Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PSIHA• 6 MIN
Brza Traka
Što je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)?
Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT) jedan je od najčešće korištenih i najbolje istraženih oblika psihoterapije. Kombinira dva pristupa – kognitivnu i bihevioralnu terapiju.
Kako KBT djeluje?
KBT polazi od pretpostavke da su misli, osjećaji i ponašanja međusobno povezani te da utječu na našu dobrobit. Primjerice, negativne misli mogu potaknuti štetno ponašanje, koje dodatno pojačava neugodne osjećaje. Cilj terapije je prekinuti ovaj začarani krug i potaknuti pozitivne promjene. Pogledajte primjer u “Želim znati više”.
Kada se koristi KBT?
KBT je učinkovita u liječenju mnogih mentalnih zdravstvenih problema, uključujući: depresiju, anksiozne poremećaje, opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD) i ovisnosti.
Također se koristi kod fizičkih stanja, poput kronične (dugotrajne) boli i tinitusa (šum u ušima), kako bi se pacijentima pomoglo bolje nositi sa simptomima.
Koliko traje terapija?
KBT je obično kratkotrajna terapija, usmjerena na rješavanje trenutnih problema. Terapija se najčešće provodi jednom tjedno, a trajanje pojedine seanse je otprilike jedan sat.
Trajanje ovisi o težini problema – neki pacijenti osjećaju poboljšanje već nakon nekoliko sesija, dok drugima treba nekoliko mjeseci.
Postoje li nuspojave?
Iako je KBT sigurna terapija, suočavanje s problemima može u početku izazvati neugodne osjećaje ili stres. Važno je otvoreno razgovarati s terapeutom o svim poteškoćama tijekom terapije.
Želim znati više
KBT je praktičan, učinkovit i znanstveno potkrijepljen pristup za liječenje različitih problema.
1. Kognitivni dio
Kognitivna terapija pomaže prepoznati štetne obrasce razmišljanja, poput:
Katastrofiziranja – očekivanja najgoreg mogućeg ishoda.
Generaliziranja – donošenja negativnih zaključaka iz pojedinačnih situacija.
Ovi obrasci često izazivaju nepotrebnu tjeskobu ili depresiju. KBT vas uči zamijeniti takve misli realnijim i korisnijim razmišljanjima.
2. Bihevioralni dio
Bihevioralna terapija fokusira se na mijenjanje ponašanja koje doprinosi problemima. Primjerice, osobe s depresijom često izbjegavaju aktivnosti koje su prije voljele, što pogoršava njihov osjećaj izolacije. KBT pomaže prepoznati i postepeno mijenjati takva ponašanja.
Štetni i neutralni obrasci razmišljanja i ponašanja
Zamislite situaciju u kojoj na ulici vidite poznanika, kažete mu „bok“, ali vam on ne uzvrati pozdrav. Kako ćete reagirati, uvelike ovisi o tome kako procjenjujete situaciju:
Štetno: “Ignorirao me – više me ne voli.”
– Osjećaji: Osoba koja ovako razmišlja osjeća se tužno, povrijeđeno i odbačeno.
– Ponašanje: Izbjegavanje te osobe u budućnosti, iako pretpostavka možda nije točna.
Neutralno: “Nije me primijetio – možda ima loš dan. Trebao bih ga nazvati i pitati je li sve u redu.”
– Osjećaji: Ove misli ne izazivaju neugodne osjećaje.
– Ponašanje: Kontaktiranje osobe kako biste provjerili je li sve u redu.
(1)
Saznajte što Vas očekuje kod liječnika obiteljske medicine kada se javite s psihološkom tegobom: Psiha i mentalno zdravlje.
Tim liječnika Algomed
07.01.2025.
Literatura:
1. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK279297/