Povišena tjelesna temperatura

“Brza Traka” omogućava brzo informiranje

“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje

DIŠNI SUSTAV•  10 MIN

Brza Traka

Najbitnije informacije.

– Promjena tjelesne temperature samo je jedan od simptoma našeg organizma.

– Vrućica je dio prirodnog odgovora na infekciju.

– Povišena tjelesna temperatura sama po sebi ne znači nužno i tešku bolest.

– Potrebno je pratiti dodatne simptome koji se javljaju te reagirati ovisno o njima.

Bilo bi poželjno javiti se liječniku/ci ako tegobe traju dulje od tri dana. 

Želim znati više
  1. Mjerenje tjelesne temperature.
  2. Normalna i povišena tjelesna temperatura.
  3. Pogreške mjerenja.
  4. Razlozi za uzbunu.
  5. Temperatura nakon putovanja i zanimljivosti.
  6. Najčešća pitanja i bitno za znati.
  7. Literatura.

 

1. Načini mjerenja temperature?

Najčešće se mjeri: rektalno (anus/stražnjica), usta (oralno), ispod pazuha (aksilarno), na čelu i u uhu. Digitalni i infracrveni toplomjeri najčešće se koriste, precizno mjere temperaturu, a najveća razlika u mjerenju javlja se kod mjerenja temperature u uhu.

2. Što su normalna i povišena tjelesna temperatura?


Kod zdravih osoba, prosječna temperatura oralnim (usta) mjerenjem iznosi 36.5 °C. Međutim, tjelesna temperatura stalno se mijenja. Ne postoji točno određena temperatura iznad koje osoba ima povišenu temperaturu. Zašto je to tako? Tjelesna temperatura mijenja se tijekom dana (ujutro najniža, poslijepodne najviša) te se razlikuje oko 0.5 °C, a kod žena je povezana s menstrualnim ciklusom (primjerice porast temperature oko 0.3 °C za vrijeme ovulacije) i na tjelesnu temperaturu može utjecati još puno čimbenika.

Normalna tjelesna temperatura varira ovisno o mjestu mjerenja. Mjerenje rektalnim (anus/stražnjica) toplomjerom temperatura je 0.4 °C do 0.6 °C viša nego mjerenje oralnim (usta) toplomjerom, kod kojeg je temperatura 0.1 °C do 0.2°C viša nego mjerenje ispod pazuha, a najveća razlika prisutna je mjerenjem u uhu. Primjerice, usporedbom mjerenja temperature rektalno-oralno (usta-anus/stražnjica, razlika je oko 0.6 °C ± 0.5 °C. U prosjeku je temperatura mjerena rektalno (anus/stražnjica) 0.6°C viša nego mjerena oralno (usta), ali to znači i da kod određene osobe temperatura rektalnim mjerenjem može biti od 0.4 °C niža do 1.6 °C viša (razlika 1.1 °C) nego oralnim mjerenjem. Slična varijacija vrijedi i za druge načine mjerenja (npr. ispod pazuha, uho, čelo).

3. Što sve može utjecati na mjerenje temperature?

Oralni toplomjer: žvakanje hrane prije mjerenja, unos toplih napitaka, pušenje, unos hladnih napitaka, ubrzano disanje, upaljena sluznica usta (nakon kemoterapije ili radioterapije). Uho: prisutnost cerumena (ušnog voska) pokazuje nižu temperaturu. Ispod pazuha: oštećenja živaca (hemipareza) te bi bilo poželjno mjeriti temperaturu na zdravoj strani. Naravno, ako koristite lijekove za snižavanje temperature (npr. paracetamol, ibuprofen), temperatura će biti bliža normalnoj, iako biste možda imali povišenu tjelesnu temperaturu.

Većina istraživanja pokazuje da je temperatura veća od 37.8 °C mjerena bilo kojim uređajem označavala povišenu tjelesnu temperaturu.

Iako postoje okvirni dogovori za povišenu temperaturu (primjerice 37.8 °C) jako je bitan dojam i osjećaj osobe o povišenoj tjelesnoj temperature. Prisutnost zimice i tresavice povećava vjerojatnost prisutnosti infekcije u organizmu (prisutnost hladnoće i drhtanja tijela čak i uz debele slojeve odjeće ili korištenjem pokrivača).

Kod osoba s povišenom tjelesnom temperaturom, najbolji način za posumnjati na širenje bakterija krvlju su prijašnje bolesti i trenutno zdravstveno stanje. Primjerice: zatajenje bubrega, hospitalizacija zbog fizičke ozljede i loše funkcioniranje osobe (odnosi se na obavljanje svakodnevnih aktivnosti: hranjenje, obavljanje nužde, tuširanje, oblačenje).

4. Razlozi za oprez i uzbunu.

Kod temperature koja prelazi 41.1 °C postoji veliki značaj zato što ukazuje na mogućnost ozbiljnije infekcije ili na problem s regulacijom temperature (toplinski udar, krvarenje u glavi, teške opekline). U velikom rasponu dijagnoza i poremećaja, jako visoka ili niska temperatura ukazuju na lošije stanje osobe i na težu prognozu liječenja. Snižena temperatura ukazuje na povećan rizik od smrti prilikom upale pluća, zatajenja srca i bakterijske sepse.

-Visina temperature se ne koristi kao jedini parametar za procjenu ozbiljnosti bolesti za djecu mlađe od 6 mjeseci.

– Djeca s povišenom temperaturom u razdoblju od 3-6 mjeseci su u umjerenom riziku za razvoj ozbiljnijih bolesti.

– Djeca mlađa od 3 mjeseca s temperaturom 38 °C ili višom su visokorizična za razvoj ozbiljnijih bolesti.

5. Temperatura nakon putovanja.

Temperatura se može javljati u uzorcima. 

Primjer toga je infekcija malarijom. U tom slučaju temperatura se javlja svaki treći ili četvrti dan. Kod infekcije srca može se primjerice javljati svaki drugi dan (to je danas rijetko zbog liječenja antibioticima).

Relativno sporiji rad srca prilikom određenih infekcija.
Kod nastanka temperature srce radi ubrzano, međutim neke infekcije mogu uzrokovati relativno sporiji rad srca s obzirom na povišenu tjelesnu temperaturu (brzina otkucaja raste manje nego očekivano s obzirom na povišenu temperaturu).

Neki primjeri: tifusna vrućica, legionarska bolesti, infekcija dengue virusom i pješčanom mušicom.

6. Najčešća pitanja i bitno za znati.

Treba li se svaka temperatura snižavati?

Dokazi o korisnosti povišene temperature još su ograničeni, ali neka istraživanja predlažu prirodan tijek vrućice u smislu praćenja razvoja simptoma sve dok je dijete dobro raspoloženo (normalno se igra, jede, unosi tekućinu, obavlja nuždu) te se predlaže izbjegavanja automatskog snižavanja temperature.

Koji su najčešći lijekovi za snižavanje temperature (antipiretici) i koje treba koristiti?

Paracetamol i ibuprofen dva su najčešća lijeka koja se koriste za snižavanje tjelesne temperature (antipiretici). Oba učinkovito snižavaju temperaturu. Većina istraživanja pokazuju da ibuprofen malo uspješnije snižava tjelesnu temperaturu od paracetamola te da ibuprofen ima dulji učinak. Međutim, istraživanja se većinom razlikuju u primijenjenim dozama i nisu se pratile druge tegobe osim povišene temperature (npr. nelagoda, kako se osoba osjeća).
Više informacija o lijekovima.

Jesu li lijekovi za snižavanje temperature sigurni?

Glavni problem u procjeni sigurnosti je manjak podataka. Iako postoji puno istraživanja, postoji problem njihove ujednačenosti u točnoj procjeni štetnosti. Međutim, nuspojave su rijetke i najveći problem zapravo je predoziranje lijekom koje onda uzrokuje nuspojave. Pogrešno doziranje nije samo problem kod roditelja, moguće je i kod profesionalnog osoblja. Najčešće nuspojave ibuprofena: krvarenje iz probavnog sustava, ozljeda bubrega i dodatne infekcije. Oštećenje jetre i astma za paracetamol.
Više informacija o lijekovima.

Kada se koriste paracetamol ili ibuprofen kod djece:

– koristiti samo dok se dijete promijenjeno ponaša

-razmotriti prijelaz na drugi lijek kod neuspješnog poboljšanja stanja

– ne davati istovremeno ibuprofen i paracetamol

– bolje bi bilo naizmjenično korištenje ibuprofena i paracetamola (s razmakom između doza).
Više informacija o lijekovima.

Je li bolje koristiti paracetamol i ibuprofen istovremeno?

Ovisno o istraživanju i načinu primjene. Moguće je lijekove uzimati istovremeno i naizmjenično (s razmakom između lijekova). Neka istraživanja navode bolju učinkovitost istovremenog korištenja antipiretika (paracetamola i ibuprofena). Problem je što nije dovoljno samo procijeniti snižavanje temperature već i osjećaj nelagode. Neka istraživanja navode da nema razlike kada se istovremeno koriste oba lijeka u smanjenju osjećaja nelagode. Suprotno istovremenoj terapiji, naizmjenično uzimanje antipiretika (paracetamol i ibuprofen) bi moglo biti korisnije u određenim situacijama. Neka istraživanja pokazuju značajnu korist u snižavanju temperature uz smanjenju nelagode naizmjeničnim korištenjem paracetamola i ibuprofena (antipiretika).
Više informacija o lijekovima.

Sprječavaju li antipiretici (paracetamol, ibuprofen) febrilne konvulzije?

Ne i ne bi se trebali koristiti isključivo za tu svrhu.

 

7. Literatura:

  1. Geneva II, Cuzzo B, Fazili T, Javaid W. Normal Body Temperature: A Systematic Review. Open Forum Infect Dis. 2019 Apr 9;6(4):ofz032. doi: 10.1093/ofid/ofz032. PMID: 30976605; PMCID: PMC6456186.
  2. Richardson M, Purssell E. Who’s afraid of fever? Arch Dis Child. 2015 Sep;100(9):818-20. doi: 10.1136/archdischild-2014-307483. Epub 2015 May 14. PMID: 25977564.
  3. McGee, Steven. Evidence-based physical diagnosis e-book. Elsevier Health Sciences, 2021.
  4. Body Temperature – What’s You’ve Been Taught is Wrong! (Strong Exam). https://www.youtube.com/watch?v=g0_32Np8Ix

 

Borna Patrun, 28.03.2024.