Neurologija – test na tetaniju
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
PRETRAGE• 5 MIN
Brza Traka
Ako trebate pregled neurologa vjerojatno vas zanima nekoliko ključnih pitanja:
– Gdje mogu obaviti pregled neurologa?
– Koliko se dugo čeka termin?
– Kolika je cijena pregleda?
– Kako mogu najbrže pronaći slobodan termin?
Na Algomed Tražilici klinika možete na jednom mjestu pronaći privatne ustanove koje nude pregled neurologa, provjeriti okvirno vrijeme čekanja i izravno poslati upit za termin.
Upišite u tražilicu klinika pojam: “tetanija“
Što je tetanija?
Stanje pojačane neuromuskularne razdražljivosti koje se očituje trncima oko usta i prstiju, grčevima mišića šaka i stopala (karpopedalni spazam), a u težim slučajevima i epileptičkim napadajima (najčešće uzrokovano niskom razinom kalcija u krvi (hipokalcemija)), rjeđe niskim magnezijem ili hiperventilacijom.
Test na tetaniju, kako se otkriva? Prvi korak nije laboratorijski niti elektrofiziološki test, nego dva jednostavna klinička znaka koje liječnik provjerava rukama tijekom pregleda, bez ikakve aparature: Chvostekov znak (lagano lupkanje po ličnom živcu ispred uha izaziva trzaj mišića lica) i Trousseauov znak (napuhavanje manžete za mjerenje tlaka iznad sistoličkog tlaka na 2–3 minute izaziva grč šake).
Koji je znak pouzdaniji?
Trousseauov znak znatno je pouzdaniji, njegova osjetljivost i specifičnost za hipokalcemiju iznose oko 94% odnosno 99%, a pojavljuje se kod manje od 1–4% ljudi s normalnom razinom kalcija. Chvostekov znak je znatno manje pouzdan.
Treba li potvrda laboratorijem (razina kalcija)?
Da, uvijek. Oba klinička znaka samo usmjeravaju sumnju na hipokalcemiju: dijagnoza i uzrok tetanije potvrđuju se isključivo mjerenjem kalcija, magnezija, fosfata i paratireoidnog hormona u krvi.
Želim znati više
Najčešći uzrok tetanije je hipokalcemija, no uzrok pada kalcija može biti vrlo različit, što izravno utječe na liječenje. U kliničkoj praksi jedan od najčešćih scenarija je postoperativna hipoparatireoza (smanjena funkcija doštitnih žlijezda nakon operacije štitnjače). Nakon operacije štitnjače (osobito totalne tireoidektomije) paratireoidne (doštitne) žlijezde, koje su smještene tik uz štitnjaču i regulatiraju razinu kalcija, mogu biti privremeno “omamljene” zbog manipulacije tijekom zahvata ili trajno oštećene ako su nehotice odstranjene ili im je prekinuta opskrba krvlju. Zbog toga se kod svakog bolesnika nakon operacije štitnjače rutinski prati kalcij u danima nakon zahvata, a simptomi poput trnaca oko usta ili u prstima u tom razdoblju uvijek treba shvatiti ozbiljno.
Osim hipoparatireoze, do hipokalcemije i tetanije mogu dovesti i drugi uzroci: nedostatak magnezija (jer magnezij je nužan za pravilno lučenje i djelovanje paratireoidnog hormona, pa njegov manjak može uzrokovati hipokalcemiju otpornu na sam nadomjestak kalcija), teško zatajenje bubrega (poremećena aktivacija vitamina D i zadržavanje fosfata), nedostatak vitamina D, akutni pankreatitis (akutna upala gušterače), te masovne transfuzije krvi (citrat iz konzervirane krvi veže kalcij). Poseban i vrlo čest slučaj u svakodnevnoj praksi je respiratorna alkaloza uslijed hiperventilacije – kod izražene tjeskobe ili panike osoba diše brzo i duboko.
Zbog ove raznolikosti uzroka, kod svakog bolesnika s tetanijom preporučuje se, uz ukupni i ionizirani kalcij, provjeriti i magnezij, fosfat, kalij, paratireoidni hormon te acidobazni status (plinsku analizu krvi) jer liječenje bitno ovisi o tome je li riječ o pravoj hipokalcemiji, hipomagnezemiji ili funkcionalnom padu ioniziranog kalcija zbog alkaloze, pri čemu se treći scenarij liječi prije svega smirivanjem disanja, a ne davanjem kalcija.
Uloga EMNG-a u dijagnostici tetanije
Elektromioneurografija nije prva pretraga koja se radi kod tetanije, ali ima jasno definiranu, specijaliziranu ulogu u nejasnim slučajevima. Kod izražene, jasne hipokalcemije dijagnoza se postavlja kliničkim znakovima i laboratorijskim nalazom, bez potrebe za EMNG-om.
Elektromioneurografija postaje korisna kada su klinički znakovi granični ili nejasni, a liječnik želi objektivno potvrditi da je neuromuskularna razdražljivost doista povišena. Kod tzv. normokalcemične (“latentne”) tetanije. Stanja u kojem osoba ima tipične simptome (trnci, grčevi, pojačana osjetljivost na podražaje) uz naizgled uredan standardni nalaz kalcija u krvi, gdje se sumnja na suptilniji poremećaj (npr. granični manjak magnezija ili ioniziranog kalcija koji standardna pretraga nije uhvatila). Na EMG-u se kod tetanije opisuje karakterističan nalaz spontanih, ponavljanih izbijanja motoričkih jedinica u parovima ili skupinama (“dubleti”, “tripleti” ili “multipleti”) , to je specifičan elektrofiziološki obrazac koji odražava povećanu spontanu razdražljivost živaca i mišića. Taj se nalaz može dodatno pojačati i standardiziranom provokacijom, tzv. elektromiografskim testom tetanije s ishemijom kombinacijom kratkotrajnog prekida cirkulacije u podlaktici (isto načelo kao kod Trousseauovog znaka) uz istovremeno EMG snimanje, pri čemu broj i trajanje ovih izbijanja pomažu razlikovati osobe sa stvarnim poremećajem neuromuskularne razdražljivosti od zdravih ispitanika.
Literatura:
1. Williams A, Liddle D, Abraham V. Tetany: A diagnostic dilemma. J Anaesthesiol Clin Pharmacol. 2011 Jul;27(3):393-4. doi: 10.4103/0970-9185.83691. PMID: 21897517; PMCID: PMC3161471.