Magnetska rezonanca (MR)

“Brza Traka” omogućava brzo informiranje

“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje

Tražite li MR?

PRETRAGE•  5 MIN

Brza Traka

Magnetska rezonanca (MR) slikovna je pretraga kojom se prikazuje unutrašnjost tijela.

Što trebate pokazati liječniku i/ili osoblju prije MR-a?

Ponesite sve medicinske dokumente (npr. popis svih lijekova koje koristite, alergijsku karticu, karticu za pacemaker, dijabetičku karticu, rendgensku karticu).

Nalaze ureje i kreatinina iz krvi.

Posebno je bitno donijeti dokumentaciju o svim operacijama i metalima u tijelu (umjetni zglobovi, ostaci metala, geleri), jer neki metali smiju, a neki ne smiju u MR uređaj.

Kako se pripremiti za MR?

Ukloniti sve metalne predmete sa sebe, iz džepova i odjeće. Možete skinuti vlastitu odjeću i obuću te obući ogrtač i papuče koje će vam dati radiološko osoblje. Metalni predmeti obuhvaćaju: nakit, satove, kreditne kartice, slušalice, kopče, ukosnice, patent-zatvarače, gumbe, pribor za pisanje, naočale, džepne noževe, piercing, pomične zubne proteze itd.

Što ako imate strah od malih prostora?

U određenim slučajevima može se koristiti sedacija (uspavljivanje) tijekom pretrage.
Ako ste primili sedativ (koji se ponekad daje kako bi se izbjegla nelagoda kod osoba koje imaju strah od malih prostora), imajte na umu da će vaše reakcije privremeno biti oslabljene. Zbog toga Vas mora preuzeti odrasla osoba nakon pretrage.

Koliko traje pretraga?

Magnetksa rezonanca (MR) traje 30-40 minuta.

Morate li biti natašte?

U većini slučajeva ne, ali postoje MR pretrage koje to zahtijevaju, primjerice MR
enterografija (pregled tankog crijeva MR-om).

Koje su komplikacije MR-a?

Gotovo ih nema. Jedna je mogućnost napada panike zbog uskog prostora i buke MR uređaja.
Drugo su rijetke alergijske reakcije i/ili oštećenja bubrega uzrokovana kontrastnim
sredstvom.

Je li MR najbolja slikovna pretraga?

MR ima mnoge prednosti pred CT-om, jedna od njih je to što nema zračenja. Međutim, u
određenim slučajevima CT je bolji.
Iako brojne privatne klinike koriste izostanak zračenja kao odličnu reklamu za MR pretrage, za određene stvari MR nije prvi izbor dijagnostike.
Pročitajte odjeljak „Želim znati više“.

Zašto su Vam na hitnoj napravili CT, a ne MR?

Hitna je mjesto gdje se isključuju hitna stanja, CT pruža odličan prikaz većine hitnih stanja, a pretraga je gotova u par minuta. Primjer: dogodila se prometna nesreća i unesrećeni treba vidjeti ima li oštećenja organa i treba li hitnu operaciju. Ima li ovdje smisla napraviti CT koji je gotov za 3 minute, ili s pacijentom prvo detaljno popričati ima li metalnih predmeta u tijelu te onda 40 minuta raditi MR i onda još toliko očitavati nalaz? Ostavljam da zaključite sami.

Je li za MR potrebno prekinuti korištenje metformina (ako ga koristite)?

Nije potrebno prekidati metformin za MR. Jedino je potrebno naglasiti ako idete na hemodijalizu.

Preporučuje li se MR jednom godišnje?

Nikako, osim ako ne postoji preporuka specijalista!
Pročitajte odjeljak „Želim znati više“.

Želim znati više

Magnetska rezonancija (MR) slikovna je dijagnostička metoda koristi radiovalove i magnetska polja za izradu slika dijelova tijela koje se ispituju. Na taj način se mogu napraviti snimke bez uporabe rendgenskih zraka (što znači da nema zračenja).

Magnetska rezonancija (MR) često se naziva samo “magnet“.

Kako se provodi ispitivanje magnetom?

Obično ćete ležati i polako se uvlačiti u otvor magnetskog uređaja (magnetski rezonantni tomograf) (Naslovna slika). Morate ostati potpuno mirni u položaju koji vam je dodijeljen, dišite ravnomjerno i ne preklapajte ruke i noge. Umjetne “indukcijske petlje” mogu inače uzrokovati
lokalne opekline kože! Kod magneta glave i magneta vratne kralježnice zatvorite oči tijekom postupka podešavanja kako biste izbjegli kontakt s pozicijskim laserom magnetskog rezonantnog tomografa. Tijekom trajanja magneta putem monitora Vas promatra i pomaže liječnik ili medicinsko osoblje. Kako bi se pouzdano pratila zasićenost krvi kisikom i frekvencija pulsa, na jedan prst se stavlja oksimetar.
Prosječno trajanje magneta je 20 do 40 minuta.
Zbog glasnih zvukova uređaja (glasnije od usisavača) možete dobit zaštitu za uši.
Kako bi se izbjegle smetnje na slikama, važno je da tijekom cijelog pregleda mirno ležite.
U slučaju klaustrofobije ili drugih razloga koji otežavaju mirno ležanje, unaprijed se može dati sedativ.

Rizici i moguće komplikacije magneta

Komplikacije su izrazito rijetke. Vrlo rijetko se kod zatvorenih magnetskih rezonancijskih uređaja može pojaviti strah od zatvorenih prostora (klaustrofobija) i/ili panični napadi koji se mogu ponavljati.
Alergija/nepodnošljivost (npr.na lateks, lijekove, kontrastna sredstva) može uzrokovati akutni cirkulatorni šok koji zahtijeva intenzivnu medicinsku njegu.
Vrlo rijetko može doći do ozbiljnih oštećenja unutarnjih organa kod pacijenata s teškom disfunkcijom bubrega ili jetre zbog upotrebe kontrastnog sredstva za magnetsku rezonanciju (gadolinium).
(1)

CT ili MR pretraga?

Savjet je da odluku koja pretraga je u Vašem slučaju bolja prepustite liječniku kojem vjerujete.
Općenito, MR često daje detaljnije slike mekih tkiva, dok je CT bolji za strukture kostiju i brza ispitivanja.
Izbor ovisi o konkretnoj dijagnostičkoj potrebi i području tijela koje se ispituje.

CT je bolje prikladan za:
– Brza ispitivanja, jer se CT mogu izvesti znatno brže od MR (često samo nekoliko minuta).
(Stoga ideja da dolazite u hitnu zbog MR je potpuno besmislena jer ta pretraga se rijetko koristi u hitnim stanjima)
– Prikaz kostiju, prijeloma kostiju i kalcifikacija, jer su kosti na CT-u vrlo dobro vidljive.
– Otkrivanje plućnih bolesti poput upale pluća ili tumora.
– Pregled trbušnih organa kao što su jetra, bubrezi ili gušterača.
MR je bolje prikladan za:
– Detaljan prikaz mekih tkiva poput mišića, tetiva, ligamenata i moždane tvari.
– Otkrivanje ozljeda zglobova, hernija diska i bolova u leđima.
– Pregled tumora u mozgu, leđne moždine ili mekih tkiva.
– Prikaz krvnih žila i protoka krvi bez kontrastnog sredstva.
– Preglede kod trudnica, jer se ne koristi ionizirajuće zračenje.

Trebate li raditi MR jednom godišnje ili napraviti MR cijeloga tijela bez obzira što nemate nikakve tegobe?

MR cijeloga tijela djeluje kao dobra ideja, ali postoji više problema kod takvih pretraga. Neki od problema: često se nađu tvorbe koje nemaju nikakav značaj (incidentalomi). Neke od tih promjena zahtijevaju daljnju obradu (koja može biti štetna), a samo iznimno mali dio promjena je značajan za osobu. To sve izaziva stres kod osobe (hoće li se nešto otkriti, a najčešće se otkrije, hoće li imati tumor, hoće li umrijeti i sl.), a osim stresa, radi se o skupljim pretragama.

Martin Novosel, dr. med., specijalizant interne medicine, gastroenterologije

30.06.2024.

Literatura
1. https://www.thieme-compliance.de/de/aufklaerungsboegen
2. Molen AJvd, Reimer P, Dekkers IA, Bongartz G, Bellin M-F, Bertolotto M, Clement O,
Heinz-Peer G, Stacul F, Webb JAW, Thomsen HS on behalf of the ESUR Contrast
Media Safety Committee. Post-contrast acute kidney injury part 2: Risk stratification,
role of hydration and other prophylactiv measures, patients taking metformin and
chronic dialysis patientS. Eur Radiol 2018; 28: 2856-2869
3. Kwee RM, Kwee TC. Whole-body MRI for preventive health screening: A
systematic review of the literature. J Magn Reson Imaging. 2019
Nov;50(5):1489-1503. doi: 10.1002/jmri.26736. Epub 2019 Apr 1. PMID:
30932247; PMCID: PMC6850647.