Tumori mozga mogu biti benigni (dobroćudni) ili maligni (zloćudni), pri čemu su benigni češći. Učestalost primarnih tumora (da nije proširena bolest ili metastaza) mozga iznosi oko 22 na 100 000 ljudi.

Puno su češći tumori koji se prošire na mozak (metastaze).

Češći su u žena (zbog meningioma) i u bijeloj populaciji.

Najvažniji dokazani čimbenik rizika je izloženost ionizirajućem zračenju. Ostali mogući čimbenici (poput ozljeda glave, epilepsije, određenih kemikalija ili korištenja mobitela) nisu jasno dokazani.

Najčešći maligni tumori mozga su gliomi, koji se obično dijagnosticiraju u starijoj dobi. Većina
tumora nastaje sporadično, dok manji dio (manje od 5%) ima genetsku podlogu

Rano otkrivanje tumora mozga – postoji li screening?

U svom pregledu, Neugut i suradnici (2019) istražuju mogućnost MRI-based screeninga za
asimptomatske tumore mozga, s naglaskom na niskogradusne gliome. Autori razmatraju tri ključna
aspekta: isplativost, kliničku korist i prihvatljivost programa među ispitanicima.

Screening tumora mozga magnetskom rezonancijom na prvi pogled djeluje logičan jer MR
omogućuje vrlo detaljan prikaz mozga i može otkriti promjene prije pojave simptoma.
Međutim, kada se ovaj pristup analizira prema standardnim kriterijima za uvođenje screeninga (isplativost,
prihvatljivost i dokazani utjecaj na ishod bolesti), pojavljuju se značajna ograničenja.

Jedna od ključnih analiza pokazala je da bi screening mogao biti ekonomski opravdan pod
određenim uvjetima. Primjerice, ako bi cijena MR pregleda iznosila oko 150 dolara, pregled 10 000
asimptomatskih osoba koštao bi oko 1,5 milijuna dolara i doveo do otkrivanja približno četiri
niskogradusna glioma. Stoga screening bi bio isplativ ako bi rano liječenje produžilo život za
najmanje tri godine (Objasnimo smisao iza ovoga: ako se nešto otkrije i rano liječi, ali ne produži
preživljenje u ovom slučaju nema nekog smisla).

S druge strane ako bi cijena pregleda bila niža, prag potrebne koristi bio bi manji (primjerice ako
MR košta 80 dolara onda je već preživljenje od 18 mjeseci isplativo). Ipak, važno je naglasiti da se
radi o teorijskom modelu koji pretpostavlja da rano otkrivanje značajno mijenja prirodni tijek
bolesti, što još nije jasno dokazano.

Ovo je gore ekonomski elemnta zvuči surovo, ali je isto bitan kod provođenja programa ranog
probira.
Glavni problem screeninga tumora mozga je njihova niska učestalost u općoj populaciji. Procjenjuje
se da je prevalencija (učestalost) asimptomatskih tumora mozga oko 0,7%, dok su gliomi još rjeđi.
To znači da je potrebno napraviti velik broj MR pregleda kako bi se otkrio mali broj klinički
značajnih tumora.

Dodatni problem predstavlja visoka učestalost slučajnih nalaza na MR-u. Naime, MR često otkriva
različite promjene koje nisu klinički značajne, poput malih meningioma, adenoma hipofize ili
vaskularnih anomalija. Procjenjuje se da se takve promjene nalaze u 6,6% do čak 24,1% osoba bez
simptoma. To može dovesti do daljnjih dijagnostičkih postupaka, nepotrebnih kontrola i
psihološkog opterećenja pacijenata, bez jasne koristi za njihovo zdravlje.
Primjer: nađena je neka „točkica“ koja se ne može interpretirati i sada Vas iz straha očekuje
„brodolom“ pretraga koje na kraju opet neće dovesti do rezultata.

Važno je uzeti u obzir i biološku raznolikost (različite vrste tumora i njihovog „ponašanja“) tumora
mozga. Neki tumori rastu vrlo sporo i dugo ostaju bez simptoma, pa njihovo rano otkrivanje ne
mijenja značajno ishod bolesti. S druge strane, za određene tumore, poput niskogradusnih glioma,
postoje naznake da bi ranija dijagnoza i kirurško liječenje mogli poboljšati preživljenje. Zbog toga se rasprava o screeningu tumora mozga zapravo najviše odnosi upravo na gliome.
Interpretaciju rezultata screeninga dodatno otežavaju poznati epidemiološki biasi, poput lead-time
biasa (ranije postavljanje dijagnoze bez stvarnog produljenja života) i length biasa (češće otkrivanje
spororastućih tumora s boljom prognozom). Zbog tih čimbenika može se steći dojam da screening
poboljšava ishode, iako stvarni utjecaj na smrtnost nije značajan.

Iznimku predstavljaju osobe s povećanim rizikom, primjerice bolesnici s genetskim
sindromima poput neurofibromatoze tipa 1. U takvim skupinama učestalost tumora je znatno
veća, a rano otkrivanje može spriječiti ozbiljne komplikacije, poput gubitka vida, pa
screening ima jasniju kliničku korist.

Zaključno, iako magnetska rezonancija ima visoku dijagnostičku vrijednost i teoretski potencijal za
rano otkrivanje tumora mozga, trenutno ne postoje dovoljni dokazi da screening u općoj populaciji
smanjuje smrtnost ili značajno poboljšava ishode. Zbog niske prevalencije bolesti, visokog broja
slučajnih nalaza i nedostatka randomiziranih studija, screening tumora mozga MR-om zasad se ne
preporučuje u rutinskoj kliničkoj praksi.

Koje pretrage su Vam potrebne istražite Algoprev!

Literatura:

1.Neugut AI, Sackstein P, Hillyer GC, Jacobson JS, Bruce J, Lassman AB, Stieg PA. Magnetic
Resonance Imaging-Based Screening for Asymptomatic Brain Tumors: A Review. Oncologist. 2019
Mar;24(3):375-384. doi: 10.1634/theoncologist.2018-0177. Epub 2018 Oct 10. PMID: 30305414;
PMCID: PMC6519753.