbirati u organizam. Kolesterol se apsorbira pomoću posebnog prijenosnog proteina koji se zove NPC1L1. Lijek ezetimib djeluje tako da blokira upravo taj protein, čime sprječava ulazak kolesterola iz crijeva u krv. Na taj način pomaže u snižavanju razine kolesterola u krvi. Najčešće nuspojave ezetimiba su glavobolja, curenje nosa i grlobolja. Rjeđe se mogu javiti bolovi u tijelu, proljev, umor i osjećaj slabosti. (3)

3. PCSK9 inhibitori

Lijek koji sprječava (inhibira) učinak enzima PCSK9.

Enzim PCSK9 sudjeluje u jetri u razgradnji LDL receptora “hvatača” lošeg kolesterola (LDL) na stanicama jetre. Ako se PCSK9 blokira (inhibira), ti se receptori NE razgrađuju, već ostaju aktivni i u većem broju na stanicama jetre. To znači da jetra može učinkovitije “uhvatiti” i ukloniti LDL kolesterol iz krvi. Rezultat je niža razina LDL kolesterola u krvi.

Radi se o lijekovima koji se primjenjuju kao potkožne injekcije, obično svakih nekoliko tjedana, ovisno o dozi i proizvođaču. Nuspojave ovih lijekova mogu se pojaviti na mjestu uboda, a uključuju crvenilo, oteklinu, bol, pa čak i upalu ili infekciju. Osim toga mogu se javiti bolovi u mišićima, proljev te alergijske reakcije poput osipa, svrbeža ili oticanja (npr. lica ili grla).

Nove su smjernice dodijelile PCSK9 inhibitorima višu klasu preporuke (I.a) za sekundarnu prevenciju srčanih i krvožilnih bolesti (sekundarna prevencija znači da je osoba već doživjela, primjerice, srčani udar te se želi spriječiti ponavljanje srčano-krvožilnog događaja), kao i za primarnu prevenciju (primarna prevencija znači da osoba još nije doživjela nijedan srčano-krvožilni događaj, poput srčanog udara, te se nastoji spriječiti da do njega dođe) u bolesnika s obiteljskom hiperkolesterolemijom (nasljedna bolest povišene razine kolesterola) i dodatnim velikim rizičnim čimbenikom, kod kojih se unatoč maksimalno podnošljivoj dozi statina i ezetimiba nije postigla ciljana vrijednost LDL-C.(4)

4. Fibrati

Smjernice i dalje dovode u pitanje korisnost liječenja fibratima, iako su navedene studije koje su pokazale smanjenje kardiovaskularnog rizika proporcionalno smanjenju non-HDL kolesterola. Fibrati su lijekovi koji pomažu u snižavanju povišene razine masnoća u krvi, osobito triglicerida. Oni djeluju tako što aktiviraju poseban „prekidač“ u stanicama jetre i mišića koji se zove PPAR-alfa. Kada se taj prekidač uključi, stanice bolje razgrađuju masnoće iz krvi i smanjuju proizvodnju određenih masnoća.

Fibrati se mogu razmotriti u osoba s visokim kardiovaskularnim rizikom koje su statinima već postigle ciljne vrijednosti LDL-C, ali i dalje imaju povišene trigliceride u krvi (iznad 2,3 mmol/L).
Oprez pri kombiniranju sa statinima

Fibrati se mogu uzimati zajedno sa statinima, ali samo u posebnim slučajevima i uz povećan oprez, jer mogu povećati rizik od mišićnih nuspojava, uključujući rabdomiolizu. Taj rizik ovisi o tome kako pojedini fibrat utječe na razgradnju statina u jetri.
Lijek gemfibrozil uopće se ne bi trebao kombinirati sa statinima jer značajno usporava njihovu razgradnju, osobito simvastatina i lovastatina. To dovodi do povećanja koncentracije statina u krvi i time značajno povećava rizik od nuspojava. S druge strane, fenofibrat ima najpovoljniji sigurnosni profil jer ne ometa značajno enzime odgovorne za razgradnju statina i najčešće se koristi kada je kombinacija nužna.
Najsigurnija kombinacija je fenofibrat sa statinom, osobito rosuvastatinom ili pravastatinom, jer se oni najmanje metaboliziraju putem enzima CYP3A4. (1)

5. Omega-3

Omega-3 masne kiseline, osobito EPA i DHA, koriste se u većim dozama (od 2 do 4 grama dnevno) za snižavanje razine triglicerida u krvi. Jedno veliko istraživanje, REDUCE-IT, pokazalo je da pročišćeni oblik EPA-e (komponenta omega-3 masnih kiselina) može smanjiti rizik od srčanog udara, moždanog udara i drugih srčanih problema kod osoba koje već imaju visoki kardiovaskularni rizik i uzimaju statine, ali im trigliceridi i dalje ostaju povišeni. Zbog toga se ova terapija sada češće preporučuje osobama s visokim ili vrlo visokim rizikom, koje unatoč liječenju statinima i dalje imaju trigliceride između 1,5 i 5,6 mmol/L.
Važno je znati da svi proizvodi s omega-3 masnim kiselinama nisu jednako učinkoviti. Ako kupujete dodatak prehrani s omega-3, svakako provjerite koliko EPA-e doista sadrži. Ako je taj udio nizak, proizvod vjerojatno nije dovoljno kvalitetan.
(2)

Pregled:
S obzirom na vrstu terapije, očekivano smanjenje razine LDL kolesterola je sljedeće:
– Umjereno intenzivni statin smanjuje LDL-C za otprilike 30%.
– Visoko intenzivni statin smanjuje LDL-C za oko 50%.
– Visoko intenzivni statin u kombinaciji s ezetimibom smanjuje LDL-C za približno 65%.
– PCSK9 inhibitor samostalno smanjuje LDL-C za oko 60%.
– PCSK9 inhibitor u kombinaciji s visoko intenzivnim statinom može sniziti LDL-C za otprilike 75%.
– PCSK9 inhibitor u kombinaciji s visoko intenzivnim statinom i ezetimibom postiže najveće smanjenje LDL-C – oko 85%. (2)

Koliko često kontrolirati masnoće u krvi?

Prije nego što započnete s lijekovima za snižavanje masnoća u krvi, preporučuje se da se krvni testovi za masnoće obave barem dva puta u razmaku od 1 do 12 tjedana. Izuzetak su hitni slučajevi, poput srčanog udara ili vrlo visokog rizika, kada se terapija počinje odmah.
Nakon što počnete uzimati lijekove, masnoće u krvi treba provjeriti otprilike nakon 8 tjedana (plus ili minus 4 tjedna). Ako se doza lijeka promijeni, testove treba ponoviti opet nakon oko 8 tjedana dok se ne postigne željena vrijednost.
Kada je ciljna vrijednost postignuta i stabilna, krvne masnoće se obično kontroliraju jednom godišnje, osim ako postoje problemi s redovitim uzimanjem lijekova ili neki drugi razlozi za češće kontrole.

Algomed donosi povezne teme:

Pronađite željenu medicinsku uslugu na Algolov tražilici.

Dodatno, zanimljiv članak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo o nasljednoj obiteljskoj hiperkolesterolemiji možete pročitati na sljedećoj poveznici.

7/2025

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. https://hrcak.srce.hr/file/364331
2. ESC (European Society of Cardiology) and EAS (European Atherosclerosis Society) guidelines on dyslipidemias is: “2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias
3. Sizar O, Nassereddin A, Talati R. Ezetimibe. 2023 Aug 28. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan–. PMID: 30422474.
4. Pokhrel B, Pellegrini MV, Levine SN. PCSK9 Inhibitors. 2024 Feb 25. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan–. PMID: 28846236.

 

LDL, odnosno lipoproteini niske gustoće (engl. low-density lipoproteins), čestice su koje putem krvotoka prenose kolesterol (masnoću) iz jetre u druge dijelove tijela. Iz toga se može zaključiti da LDL prenosi masnoće do stanica u tijelu, ali i do stanica krvnih žila, gdje (ako ga ima previše) može dovesti do nastanka plaka (masnih naslaga koje mogu začepiti krvne žile).

LDL se može odrediti na dva načina:
1. LDL-C (LDL cholesterol) – količina kolesterola koju prenose LDL čestice. Ovo je danas standardni način mjerenja i dobro predviđa rizik od srčanih i krvožilnih bolesti.
2. LDL-P (LDL particle number) – stvarni broj LDL čestica u krvi, bez obzira na količinu kolesterola koju svaka sadrži. Ova metoda bi u budućnosti mogla biti još bolji pokazatelj rizika od bolesti, no još nije široko prihvaćena u standardnoj medicinskoj praksi, vjerojatno zbog troškova. Sada se uglavnom korisit za istraživanja.

Zašto bi ovaj LDL-P mogao postati važan, ako već imamo LDL-C?


Zato što postoje osobe koje imaju normalnu razinu LDL-C, a zapravo povišen LDL-P.Na primjer, dvije osobe mogu imati istu razinu LDL-C (kolesterola u LDL-u), ali vrlo različit broj LDL čestica (LDL-P). Jedna osoba može imati velike, „pahuljaste“ LDL čestice bogate kolesterolom, dok druga može imati mnogo manjih, gušćih čestica s manje kolesterola. U tom slučaju, osoba s manjim i brojnijim česticama imat će viši LDL-P i rizik za razvoj bolesti srca, iako joj LDL-C može izgledati “normalno”.

To je osobito važno za osobe s povišenim trigliceridima (druga vrsta masnoća u krvi) ili s metaboličkim poremećajima (poput inzulinske rezistencije ili pretilosti), jer one često imaju upravo te sitne i brojne LDL čestice koje se smatraju opasnijima.

Kod koga LDL-C može biti normalan, a rizik ipak povišen – i kako tome pristupiti ako kada NE MOŽEMO odrediti LDL-P?

Kao što je gore navedeno, LDL-C mjeri samo količinu kolesterola unutar LDL čestica, ali ne daje informaciju o njihovu broju niti o drugim vrstama štetnih čestica.
Kod osoba s povišenim trigliceridima, dijabetesom, pretilošću ili metaboličkim sindromom često se događa da LDL čestice postaju manje i gušće. To znači da ukupna količina kolesterola (LDL-C) može biti normalna, ali je broj čestica u krvi zapravo veći – što povećava rizik.

Kako nemamo mogućnost mjerenja LDL-P (broj LDL čestica), možemo si pomoći s još dva pokazatelja: non-HDL kolesterolom i ApoB-om.

– Non-HDL-C uključuje sav kolesterol u svim aterogenim česticama — LDL, VLDL, IDL i drugima — te tako pruža širu sliku ukupnog štetnog kolesterola. Računa se formulom:
Non-HDL-C = Ukupni kolesterol – HDL kolesterol.
– ApoB izravno odražava broj svih aterogenih čestica (VLDL, IDL, LDL i drugih koje sadrže apoB), jer svaka takva čestica nosi točno jednu molekulu ApoB.

Stoga se može zaključiti da su ApoB i non-HDL-C slični pokazatelji, jer oba bolje procjenjuju rizik od u situacijama kada je LDL-C nedovoljno informativan.

Što su trigliceridi i što nam govore?

Odgovor nije jednostavan, ali u svakom slučaju povišena razina triglicerida ukazuje na veći rizik za razvoj srčanih i krvnožilnih bolesti.

Povišeni trigliceridi često idu „ruku pod ruku“ s niskim LDL-C i niskim HDL-om – što se naziva aterogenom trijadom. Takav lipoproteinski profil, tipičan za osobe s metaboličkim sindromom i inzulinskom rezistencijom.
Čak i ako se LDL-C normalizira, prisutnost povišenih triglicerida upućuje na „kvar“ u metabolizmu lipida, koji povećava količinu aterogenih ostataka (remnant čestica).

Važno je naglasiti da smanjenje ukupnih triglicerida u terapiji jest korisno, ali razina triglicerida pokazuje ukupnu masu triglicerida u cirkulaciji, a ne izravno broj aterogenih čestica.
Iz toga proizlazi da različiti genetski i metabolički mehanizmi mogu dovesti do njihove povišene razine – što objašnjava i različite odgovore na terapiju, poput fibrata ili omega-3 masnih kiselina.

Sve navedeno ukazuje na dodatnu vrijednost mjerenja triglicerida u cjelovitijoj procjeni poremećaja metabolizma lipida.

(1)(2)

Pokušajmo navedeno sažeti kroz dva primjera:

Primjer 1


Osoba ima povišen LDL-C. U tom slučaju, liječnik prema ukupnom kardiovaskularnom riziku (određivanje ostalih čimbenika rizika, npr. krvni tlak, šećer itd. ) preporučuje mjere s ciljem sniženja LDL-C vrijednosti.

Primjer 2

Osoba ima normalan LDL-C, ali ima povišenu tjelesnu masu, dijabetes ili predijabetes. Tada je potrebno dodatno procijeniti rizik. U takvih pacijenata često su prisutne promjene u sastavu lipoproteina: povišeni trigliceridi, sniženi HDL te normalan LDL-C. Budući da standardno određivanje LDL-C ne odražava broj čestica, preporučuje se dodatno određivanje non-HDL-kolesterola i apolipoproteina B (ApoB). Non-HDL-C i ApoB bolje prikazuju stvarni broj aterogenih lipoproteina u krvi, osobito u stanjima s povišenim trigliceridima. Ako su ApoB i non-HDL-C povišeni, čak i uz uredan LDL-C, riječ je o riziku koji također zahtijeva liječenje.

Što je lipoprotein(a)?


U revidiranoj verziji ESC/EAS smjernica, lipoprotein(a) po prvi se put prepoznaje kao neovisan čimbenik kardiovaskularnog rizika (rizik oboljenja srčanih i krvožilnih bolesti). Stoga se preporučuje određivanje Lp(a) prilikom procjene ukupnog kardiovaskularnog rizika. Kardiovaskularni rizik (npr. srčani ili moždani udar) počinje kontinuirano rasti već pri vrijednostima oko 20 mg/dL. Kada koncentracija Lp(a) premaši 50 mg/dL, povećava se vjerojatnost razvoja srčanih i krvožilnih bolesti.

Prijeđimo sada na laboratorijske vrijednosti:

Nakon što se analizom krvi dobiju svi važni parametri, sljedeći korak je procjena ukupnog kardiovaskularnog rizika. U obzir se pritom uzimaju i drugi čimbenici kao što su krvni tlak, šećerna bolest, pušenje, nasljedna opterećenost i opće zdravstveno stanje. Na temelju te procjene određuje se treba li osoba terapiju, koliko intenzivnu i koje ciljne vrijednosti treba postići.

Za više informacija o tome kako se određuje razina rizika, preporučujemo da pročitate naš blog: Rizici za srce i krvne žile.

LDL-C: Kod osoba s vrlo visokim rizikom (npr. već preboljeli srčani ili moždani udar, ili imaju više ozbiljnih rizičnih faktora), cilj je sniziti LDL-C („loš kolesterol“) za najmanje 50% u odnosu na početnu vrijednost, te postići vrijednost manju od 1,4 mmol/L (55 mg/dL). Kod osoba s visokim rizikom, cilj je također sniziti LDL-C za više od 50% te spustiti vrijednost ispod 1,8 mmol/L (70 mg/dL). Kod umjerenog rizika, LDL-C bi trebao biti ispod 2,6 mmol/L (100 mg/dL), a kod niskog rizika ispod 3,0 mmol/L (116 mg/dL).

Non-HDL-C: Kod vrlo visokog rizika, cilj je vrijednost manja od 2,2 mmol/L (85 mg/dL), kod visokog rizika ispod 2,6 mmol/L (100 mg/dL), a kod umjerenog rizika ispod 3,4 mmol/L (130 mg/dL).

Apolipoprotein B (ApoB): Kod vrlo visokog rizika cilj je ApoB manji od 65 mg/dL, kod visokog manji od 80 mg/dL, a kod umjerenog manji od 100 mg/dL.

Trigliceridi nemaju strogo određenu ciljnu vrijednost, ali razina ispod 1,7 mmol/L (150 mg/dL) se smatra poželjnom i povezuje se s nižim rizikom. Ako su trigliceridi povišeni, potrebno je dodatno analizirati ostale parametre i prilagoditi liječenje.

(1)

Zanima li Vas masna jetra?

Koje mjere životnog stila imaju najveći utjecaj na pojedine skupine masnoća u krvi i lijekovi te suplementi bit će obrađeni u zasebnom blogu.

Algomed donosi povezne teme:

O debljini na: Kako smršavjeti?
O krvnom tlaku na: Krvni tlak
O poznatoj DASH dijeti na: DASH dijeta
O pušenju i niktonskim proizvodima pročitajte na: IQOS i E-cigarete

Pronađite željenu medicinsku uslugu na Algolov tražilici.

 

6/2025

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

1. ESC (European Society of Cardiology) and EAS (European Atherosclerosis Society) guidelines on dyslipidemias is: “2019 ESC/EAS Guidelines for the management of dyslipidaemias
2. Laufs U, Parhofer KG, Ginsberg HN, Hegele RA. Clinical review on triglycerides. Eur Heart J. 2020 Jan 1;41(1):99-109c. doi: 10.1093/eurheartj/ehz785. PMID: 31764986; PMCID: PMC6938588.