Preventivna medicina i digitalizacija
Tražite bolji sistematski pregled?
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
Brza traka
Bolest se najčešće razvija postupno kroz nekoliko faza. Prvo postoji faza osjetljivosti, kada osoba još nije bolesna, ali ima povećan rizik. Zatim slijedi subklinička faza, kada se bolest razvija, ali još nema simptoma.
U kliničkoj fazi pojavljuju se simptomi i znakovi bolesti. Na kraju je moguć oporavak, invaliditet ili smrt.
Preventivna medicina dijeli se na tri razine.
Primarna prevencija provodi se prije nastanka bolesti. Cilj je spriječiti bolest. Primjeri su cijepljenje, zdrava prehrana, tjelesna aktivnost i prestanak pušenja.
Sekundarna prevencija služi za rano otkrivanje bolesti. Bolest može već postojati, ali još nema simptoma. Primjer su preventivni pregledi i testiranja za rano otkrivanje raka.
Tercijarna prevencija provodi se kada bolest ili ozljeda već postoje. Cilj je spriječiti komplikacije i smanjiti posljedice bolesti. Važan dio je rehabilitacija, koja pomaže osobi vratiti što više funkcija i poboljšati kvalitetu života.
Kvartarna prevencija nastoji spriječiti prekomjerno korištenje lijekova i novih medicinskih postupaka.
Ukratko: primarna prevencija sprječava bolest, sekundarna je rano otkriva, a tercijarna smanjuje njezine posljedice.
Gdje je mjesto digitalizacij i umjetnoj inteligenciji pročitajte odjeljak “želim znati više”
Želim znati više
Iako je ova tradicionalna podjela na primarnu, sekundarnu i tercijarnu prevenciju i dalje važna, preventivna medicina danas se sve više povezuje s tehnologijom. Cilj je omogućiti personaliziranu prevenciju, odnosno pristup u kojem se preporuke i postupci prilagođavaju konkretnom pojedincu, njegovim karakteristikama i zdravstvenim rizicima.
U klasičnoj primarnoj prevenciji preporuke su često općenite, primjerice savjet da se prestane pušiti, više vježba ili zdravije hrani. Digitalna medicina omogućuje da se takve preporuke dodatno prilagode pojedincu. Tu se mogu koristiti genetski podaci, zdravstvene aplikacije i digitalni alati za praćenje prehrane i zdravstvenih navika.
U sekundarnoj prevenciji tehnologija omogućuje naprednije načine ranog otkrivanja bolesti. Primjeri uključuju medicinski probir uz pomoć umjetne inteligencije, personalizirani probir za rak i kontinuirano praćenje zdravstvenih pokazatelja. Umjetna inteligencija može analizirati velike količine medicinskih podataka i pomoći zdravstvenim stručnjacima u prepoznavanju mogućih znakova bolesti.
U tercijarnoj prevenciji digitalne tehnologije mogu omogućiti telerehabilitaciju, odnosno rehabilitaciju koja se provodi na daljinu uz pomoć digitalnih tehnologija, zatim liječenje i procjenu prognoze bolesti na temelju genetskih podataka te kontinuirano mjerenje glukoze u krvi, što osobama s poremećajem regulacije šećera omogućuje praćenje vrijednosti tijekom dana.
Genetika i personalizirana prevencija
Jedan od važnih smjerova budućnosti primarne prevencije jest predviđanje rizika za razvoj određenih bolesti na temelju genetskih podataka. Jedan od takvih pristupa su poligenski rezultati rizika (polygenic risk scores). Oni uzimaju u obzir veći broj genetskih varijanti – malih razlika u DNA kako bi se procijenila sklonost pojedinca određenoj bolesti. Važno je razumjeti da takav rezultat ne znači da će osoba sigurno razviti bolest, nego pokazuje ima li, na temelju analiziranih genetskih podataka, veći ili manji rizik.
Budućnost preventivne medicine stoga se temelji na povezivanju klasične prevencije, genetskih podataka, umjetne inteligencije, zdravstvenih aplikacija i kontinuiranog praćenja zdravlja. Cilj nije samo liječiti bolest kada se pojavi, nego sve više predvidjeti rizik, spriječiti njezin nastanak i omogućiti svakom pojedincu što bolje očuvanje zdravlja.
Od gore navedenog evo primjera na jednom bolesti koja je veliki teret cijelog svijeta, a to je šećerna bolest ili dijabetes.
1. Primarna prevencija ima cilj spriječiti nastanak dijabetesa. Najvažnije je smanjiti rizične čimbenike kao što su nezdrava prehrana, nedostatak tjelesne aktivnosti, prekomjerna tjelesna težina i pušenje. Aplikacije i pametni satovi mogu pratiti tjelesnu aktivnost, prehranu i tjelesnu težinu. Mogu podsjećati osobu na kretanje i pomagati joj u promjeni životnih navika. Umjetna inteligencija može izraditi prehrambene preporuke prilagođene pojedinoj osobi.
2. Sekundarna prevencija služi za rano otkrivanje osoba koje imaju povećan rizik od dijabetesa ili već imaju predijabetes. Rizik se može procijeniti prema dobi, obiteljskoj povijesti bolesti, tjelesnoj težini, krvnom tlaku i životnim navikama. Važnu ulogu imaju mjerenje šećera u krvi i HbA1c. Digitalne tehnologije i umjetna inteligencija mogu analizirati različite podatke i prepoznati osobe s većim rizikom. Tako se može ranije započeti s promjenama životnih navika i liječenjem.
3. Tercijarna prevencija provodi se kod osoba koje već imaju dijabetes. Cilj je spriječiti ili što ranije otkriti komplikacije. Kontinuirani mjerači glukoze prate razinu šećera tijekom cijelog dana i upozoravaju na prenizak ili previsok šećer. Takvi uređaji mogu pomoći u boljoj kontroli šećera i smanjenju HbA1c. Umjetna inteligencija može pomoći u otkrivanju dijabetičke retinopatije analizom fotografija oka. Pametne čarape mogu pratiti temperaturu stopala i pomoći u ranom otkrivanju ozljeda i problema sa stopalima.
Literatura: