Putnički proljev odnosni se na infektivnu upalu sluznice probavnog sustava na putovanju, koja se klinički prezentira proljevom. Regije s visokim rizikom za razvoj putničkog proljeva su: srednja Amerika, tropska Afrika i južna Azija, gdje 15-50% putnika razvije proljev. Rizici za nastanak putničkog proljeva su sniženi higijenski standardi hrane i smanjenja količina želučane kiseline. Želučana kiselina je prva barijera koja sprječava ulazak mikroorganizama (bakterija, virusa, parazita, protozoe) u naš organizam. U slučaju da je lučenje želučane kiseline smanjeno, primjerice kod terapije inhibitorima protonske pumpe (npr. pantoprazol, esomeprazol, omeprazol itd.), ili, primjerice kod stanja nakon operacije želuca, uneseni mikroorganizmi nesmetano dolaze do crijeva i uzrokuju infekcije. Također postoje radovi koji upućuju da određene osobe imaju sklonost putničkom proljevu zbog jednonukleotidnog polimorfizma (SNP) u genima za upalni odgovor. (1)

Infekcije nastaju unosom kontaminirane hrane i/ili pića. Na putovanju je preporučeno konzumirati samo kuhanu hranu koja je u vrijeme posluživanja još vruća, oguljeno voće i gazirana pića u originalnim bocama bez leda (boce s negaziranim pićima mogu potencijalno sadržavati i lokalnu vodu koju je nadolio lokalni prodavač). Također izbjegavajte mliječne proizvode. Zaleđivanje ne ubija uzročnike infekcije i prisutnost alkohola u piću ne „dezinficira“/„ubija“, odnosno ne čini piće sigurnim za konzumaciju. Salate s mesom izrazito su rizične jer su servirane hladne. Od umaka, najučestalija prisutnost bakterija bila je kod guacamolea.

Kako pročistiti vodu?

Purifikacija (čišćenje) vode od mikroorganizama najjednostavnije se provodi prokuhavanjem vode u trajanju 3 minute. Alternative su dodavanje tinkture joda ili 5% hipoklorita koji u 30 minuta ubijaju većinu uzročnika. (2)

Koja cjepiva su dostupna kod nas?

https://stampar.hr/hr/usluge/cijepljenje-i-prevencija-putnickih-bolesti

Većina proljeva spontano prolazi na putovanju unutar 3 do 5 dana bez terapije, a u manje od 10% slučajeva dolazi do kompliciranijeg tijeka bolesti. Kompliciraniji tijek bolesti prepoznaje se u slučaju da je uz proljev prisutna i povišena tjelesna temperatura i/ili krv u stolici. Osobe koje posebno trebaju biti oprezne i koje imaju veći rizik za komplikacije su osobe starije životne dobi, mala djeca te osobe koje imaju kronične bubrežne bolesti, tumorske bolesti ili uzimaju imunosupresivnu terapiju. (1)(3) Najveći problem kod proljeva je veliki gubitak tekućine i gubitak elektrolita (natrij, kalij, kalcij itd.). Značajan gubitak tekućine dovodi do dehidracije što može posljedično dovesti do pada tlaka, smanjene opskrbe raznih organa krvlju i do njihovog oštećenja. (4) (5) Određene bakterije mogu uzrokovati i druge komplikacije izuzev dehidracije. Primjerice enterohemoragična E. Coli (EHEC) i Shigelle mogu uzrokovati hemolitički uremički sindrom (poremećaje u krvnim stanicama i oštećenje bubrega). Pojavom Campylobactera jejuni može doći do prolaznih neuroloških poremećaja. Nadalje, C. Difficilae i Shigella mogu uzrokovati toksični megakolon (povećanje promjera debelog crijeva te pucanja crijeva). (1)

Kako smanjiti rizik infekcije?

Samo kuhano, oguljeno, flaširano.

Protiv bakterije Vibrio cholerae postoji oralno (unosi se na usta) cjepivo Dukoral koje sadrži element toksina od navedene bakterije na koji onda stvaramo „otpornost“. Interesantno je da navedeno cjepivo čini zaštitu i protiv enterotoksične E. Coli (ETEC) jer je toksin od ETEC sličan toksinu bakterije Vibrio cholerae. Također postoji cjepivo za hepatitis A koji se isto može prezentirati proljevom. (2)

Kako mogu procijeniti da se u Vašem slučaju radi o dehidraciji i koje vrste terapije postoje ?

Što Vam je stolica svjetlija i vodenija, a urin tamniji, veća je šansa da ste izgubili puno tekućine. Od terapijskih opcija, uz naglasak da terapija nije ista za sve, postoji: povećan unos tekućine, nadoknada elektrolita, lijekovi koji usporavaju rad crijeva i antibiotska terapija. (1)

Najbitnija terapija je povećan unos tekućine. Povećani unos tekućine može biti popraćen i nadoknadom elektrolita i šećera, primjerice već spremljenim rehidracijskim suplementima (sličan efekt može se postići kombinacijom pola male žlice soli, pola male žlice sode bikarbone i 4 velike žlice šećera promiješane u 1 L vode).

Putnički proljev i antibiotici.

U slučaju težeg oblika proljeva i sumnje na infekciju, liječnik propisuje antibiotike. Antibiotici se propisuju isključivo kada se sumnja na bakterijsku infekciju i prema rezistencijama aktualnih bakterija u zemlji putovanja. Najčešće antibiotske terapije koje se preporučuju su: azitromicin (poznat kao Sumamed) , ciprofloksacin i rifampicin. (1) Od lijekova koji nisu antibiotski spominju se još bizmutov subsalicilat, opioidni antidijaroici (npr. Loperamid), antikolinergici (npr. Pentalin) i medicinski ugljen. Bizmutov subsalicilat dokazao se učinkovitim, ali mora se uzimati u većim dozama i to može dovesti do trovanja salicilatima.  Također može biti opasan za trudnice i djecu te uzrokovati interakcije s drugim lijekovima (posebice Aspirinom). Opioidni antidijaroici (Loperamid/Imodium) smanjit će broj stolica, ali neće liječiti uzrok bolesti (infekciju). Ako je smanjen broj stolica većini je logično da će biti i manji rizik od dehidracije, ali to nije istina jer se tekućina može gubiti i u tijelu tako što se tekućina iz krvi i dalje izlučuje i „stoji u crijevima“. Generalno je pravilo da se opioidni antidijaroici ne uzimaju ako je stolica krvava i ako imate povišenu tjelesnu temperaturu te ako se koristi onda samo u kombinaciji s antibioticima. Ukoliko se već uzimaju na vlastitu odgovornost, prestanite ga uzimati ako nakon zaustavljenog proljeva dođe do razvoja bolova u trbuhu (mogućnost zastoja crijeva). Medicinski ugljen nema dovoljno dokaza o učinkovitosti. (2)

Kada se javiti liječniku na putovanju?

Kada proljev traje više od 5 dana ili je došlo do razvoja povišene tjelesne temperature ili krvi u stolici ili do snažnih bolova u trbuhu.(1)

Proljev može trajati i duže nakon putovanja, ali tada treba uz liječničku pomoć potražiti uzrok. U tom slučaju ima smisla provoditi analizu stolice i krvi. U slučaju da nakon povratka s putovanja iz tropskih krajeva i dalje imate proljev i povišenu tjelesnu temperaturu odmah se javite liječniku. Navedeno se može prezentirati kao malarija koja je životno ugrožavajuća infekcija. Malarija se prezentira proljevom čak u 25 % slučajeva. Nadalje, proljevi koji traju duže od 2 tjedna mogu biti uzrokovani protozoama (praživotinje, mali organizmi) i to najčešće Entamoebom histolyticom ili Giardiom lambliom. U imunosuprimiranih osoba može se raditi i o rjeđim uzročnicima poput Cryptosporidiuma, Cyclospore i Isospore belli. Crijevni nametnici i paraziti rjeđe se prezentiraju proljevom. (1)

Testirajte svoje simpote s našim tumačem simptoma: Algoritam.

Tražite medicinsku pretragu ili pregled isprobajte Aglolov.

05.01.2024.

Obnovljeno: 03.04.2025
Martin Novosel, dr. med. specijalizant interne medicine, gastroenterologija

Literatura:

1. S2k-Leitlinie „Akute infektiöse Gastroenteritis und Morbus Whipple
2. https://www.uptodate.com/contents/travelers-diarrhea-treatment-and-prevention
3. Guidelines for the prevention and treatment of tra- velers’ diarrhea: a graded expert panelreport. J Travel Med 2017; 24 (Suppl 1): S63–S80
4. Caeiro JP, DuPont HL, Albrecht H, Ericsson CD. Oral rehydration therapy plus loperamideversus loperamide alone in the treatment of traveler’s diarrhea. Clin Infect Dis 1999:28:1286.
5. Carpenter CC, Greenough WB, Pierce NF. Oral-rehydration therapy-the role of polymericsubstrates. N Engl J Med 1988; 319:1346.