Debljina, potrebne pretrage
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PROTOKOL• 10 MIN
Brza Traka
Debljina i potrebne pretrage
Zašto je važno posjetiti liječnika kod povećane tjelesne mase ili pretilosti? Liječnik može procijeniti rizike povezane s pretilošću (debljinom) te poduzeti korake za njihovo otkrivanje i liječenje.
Pretrage koje Vas očekuju:
1. Mjerenje krvnog tlaka za rano otkrivanje povišenog krvnog tlaka (hipertenzija)
Mjerenje krvnog tlaka ključno je za procjenu rizika od bolesti srca i krvnih žila kod osoba s prekomjernom tjelesnom težinom ili pretilošću.
Postoje i takozvani Holter tlaka (KMAT)- pročitaj više.
2. Analiza hormona kod sumnje na pretilost koju uzrokuje poremećaj hormona
– Štitnjača: Provjerava se funkcija štitnjače kako bi se isključila smanjena funkcija štitnjače – hipotireoza (samo izražena hipotireoza uzrokuje pretilost).
– Nadbubrežne žlijezde: Ispituje se povišena razina kortizola (Cushingov sindrom), iako je vrlo rijedak (1%).
3. Procjena rizika za bolesti srca i krvnih žila
Za procjenu rizika od srčanih bolesti potrebno je odrediti:
– Ukupni kolesterol,
– LDL-kolesterol,
– HDL-kolesterol,
– Glukozu natašte (GUK).
4. Pregled jetre
Osobe s indeksom tjelesne mase (ITM)≥ 30 kg/m2 ili ITM ≥ 25 kg/m2 uz prisutnost drugih zdravstvenih problema povezanih s pretilošću (npr. šećerna bolest, povišeni krvni tlak, visoke masnoće u krvi) trebaju pregled koji je usmjeren na bolesti jetre (najčešće masna jetra).
– Pregled se provodi pomoću ultrazvuka abdomena (sonografije) ili analize krvi, poput AST i ALT (jetreni enzimi).
– FIB-4 score koristi se kao jednostavan test za procjenu rizika od oštećenja jetre.
5. Poticanje mjera liječenja
– Biheviorlana terapija (psihoterapija)
– Prehrana
– Fizička aktivnost
– Farmakoterapija (lijekovi, npr. Ozempic)
– Operacija
Najaktualnije mjere liječenja pročitajte na ovoj poveznici: Kako smršavjeti.
Sve ostale medicinske usluge pronađite na Algolov.
Želim znati više
Štitnjača
Manifestna hipotireoza (sniženi T3 i T4) povezana je s većom učestalošću pretilosti.
Latentna hipotireoza (povećan TSH, dok su T3 i T4 i dalje normalni), s druge strane, nije nužno povezana s povećanjem tjelesne mase. Ne postoji dokaz da se kod pretilih pacijenata
s latentnom hipotireozom i TSH vrijednošću < 10 mU/L može postići smanjenje tjelesne mase liječenjem L- thyroxinom (Euthyrox).Stoga, u slučaju latentne hipotireoze (kada su hormoni blago poremećeni), uzrok povećane tjelesne mase nije u ovoj bolesti, pa nema smisla poticati liječenje nadomjenskim hormonima (npr. Euthyrox).
Nadbubrežna žlijezda
Hiperkortizolizam (Cushingov sindrom), povišena razina kortizola:
Da bi se radila barijatrijska kirurgija (kirurško liječenje pretilosti), potrebno je isključitit Cushingov sindrom, odnosno hiperkortizolizam. Tada se radi supresijski test deksametazonom te se njime određuje razina kortizola u krvi (ili slobodni kortizol u 24-satnom sakupljenom urinu, ili 2x kortizol u slini u ponoć). Potreba za supresijskim testom deksametazonom se najčešće određuje na pregledu endokrinologa kod sumnje na Cushingov sindrom.Učestalost hiperkortizolizma kod pacijenata prije barijatrijske kirurgije, dakle s višim stupnjem pretilosti, iznosi oko 1%. Znakovi Cushingovog sindroma uključuju: strije, trbušnu pretilost, proksimalnu mišićnu slabost, sklonost hematomima (podljevi krvi) i osteoporozu (smanjena gustoća kostiju).
Kardiovaskularni (srčani) rizik:
Za procjenu rizika od srčanih bolesti kod osoba s pretilošću potrebno je odrediti ukupni kolesterol, LDL-kolesterol, HDL-kolesterol i glukozu natašte. U okviru dijagnostike pretilosti također treba odrediti sljedeće laboratorijske parametre: trigliceride, mokraćnu kiselinu, kreatinin/eGFR i albuminuriju (proteini u mokraći). Iako se raspravlja o tome koliko trigliceridi i HDL kolesterol samostalno utječu na rizik od srčanih bolesti, oni su važni pokazatelji stupnja inzulinske rezistencije (stanja koje može dovesti do šećerne bolesti) i stoga ih je potrebno mjeriti. Kod pacijenata čiji su trigliceridi ≥ 5.5mmol/L proces uklanjanja trigliceridima bogatih lipoproteina je zasićen, a postoji i mogućnost razvoja chylomikronemije (povećanje masnoća u krvi), koja može biti uzrokovana konzumiranjem masnih obroka ili alkohola. Takvi pacijenti imaju povećan rizik od upale gušterače, osobito ako razina triglicerida dostigne 11mmol/L.
Mokraćna kiselina (ureja):
Povišena razina mokraćne kiseline (hiperuricemija) snažno je povezana s pretilošću i povezano je s gihtom (upala zglobova), višim rizikom od srčanih bolesti i kroničnom bubrežnom insuficijencijom.
Kreatinin / procijenjena glomerularna filtracija (eGFR) i albuminurija:
Bubrežna insuficijencija (smanjena funkcija bubrega), prema Nacionalnim smjernicama za liječenje dijabetesa tipa 2, također je samostalan faktor rizika za srčane bolesti. Stoga je potrebno mjeriti kreatinin i provesti test na albuminuriju (proteine u mokraći) kako bi se procijenila funkcija bubrega, osobito kod pretilih pacijenata s dijabetesom.
Probavni sustav:
Pacijenti s ITM ≥ 30 kg/m2 ili ITM ≥ 25 kg/m2 i kardiometaboličkim komorbiditetima trebaju pregled na prisutnost MASLD (metabolički povezane bolesti masne jetre) pomoću sonografije, ultrazvuka abdomena ili neinvazivnih pokazatelja masne jetre, koji se izračunavaju na temelju rutinskih parametara (npr. laboratorijski podaci, antropometrijski podaci poput ITM-a, opsega struka itd.).
MASLD ima prevalenciju od 20-30 % u općoj populaciji, dok oko 15 %, odnosno 3-5 % ukupne populacije, ima agresivni oblik bolesti, MASH (metabolička steatohepatitis), s rizikom od razvoja fibroze jetre i pratećih komplikacija (ciroza jetre, rak jetre). Jednostavan test za procjenu je FIB-4- Score, koji se izračunava na temelju ALT, AST, dobi i broja trombocita. FIB-4 < 1,3 ukazuje na nizak rizik od fibroze, dok vrijednost > 2,67 ukazuje na vrlo visok rizik od uznapredovale fibroze ili ciroze jetre. Ako je vrijednost u intermedijarnom području (1,3-2,67), potrebno je provesti dodatne pretrage kako bi se isključila ili prepoznala fibroza. Kod postojećeg MASLD-a (npr. dijagnosticiranog ultrazvukom), FIB-4 Score ima dobru dijagnostičku vrijednost za isključenje ili prepoznavanje relevantne fibroze jetre. (1)
Martin Novosel, dr. med., sepcijalizant interne medicine gastroenterologije
Literatura
1. S3-Leitlinie Prävention und Therapie der Adipositas. Version: 5.0 Stand: 07.10.2024 Gültig
bis: 06.10.2029 Verfügbare Dokumente: Langfassung (Dijagnostika i smjernice liječenja pretilosti
– 2024. godina, Njemačka, S3-Leitlinie: Prevencija i terapija pretilosti. Verzija: 5.0 Datum izdavanja: 07.10.2024. – Vrijedi do: 06.10.2029.)