Elastografija
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PROBAVA• 5 MIN
Brza Traka
Elastografija je bezbolna metoda za pregled jetre.
Koristi posebnu ultrazvučnu metodu kojom se određuje elastičnost (krutost) jetrenog tkiva.
Pretragom se procjenjuje stupanj oštećenja jetre (fibroza ili ciroza – stupnjevi bolesti jetre gdje se funkcionlano tkivo jetre zamijeni „ožiljkom“).
Kako uopće dolazi do fibrotične (nezdrave jetre)?
Najčešći uzroci su: alkohol, zatim sve učestaliji problem je masna jetra (koja nije uzrokovana
alkoholom i vjerovatno će u budućnosti biti vodeći uzrok), virusne bolesti jetre npr. hepatitis B,
zatim postoje i različite rijetke bolesti poput hematokromatoze, primarni bilijarni kolagnitis,
autoimuni hepatitis itd.
Za koje bolesti se koristi elastografija?
Najčešće se koristi kod bolesti jetre kako bi se utvrdilo je li oštećenje napredovalo; tj. je li došlo do
fibroze (pretvaranja normalnog jetrenog tkiva u ožiljno, nefunkcionalno tkivo).
Primjeri:
• masna jetra (MASLD (Metabolic Dysfunction-Associated Steatotic Liver Disease))
• sumnja na ili praćenje ciroze jetre
• kronični hepatitis B ili C (koji mogu dovesti do ciroze)
Kako se izražavaju vrijednosti elastografije?
Rezultati se izražavaju u kilopaskalima (kPa), a obično se uzima srednja vrijednost od 10 mjerenja.
Kako izgleda elastografija?
Pretraga je potpuno bezbolna i slična običnom ultrazvuku abdomena (trbuha). Na kožu se nanese gel, a zatim se sondom promatra jetra i vrši mjerenje.
Je li elastografija štetna?
Ne! Riječ je o ultrazvučnoj metodi bez zračenja pa nije štetna.
Želim znati više
Elastografija jetre (često poznata kao FibroScan®) je neinvazivna i bezbolna metoda koja
omogućuje procjenu stupnja fibroze i ciroze potpuno neivnazivno.
Pacijenti kod kojih postoji sumnja ili dokaz ciroze jetre trebaju redovito praćenje zbog mogućih
komplikacija bolesti jetre.
Ova metoda je posebno važna kod kroničnih bolesti jetre jer omogućuje procjenu rizika za komplikacije, primjerice proširenih vena jednjaka (varikoziteta) kod ciroze – i često može pomoći
izbjeći nepotrebnu gastroskopiju (ezofageograstroduodenoskopiju – EGDS).
Kako to izgleda u praksi recimo kod ciroze jetre?
Baveno VII pravila (“pravilo 5”) za elastografiju
Ova pravila koriste vrijednosti krutosti jetre za procjenu rizika i daljnje korake:
• Isključivanje značajne portalne hipertenzije (CSPH):
≤ 15 kPa + trombociti > 150 × 109/L → endoskopija nije potrebna
• Potvrda CSPH:
≥ 25 kPa → velika vjerojatnost, razmotriti liječenje (uvođenje beta blokatora)
• Procjena uznapredovale bolesti (cACLD):
< 10 kPa → obično isključuje bolest
10–15 kPa → moguća bolest (potrebna terapija)
• Praćenje napredovanja (“pravilo 5”):
10 – 15 – 20 – 25 kPa → porast vrijednosti znači veći rizik komplikacija.
Dodatno:
• Mjerenje krutosti slezene može pomoći u procjeni rizika varikoziteta
• Ako se izbjegne endoskopija, preporučuje se kontrola jednom godišnje (elastografija + krvna slika).
Zaključak:
Elastografija je jednostavna, sigurna i vrlo korisna metoda koja pomaže u ranom otkrivanju i
praćenju bolesti jetre te smanjuje potrebu za invazivnim pretragama.
Jeste li znali da sistematski pregledi mogu biti bolji?
Martin Novosel, dr. med.
04./26.
Literautra:
Mattos AA, Mattos AZ, Sartori GDP, Both GT, Tovo CV. THE ROLE
OF ELASTOGRAPHY IN CLINICALLY SIGNIFICANT PORTAL
HYPERTENSION. Arq Gastroenterol. 2023 Oct-Dec;60(4):525-535.
doi: 10.1590/S0004-2803.230402023-64. PMID: 38018555.