Infekcije i putovanja
“Brza Traka”- brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
INFEKCIJE• 10 MIN
Brza traka
Infekcije i putovanja – koji simptomi su najčešći?
Proljev kao simptom probavnog sustava, osip kao kožna promjena te povišena tjelesna temperatura kao opći simptom.
Kod pregleda liječnika, zašto uvijek govoriti o svojoj anamnezi putovanja?
Određene infekcije javljaju se u određenim djelovima svijeta. Stoga je velika razlika potencijalnih infekcija u Africi ili na putovanju u Sjevernu Ameriku. Ako se po mjestima putovanja pokuša odrediti koji se simptomi najčešće javljaju, može se grubo reći sljedeće: u Južnoj Americi najčešće se javljaju kožne promjene kao simptom infekcija, u Sjevernoj Africi i na Bliskom istoku najčešći su proljevi, a u Aziji i subsaharskoj Africi sistemski simptomi poput povišene tjelesne temperature.
Zašto uvijek govoriti o rizičnom ponašanju na putovanju?
Pod rizično ponašanje smatra se seksualni odnosi i konzumacija droga. Liječnik nije policajac ni moralist. Ove informacije mogu biti ključne za ispravnu dijagnostiku. Ako je bilo rizičnog ponašanja, testovi se usmjeravaju na krvlju prenosive bolesti kao što su HIV, hepatitis B, C i D, sifilis i druge. Ako to ne kažete, moguće je da liječnik ove testove uopće neće ni provesti.
Zašto je bitno reći ako vas je nešto ugrizlo na putovanju i s kojim životinjama ste imali konatak?
Određene infekcije se prenose kontakrom sa životinjama ili ugrizom insekta. Liječniku takve informacije mogu olakšati dijagnostiku. (Primjer Hatnavirus – miševi, Malarija – komarci).
Je li terapija bez dokazanog uzročnika nekad smislena?
U određenim slučajevima jest. Posebno kod sumnje na bolesti koje mogu biti smrtonosne, a rano liječenje odgovarajućim antibiotikom može to spriječiti. Dobar primjer je scrub typhus (ili pjegavi tifus grmlja) uzrokovan bakterijom Orientia tsutsugamushi iz područja Azije i Pacifika ili Rocky Mountain spotted fever iz Sjeverne i Srednje Amerike uzrokovana bakterijom Rickettsia rickettsii. Prenose se ugrizima krpelja, uši, grinja i buha. Počinju osipom i kožnim promjenama, a mogu završiti zatajenjem više organa. Ako se liječenje započne doksiciklinom ili azitromicinom u ranoj fazi, ishod je znatno bolji.
Zašto je bitna anamneza putovanja čak i kod običnog gastroenteritisa?
Primjerice, ako osoba ima dokazanu salmonelozu (bakterijska infekcija koja uzrokuje proljeve) nakon putovanja, nije uvijek potrebna antibiotska terapija. Ali ako jest indicirana, važno je znati odakle potječe infekcija. U Pakistanu su salmonele često rezistentne na cefalosporine, u Aziji na fluorokinolone i peniciline. Stoga, da liječnik izabere ispravan antibiotik, mora znati ili pretpostaviti na što je možda bakterija rezistetna s obzirom gdje se je osoba zrazila.
Ako nema povišene temperature, znači li to da je infekcija prošla?
Ne nužno. Infekcije često imaju više faza. Primjer je dengue virus. Bolest se odvija u tri faze. Prva faza traje tri do pet dana i obilježena je visokom temperaturom. Nakon toga dolazi kritična faza koja nastupa kada temperatura padne. Tada može doći do kapilarnog curenja i krvarenja. Nakon toga slijedi faza oporavka. Napomena: Danas postoji i cjepivo za dengue za osobe koje putuju ili dulje borave u endemskim područjima.
Nakon ovoga mi se više ne putuje
To nije cilj ovog bloga. Čak i ako dođe do simptoma, najčešće se radi o proljevu koji rijetko dovodi do komplikacija. Samo oko 1% slučajeva se zakomplicira. Nema potrebe za strahom, ali je važno informirati se prije putovanja o mogućim mjerama prevencije za određeno područje. Ako se to napravi, rizik se značajno smanjuje.
Pročitajte blog: putnički proljev
Korisna poveznica: Zaštita zdravlja na putovanju
“Želim znati više” je više prilagođen medicinskom osoblju, ali za one koje infekcije zanimaju može također biti zanimljivo.
Želim znati više
Zašto je uvijek bitno navesti anamnezu putovanja- Infekcije i putovanja
Anamneza putovanja uvijek je važna, osobito danas kada se sve više putuje iz turističkih razloga, ali i zbog migracija. Poznavanje regionalnih uzročnika infekcija i mogućih simptoma ključno je kako bi se bolesti na vrijeme prepoznale i pravilno liječile. Kada se govori o simptomima, najčešće su prisutni simptomi probavnog sustava (proljev) te simptomi kožnog sustava (osipi). Najugroženije skupine su djeca, maloljetnici i osobe starije životne dobi.
Sistemski pristup pacijentu nakon putovanja
Kod osobe koja se vraća s putovanja i ima određene simptome, sustavni pristup pomaže u postavljanju sumnje na uzročnika infekcije.
1. Regionalne razlike (gdje je osoba boravila)
– Latinska Amerika / Karibi:
dengue, malarija (Amazonija), chikungunya, Chagasova bolest, žuta groznica, bjesnoća (PEP), kožne bolesti, bilharzioza (kontakt sa slatkom vodom u Brazilu)
– Južna / Istočna Europa:
bjesnoća (PEP), ehinokokoza, krpeljni meningoencefalitis (TBE), lišmanijaza
– Bliski istok / Sjeverna Afrika:
bakterijski gastroenteritisi (tifus, paratifus), lišmanijaza, bruceloza
– Subsaharska Afrika:
malarija, meningokokni meningitis („meningitisni pojas”), bilharzioza, bjesnoća (PEP), rikecioze, kožne bolesti
– Središnja Azija:
trbušni tifus / paratifus, bjesnoća (PEP), malarija (Afganistan), giardijaza
– Jugoistočna Azija:
dengue, bjesnoća (PEP), malarija, bakterijski gastroenteritisi (tifus, paratifus), larva migrans cutanea, japanski encefalitis
2. Modaliteti putovanja
Povećan rizik od bolesti javlja se zbog:
– kišne sezone (povećana populacija komaraca – npr. malarija, dengue)
– dugotrajnih putovanja (veća izloženost, uključujući kronične bolesti)
– niski standard smještaja (ektoparaziti)
– pripreme hrane (bolesti koje se prenose vodom i nedovoljno termički obrađenom hranom – tifus, paratifus, giardijaza, amebijaza)
– medicinskog turizma (multirezistentni uzročnici)
– čestog boravka u prirodi (rikecioze, bolest spavanja)
– velikog broja kontakata s ljudima (zračne luke, događaji: infekcije dišnog sustava poput gripe, bakterijski meningitis, tuberkuloza, ospice)
3. Kontakt sa životinjama
– Miševi (urin): leptospiroza, hantavirusna infekcija, Lassa groznica
– Mačke, psi, majmuni, lisice, šišmiši: bjesnoća
– Domaće i divlje životinje: tularemija, Q-groznica, bruceloza
– Dromedari: MERS (Middle East Respiratory Syndrome)
4. Ugrizi insekata
– Komarci: malarija, arboviroze (dengue, japanski encefalitis, Zika, chikungunya), filarijaza, lišmanijaza
– Krpelji: krpeljni meningoencefalitis, rikecioze, borelioza, Krimsko-kongoanska groznica
– Muhe: mijaza, bolest spavanja Stjenice (Južna Amerika): Chagasova bolest
– Grinje: šuga (skabijes), rikecioze
– Buhe: tungijaza, rikecioze, kuga
5. Rizično ponašanje
– Spolni kontakti: hepatitis B i C, HIV, citomegalovirus, sifilis, HPV, gonoreja, mpox
– Tetovaže / piercing / konzumacija droga: HIV, hepatitis B, C i D, humani T-limfotropni virus
Dijagnostika
– Diferencijalna krvna slika:
trombocitopenija i leukopenija (malarija, dengue, arboviroze, rikecioze, tifus, visceralna lišmanijaza), eozinofilija (helmintoze, ektoparaziti), anemija (malarija)
– Transaminaze: povišene (dengue, malarija, hepatitis)
– Kreatinin: povišen (malarija, leptospiroza)
Kod vrućice
– Malarija: „debela kap” i krvni razmaz (ponavljati svakih 12–24 h, do 3 puta)
– Dengue: NS1 antigen, IgM ili PCR (prvi tjedan)
– Krvne kulture: tifus, paratifus, bruceloza
– Urin i urinokultura: osobito kod djece
– CRP: može biti nizak kod tifusa/paratifusa
– Serologija/PCR: ospice, varičela, leptospiroza, bolest spavanja, lišmanijaza
Gastrointestinalni simptomi
– PCR stolice i kultura (teški proljev)
– Paraziti (PCR ili mikroskopija 3 uzorka)
– Ultrazvuk abdomena (splenomegalija, jetra, kolitis)
Neurološki simptomi
– Lumbalna punkcija + likvor (meningitis, encefalitis)
– Multiplex PCR (meningokok, TBE, japanski encefalitis, West Nile, TB)
Respiratorni simptomi
– PCR iz ždrijela (gripa, COVID-19, pertusis)
– RTG / UZV pluća (pneumonija, TB, ehinokokoza)
Kožne promjene
– Mikrobiologija i antibiogram
– MRSA rizik (Amerika, Azija)
– PVL-Staphylococcus aureus (ponavljajući apscesi)
– Biopsija (sumnja na lišmanijazu)
– Serologija / PCR (dengue, chikungunya, ospice, varičela)
(1)
Tražite medicinsku pretragu ili pregled isprobajte Aglolov.
04./2026.
Martin Novosel, dr. med.
Literatura: