IQOS i E-cigarete
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PROTOKOL• 9 MIN
Brza Traka
Napomena. Preporuka je jasna, ne konzumirati! Svi navedeni proizvodi su štetni za ljudsko zdravlje!
1. Duhanski proizvodi poput cigara i cigarilosa koji se ne udišu u pluća
Cigarilosi i cigare mogu uzrokovati ozbiljne bolesti, uključujući rak usne šupljine, grkljana, jednjaka i pluća. Pušenje cigara može također povećati rizik od raka gušterače, bolesti srca i drugih plućnih bolesti. Iako pušači cigara, posebno oni koji ne udišu dim, imaju niži rizik od raka pluća i drugih plućnih bolesti u odnosu na pušače cigareta, rizik od bolesti usne šupljine, jednjaka i drugih bolesti ostaje visok.
2. Vapes/ E-cigarete – duhanski proizvodi sa zagrijavanjem tekućina
Ono što se zna: Postoje uvjerljivi dokazi da e-cigarete mogu uzrokovati trovanje, akutnu toksičnost udisanja (uključujući epizode epileptičnih napadaja/konvulzija) te ozljede pluća povezane s njihovim korištenjem (EVALI). Rizik je posebno izražen kod e-tekućina koje sadrže tetrahidrokanabinol (THC) i vitamin E acetat. Također, postoji značajan rizik od razvoja ovisnosti o nikotinu kod nepušača, osobito mladih osoba. Ograničeni dokazi upućuju na to da e-cigarete koje sadrže nikotin mogu biti korisne za pušače koji ih koriste za potpuno i brzo prestajanje pušenja, no one još uvijek nisu odobrene kao službeno sredstvo za odvikavanje.
Ono što se još ne zna: Dokazi o utjecaju e-cigareta na srčane bolesti, rak, razvojne poremećaje te mentalno i reproduktivno zdravlje su nedostatni ili nepostojeći. Nedostaju metaanalize i sustavni pregledi za ove bolesti, a trenutno ne postoje jasni dokazi da su povezani s njihovim pogoršanjem.
Dodatak – mišljenje iz časopisa American Heart Association (2024):
Prema najnovijim istraživanjima, čini se da aerosoli iz e-cigareta možda nisu toliko štetni za krvne žile kao duhanski dim, no to još uvijek nije potpuno jasno. Ova hipoteza temelji se na nekoliko manjih studija, a dugoročni učinci e-cigareta na srce i krvne žile još nisu dovoljno istraženi. Najnoviji podaci upućuju na to da su negativni učinci e-cigareta možda podcijenjeni, s obzirom na to da su u novijim studijama otkrivene promjene u mikrovaskularnim funkcijama (funkciji malih krvnih žila). I dalje čekamo dodatne podatke koji će pružiti jasniji uvid u stvarne učinke e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje.
3. IQOS – duhanski proizvodi s niskim stupnjem zagrijavanja duhana
Kao i kod svih duhanskih proizvoda, jasno je da IQOS imaju štetan učinak. Međutim, njihov primarni cilj je omogućiti osobama koje konzumiraju duhan da to čine uz manji rizik, s obzirom na to da su potencijalno manje štetne od konvencionalnih cigareta. Ovaj dio bloga najviše je otvoren promjenama, budući da se radi o relativno novom proizvodu. Ovdje će biti analizirana jedna jako zanimljiva studija koja je ukazala na potencijalne probleme. Pogledaj odjeljak: „Želim znati više“.
Odjeljak za trudnice
Mitovi o pušenju i trudnoći
1 . Manja beba znači samo lakši i brži porod.
Kod trudnica koje puše, bebe su često manje zbog usporenog rasta i razvoja uzrokovanog smanjenom opskrbom kisikom. Takvo stanje ugrožava bebu, a majci ne olakšava porod, budući da intenzitet trudova nema nikakve veze s veličinom djeteta.
2. Pušenje me opušta. Ako sam ja opuštena i beba je.
Pušenje uzrokuje sužavanje krvnih žila, povisuje krvni tlak i ubrzava rad srca. Zbog toga beba zapravo funkcionira u uvjetima stresa, a ne opuštenosti.
3. I moja mama je pušila, a meni ništa ne fali.
To što netko (srećom) nije osjetio štetne posljedice rizičnog ponašanja poput pušenja ne znači da će i drugi imati istu sreću. Znanstveno je dokazano i neosporno da pušenje negativno utječe na rast, razvoj i cjelokupno zdravlje ploda, ali je nemoguće predvidjeti u kojoj će se mjeri posljedice razviti. Zašto riskirati?
4. U poodmakloj sam trudnoći, šteta je već učinjena. Nema smisla sada prestajati.
Naprotiv, što ste dulje pušili tijekom trudnoće, to biste trebali biti motiviraniji za prestanak. Ostaviti cigarete uvijek je korisno i za Vas i za Vašu bebu. Svaki udahnuti „dim“ u krvotok djeteta unosi niz štetnih tvari koje negativno utječu na njegovo zdravlje.
5. Smanjila sam pušenje. To je dovoljno.
Ne postoji sigurna razina izloženosti duhanskom dimu – potpuni prestanak najbolja je odluka. Osim toga, trudnice koje smanje broj cigareta često ih nadoknađuju dubljim i intenzivnijim udisajima, što i dalje predstavlja rizik.
6. Ako prestanem pušiti, udebljat ću se.
Dobrobiti prestanka pušenja neusporedivo su veće od rizika prosječnog povećanja tjelesne mase od 2,3 kg. Osim toga, zdrave životne navike poput uravnotežene prehrane i tjelesne aktivnosti mogu spriječiti debljanje. Zapamtite: pušenje potiče nakupljanje masnog tkiva oko struka i razvoj celulita.
(izvor na poveznici)
Ako ste trudni i pušite, pozivamo Vas da pročitate ovu brošuru i razbijete ustaljene mitove. Prestanite pušiti i informirajte se! NISTE SAMI – saznajte više na povezinici.
Želim znati više
1. Cigare i cigarilosi
Uzrokuju li cigare/cigarilosi rak i druge bolesti?
Da. Pušenje cigara uzrokuje rak usne šupljine, grkljana, jednjaka i pluća, a može povećati i rizik od raka gušterače. Dnevni pušači cigara, osobito oni koji udišu dim, imaju veći rizik od razvoja bolesti srca i drugih plućnih bolesti. Redoviti pušači cigara i pušači cigareta imaju slične razine rizika za rak usne šupljine i jednjaka. Što više pušite, to je veći rizik od bolesti.
Što ako ne udišem dim iz cigare?
Za razliku od većine pušača cigareta, većina pušača cigara ne udiše dim. Iako je kod njih rizik od raka pluća, koronarne bolesti srca i plućnih bolesti niži u usporedbi s pušačima cigareta, i dalje je viši nego kod osoba koje ne puše. Bez obzira na to udišu li dim ili ne, svi pušači cigara i cigareta izravno izlažu svoje usne, usta, jezik, grlo i grkljan otrovnim i kancerogenim kemikalijama. Osim toga, kada slina koja sadrži kemikalije iz duhanskog dima dospije u želudac, jednjak je izložen kancerogenima. To objašnjava slične rizike od raka usne šupljine i jednjaka kod pušača cigara i cigareta.
Mogu li cigare/cigarilosi uzrokovati ovisnost?
Da. Čak i ako se dim ne udiše, visoke razine nikotina (kemikalije koja uzrokuje ovisnost) i dalje se mogu apsorbirati u tijelo. Pušači cigara mogu apsorbirati nikotin na dva načina: udisanjem u pluća ili apsorpcijom kroz sluznicu usne šupljine. U oba slučaja, nikotin ulazi u tijelo i uzrokuje ovisnost. Jedna cigara može sadržavati jednaku količinu nikotina kao i cijela kutija cigareta.
(1)
2. Vapes – duhanski proizvodi koji zagrijavaju tekućine
Oštećenje pluća povezano s korištenjem e-cigareta (poznato kao EVALI, engl. E-cigarette or Vaping Use-Associated Lung Injury) ozbiljna je bolest koja uzrokuje poteškoće s disanjem. Iako može nalikovati drugim plućnim problemima, specifično je za osobe koje koriste e-cigarete ili proizvode za vaping. U Sjedinjenim Američkim Državama zabilježen je porast broja slučajeva EVALI-a. Točan uzrok bolesti još uvijek nije u potpunosti poznat, no istražuje se nekoliko mogućih faktora. Jedan od glavnih sumnjivaca je vitamin E acetat, koji se povezuje s plućnim oštećenjima izazvanim e-cigaretama. Epidemija je započela u ožujku 2019. godine, kada je u SAD-u zabilježena grupa pacijenata s teškim oštećenjima pluća uzrokovanim korištenjem e-cigareta. Do veljače 2020. godine, više od 2800 pacijenata hospitalizirano je u SAD-u zbog EVALI-a, a potvrđeno je 68 smrtnih slučajeva. U Europi je prvi smrtni slučaj povezan s EVALI-em prijavljen u ožujku 2020. godine. Ova bolest zabilježena je i kod djece, a najmlađi pacijenti imali su samo 13 godina. Liječenje uključuje primjenu kisika, a u težim slučajevima i mehaničku ventilaciju. U određenim situacijama koriste se kortikosteroidi kako bi se smanjila upala pluća.(2) Velik broj pacijenata može završiti s potrebom za mehaničkom ventilacijom, bilo neinvazivnom ili invazivnom. Nedavna studija provedena na 98 pacijenata pokazala je da je čak 76% slučajeva zahtijevalo dodatni kisik, 22% je trebalo neinvazivnu ventilaciju (NIV), a 26% je moralo biti intubirano i povezano na mehaničku ventilaciju. Loši prognostički pokazatelji uključuju pacijente starije od 35 godina, osobe s komorbiditetima koji ugrožavaju plućnu funkciju te pacijente koji dolaze u bolnicu s niskom razinom kisika u krvi (ispod 95%). Ovi pacijenti mogu brzo pogoršati i razviti akutni respiratorni distresni sindrom. (3)
Studija koju su proveli Banks et al. (2023) predstavlja opsežan pregled globalnih dokaza o zdravstvenim učincima elektroničkih cigareta (e-cigareta) kroz kombinaciju umbrella pregleda i sustavnog pregleda literature. Cilj istraživanja bio je sintetizirati dostupne dokaze kako bi se utvrdili zdravstveni rizici i potencijalne koristi korištenja e-cigareta. U okviru studije analizirano je ukupno 227 znanstvenih publikacija.
Štetni učinci:
– Postoje uvjerljivi dokazi da e-cigarete mogu uzrokovati trovanje, akutnu toksičnost udisanja (uključujući epileptične napadaje/konvulzije) te ozljede pluća povezane s korištenjem e-cigareta (EVALI). Rizik je osobito visok kod e-tekućina koje sadrže tetrahidrokanabinol (THC) i vitamin E acetat.
– Također, postoji značajan rizik od ovisnosti o nikotinu, posebno kod nepušača i mladih osoba.
Okolišni utjecaji:
– E-cigarete doprinose stvaranju otpada, povećavaju rizik od požara i zagađuju zrak u zatvorenim prostorima.
Moguće koristi za pušače:
– Ograničeni dokazi sugeriraju da e-cigarete s nikotinom mogu biti korisne za pušače koji ih koriste za potpuno i brzo prestajanje pušenja.
Međutim, e-cigarete nisu službeno odobrene kao sredstvo za prestanak pušenja.
Nepoznati učinci:
Dokazi o dugoročnim učincima e-cigareta na srčane bolesti, rak, razvoj, mentalno i reproduktivno zdravlje još uvijek su nedostatni ili nepostojeći.
(4)
Komentar časopisa American Heart Association (2024) koji poziva na oprez
Prema najnovijim istraživanjima, aerosoli iz e-cigareta možda nisu toliko štetni za krvne žile kao običan duhanski dim, ali to još uvijek nije potpuno jasno. Ova hipoteza temelji se na nekoliko manjih studija, a dugoročni učinci e-cigareta na srce i krvne žile još uvijek nisu dovoljno istraženi. Najnoviji podaci upućuju na to da su negativni učinci e-cigareta možda podcijenjeni, budući da su otkriveni problemi poput promjena u mikrovaskularnim funkcijama (funkciji malih krvnih žila). Još uvijek čekamo dodatne podatke koji će omogućiti jasniji uvid u stvarne učinke e-cigareta na kardiovaskularno zdravlje. (5)
3. IQOS – duhanski proizvodi s nsikim stupnjom zagrijavanj duhana
Studija Davisa, Williamsa i Talbota (2019) istražuje procese pirolize i moguće štetne učinke iQOS sustava, analizirajući pougljenjenje duhana, oslobađanje kemikalija iz polimernog filmskog filtra te prisutnost potencijalno opasnih spojeva u aerosolu koji nastaje tijekom korištenja.
Iako iQOS Heatsticks ne proizvode plamen, nakon uporabe uvijek su bili pougljenjeni, što ukazuje na proces pirolize. Utvrđeno je da se zona pougljenjenja povećava kada se uređaj ne čisti između korištenja, što sugerira da nakupljanje tekućine i ostataka u držaču povećava temperature pirolize. Ovi rezultati naglašavaju važnost održavanja čistoće uređaja, jer ona igra ključnu ulogu u toplinskoj regulaciji. Piroliza duhana odvija se na temperaturama između 200 i 600 °C, tijekom kojih se oslobađa većina hlapljivih i poluhlapljivih spojeva duhanskog dima.
Iako proizvođač Philip Morris tvrdi da iQOS smanjuje količinu kemikalija s FDA-inog popisa štetnih i potencijalno štetnih tvari ograničavanjem pirolize duhana, nalazi ove studije sugeriraju suprotno. Pougljenjenje duhana, zajedno s istraživanjem Auera i sur., koji su potvrdili prisutnost hlapljivih organskih spojeva, policikličkih aromatskih ugljikovodika, ugljikovog dioksida i dušikovog oksida, dovodi u pitanje tvrdnju da je piroliza duhana minimizirana kod iQOS-a. Iako uređaj radi na temperaturama nižima od 350 °C, to ne isključuje stvaranje štetnih spojeva, budući da mnoge toksične tvari duhanskog dima isparavaju na temperaturama između 70 i 300 °C.
Osim toga, analizirana je i degradacija polimernog filmskog filtra, čija je funkcija hlađenje aerosola. Unatoč tome što bi materijal filtra trebao biti otporan na toplinu, utvrđeno je da se ε-kaprolakton (poznat i kao polikaprolakton ili PCL) topi pri relativno niskim temperaturama, pri čemu debljina materijala igra ključnu ulogu. Topljenje filtra bilo je izraženije kada se uređaj koristio u skladu s preporučenim postupkom čišćenja, koji se provodi nakon 20 korištenja Heatsticksa. Osim promjene oblika, primijećena je i promjena boje, što može biti posljedica zagrijavanja ili interakcije s smeđom tekućinom koja se oslobađa iz duhana tijekom korištenja.
Posebno zabrinjavajući nalaz studije odnosi se na oslobađanje toksičnih spojeva iz polimernog filtra. GC-MS analiza pokazala je da se komponente filtra aerosoliziraju na relativno niskim temperaturama, što dovodi u pitanje njegovu sigurnost. Analizom su identificirani ε-kaprolakton, laktid, 1,2-diacetin te druge neidentificirane kemikalije. Najvažnije, utvrđeno je oslobađanje formaldehid cijanohidrina, izrazito toksične tvari koja se u jetri metabolizira u formaldehid i cijanid. Ovaj spoj može biti smrtonosan za ljude, pri čemu su istraživanja na miševima pokazala da je LDLo (najniža smrtonosna doza) 27 ppm tijekom 8 sati udisanja.
Budući da iQOS radi na temperaturama između 330 i 349 °C, a uređaj se isključuje kada temperatura dosegne 350 °C, ključno je napomenuti da je oslobađanje formaldehid cijanohidrina uočeno već na 90 °C, što znači da su svi korisnici izloženi ovom spoju tijekom uobičajene uporabe uređaja.
Zaključno, iako je iQOS sustav dobro izrađen i performanse su mu konzistentne, studija je identificirala ograničenja koja mogu utjecati na način korištenja i standardne protokole za testiranje duhanskih proizvoda, poput ISO 3308. Korisnici bi mogli biti prisiljeni pušiti brže kako bi u potpunosti iskoristili svaki Heatstick, što bi moglo povećati unos nikotina i karbonila. Nadalje, studija pokazuje da iQOS nije u potpunosti “heat-not-burn” proizvod, budući da se duhan pougljeni bez zapaljenja, pri čemu se pougljenjenje povećava ako se uređaj ne čisti redovito.
Posebno zabrinjava otkriće da polimerni filmski filtar topi se tijekom uporabe, pri čemu oslobađa formaldehid cijanohidrin, izuzetno opasan toksin. Ovi nalazi upućuju na to da iQOS sustav možda nije toliko bezopasan koliko se tvrdi, te naglašavaju hitnu potrebu za daljnjim sigurnosnim ispitivanjima, s obzirom na njegovu rastuću popularnost i sve veći broj korisnika.
(6)
09.03.2025
Martin Novosel, dr. med. interna medicna, gastroenterologija
Literatura:
1. https://www.cancer.gov/about-cancer/causes-prevention/risk/tobacco/cigars-fact-sheet
2. Zulfiqar H, Sankari A, Rahman O. Vaping-Associated Pulmonary Injury. [Updated 2023 Jun 25]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK560656/
3. Lilly CM, Khan S, Waksmundzki-Silva K, Irwin RS. Vaping-Associated Respiratory Distress Syndrome: Case Classification and Clinical Guidance. Crit Care Explor. 2020 Feb;2(2):e0081
4. Banks, E., Yazidjoglou, A., Brown, S., Nguyen, M., Martin, M., Beckwith, K., Daluwatta, A., Campbell, S. and Joshy, G. (2023), Electronic cigarettes and health outcomes: umbrella and systematic review of the global evidence. Med J Aust, 218: 267-275. https://doi.org/10.5694/mja2.51890
5. https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/ATVBAHA.123.319575
6. Davis B, Williams M, Talbot P. iQOS: evidence of pyrolysis and release of a toxicant from plastic. Tob Control. 2019 Jan;28(1):34-41. doi: 10.1136/tobaccocontrol-2017-054104. Epub 2018 Mar 13. PMID: 29535257.