Lijekovi kod srčanog zatajivanja
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
SRCE• 4 MIN
Brza Traka
Što je novo u liječenju srčanog zatajivanja?
Danas lijekovi nisu samo za ublažavanje simptoma nego stvarno produžuju život.
Koliko su šanse za život bolje nego prije?
U 70-im godinama samo je 3 od 10 pacijenata živjelo 5 godina, a danas je to gotovo 6 od 10.
Kako liječnici znaju koliko je srce oslabljeno?
Ultrazvukom srca mjeri se ejekcijska frakcija – postotak krvi koji srce izbaci pri svakom otkucaju.
Što znači HFrEF, HFpEF i HFmrEF?
To su tri “kategorije” srčanog zatajivanja prema jačini srčane pumpe.
Koji su glavni lijekovi protiv zatajivanja srca?
To je tzv. “Fantastična četvorka”: ACE/ARNI, beta-blokatori, MRA i SGLT-2 inhibitori.
Zatajenje srca i nuspojave na lijekove, treba li prekid terapije?
Odmah prekid terapije nije uvijek potreban (svakako se posavjetovati s liječnikom!), a postoje situacije kada lijekove treba ukinuti. Blago povišen kalij kod ACE inhibitora i mineralokortikoidnih antagonista, primjerice kad je na gornjoj granici normale, nije razlog za paniku. Nove studije čak pokazuju da blago povišenje kalija može imati zaštitni učinak. Kod SGLT-2 inhibitora blage urinarne infekcije često se smatraju razlogom za prekid terapije, no to nije opravdano. Također, blagi pad bubrežne funkcije pri uzimanju SGLT-2 inhibitora ne odražava stvarno smanjenje funkcije bubrega i ne bi trebao dovesti do prestanka terapije. Dodatna istraživanja pokazuju da funkcija bubrega može ostati stabilnija nego što eGFR (procjena bubrežne funkcije) pokazuje. Kod ARNI lijekova pad krvnog tlaka može biti čest problem, ali s vremenom dolazi do bolje tolerancije pa ni to nije razlog za nagli prekid terapije.
Što ako mi se funkcija srca popravi?
Čak i kad se ejekcijska frakcija (“snaga srca”) popravi, lijekove ne treba prekidati jer bolest ostaje dugotrajna (kronična). Često pri prekidu terapije dolazi do pogorašnja i povratka na lošiju funkciju srca.
Najlakši pronalazak kardiologa uz tražilicu Algolov.
Želim znati više
Nedavno je održan kongres Europskog kardiološkog društva (ESC) u Madridu 2025. godine predstavljeni novi zanimljivi podaci za liječenje srčanog zatajenja. Možemo slobodno reći da su današnji lijekovi za srčano zatajivanje pravi mali medicinski revolucionari.
Zašto?
Dovoljno je prisjetiti se podataka iz velike analize iz 2019. godine, u kojoj je praćeno čak 1,5 milijuna pacijenata. Vidi se ogroman napredak medicine: u razdoblju od 1970–1979. samo je 29,1% pacijenata preživjelo 5 godina, dok je između 2000–2009. ta brojka skočila na gotovo 60%. To znači da su se šanse za život udvostručile zahvaljujući boljoj terapiji i modernim lijekovima. A noviji podaci za od 2024. nadalje će sigurno pokazati i još bolje rezultate. (1)
Lijekovi – “Fantastična četvorka”
Kad se nekome postavi dijagnoza srčanog zatajivanja, prvi korak je odrediti kako srce radi, odnosno koliko dobro pumpa krv. Za to se koristi ultrazvuk srca (ehokardiografija), bezbolna i neinvazivna pretraga kojom liječnik može vidjeti strukturu i funkciju srca u stvarnom vremenu. Na temelju ultrazvuka mjeri se tzv. ejekcijska frakcija – postotak krvi koji srce izbaci iz lijeve klijetke (dio srca) pri svakom otkucaju.
Na osnovu ejekcijske frakcije pacijenti se svrstavaju u tri glavne skupine:
Ako je ona smanjena, govorimo o HFrEF-u (heart failure with reduced ejection fraction).
Ako je normalna, ali je srce ukočeno i teško se puni krvlju, riječ je o HFpEF-u (heart failure with preserved ejection fraction).
Ako je vrijednost negdje između, koristimo pojam HFmrEF (heart failure with mildly reduced ejection fraction).
Za svaku skupinu kombinacije se razlikuju, to ovdje nećemo razrađivati, ali lijekovi koji se koriste su sljedeći:
– ACE inhibitori ili ARNI – lijekovi koji smanjuju opterećenje srca i olakšavaju njegov rad.
Često u kombinaciji sakubitril i valsartan (npr. Entresto, Neparvis)
– Beta blokatori – usporavaju rad srca, daju mu vremena za odmor i štite ga od daljnjeg oštećenja.
Bisoprolol, nebivolol (npr. Byol Cor, Concor, Lybrol, Nebivolol, Nibel, Nebilet i sl.)
– Mineralokortikoidni antagonisti (MRA) – pomažu tijelu da se riješi viška soli i vode, ali i dodatno štite srčani mišić.
Spironolakton i eplerenon (npr. Aldactone, Diuron, Renep, Inspra, Apleria i sl.)
– SGLT-2 inhibitori – iako su prvotno razvijeni za šećernu bolest, danas znamo da imaju snažan zaštitni učinak na srce i bubrege.
Dapagliflozin i empagliflozin (npr. Forxiga, Xigduo, Daforbis, Jardiance, Synjardy, Glyxambi i sl.).
(2)
* Dodatno postoji danas i naziv fantastična petorka kada se u terapiju uvodi i lijek Vericiguat, ali to izlazi iz ovog bloga.
* Također neke novije studije pokazuju potencijalni „veliki“ povratak „starog“ lijeka Digitalisa u terapiju.
*Finerenon uskoro dodatni lijek za HFpEF
Česta pitanja i problemi
Jedna od najvažnijih promjena jest način uvođenja terapije. Više se ne čeka da pacijent završi s jednom vrstom lijeka pa da tek onda krene s drugom. Danas se svi osnovni lijekovi uvode odmah i paralelno, u nižim dozama, a zatim se postupno povećavaju. Tako se postiže brža i jača zaštita srca.
Druga važna novost odnosi se na nuspojave. Primjerice, lijekovi poput ACE inhibitora ili MRA mogu uzrokovati blago povišenje kalija u krvi. Ranije je to često bio razlog za prekid terapije, no danas znamo da blago povišen kalij nije razlog za paniku, pa čak može imati i zaštitno djelovanje.
Kod SGLT-2 inhibitora, nuspojave poput blagih mokraćnih infekcija ili blagog smanjenja funkcije bubrega ne bi trebale dovesti do prekida terapije. Dodatna istraživanja naglašavaju da taj početni pad eGFR (funkcija bubrega) ne odražava stvarno smanjenje bubrežne funkcije — ono može ostati stabilnije nego što eGFR pokazuje. U jednom je malom istraživanju, pri čemu je mjerena stvarna bubrežna funkcija (mGFR), zabilježeno da taj pad u eGFR ne korelira s padom u mGFR, štoviše, pokazuje se veza s boljom elastičnošću arterija (pulse wave velocity). (3)
Za kraj – ako se dogodi da se funkcija srca značajno popravi, primjerice pacijent iz kategorije HFrEF prijeđe u HFmrEF, to nikako nije razlog za prestanak uzimanja lijekova. Srčano zatajivanje je kronična bolest (dugotrajna) i terapija se uzima cijeli život, čak i kada se srce “oporavi”. Prekid liječenja često dovodi do ponovnog pogoršanja bolesti.
Što je s lijekovima za izmokravanje (diuretici) kao što su furosemid ili torasemid?
Diuretici Henleove petlje (najčešće korišteni Fursemid, Tomid, Edemid i sl.) koriste se za ublažavanje tegoba zastoja tekućine kod pacijenata s HFrEF. Kvaliteta dokaza o učinku ovih diuretika na smrtnost je slaba i njihov učinak još nije ispitan u randomiziranom kliničkom testiranju. (4)
Pročitajte još zanimljivih blogova na algomed.hr !
Dodatni članak:
09/2025
Martin Novosel, dr. med.
Literatura:
- Jones NR, Roalfe AK, Adoki I, Hobbs FDR, Taylor CJ. Survival of patients with chronic heart failure in the community: a systematic review and meta-analysis. Eur J Heart Fail. 2019 Nov;21(11):1306-1325. doi: 10.1002/ejhf.1594. Epub 2019 Sep 16. PMID: 31523902; PMCID: PMC6919428.
- 2.Bauersachs J. Heart failure drug treatment: the fantastic four. Eur Heart J. 2021 Feb 11;42(6):681-683. doi: 10.1093/eurheartj/ehaa1012. PMID: 33447845; PMCID: PMC7878007.
- https://www.ahajournals.org/doi/10.1161/CIRCULATIONAHA.122.060823
- McDonagh TA, Metra M, Adamo M, Gardner RS, Baumbach A, Böhm M, Burri H, Butler J, Čelutkienė J, Chioncel O, Cleland JGF, Coats AJS, Crespo-Leiro MG, Farmakis D, Gilard M, Heymans S, Hoes AW, Jaarsma T, Jankowska EA, Lainscak M, Lam CSP, Lyon AR, McMurray JJV, Mebazaa A, Mindham R, Muneretto C, Francesco Piepoli M, Price S, Rosano GMC, Ruschitzka F, Kathrine Skibelund A; ESC Scientific Document Group. 2021 ESC Guidelines for the diagnosis and treatment of acute and chronic heart failure. Eur Heart J. 2021 Sep 21;42(36):3599-3726. doi: 10.1093/eurheartj/ehab368. Erratum in: Eur Heart J. 2021 Dec 21;42(48):4901. doi: 10.1093/eurheartj/ehab670. PMID: 34447992.