Q groznica

“Brza Traka”- brzo informiranje

“Želim znati više”- detaljnije informiranje

INFEKCIJE•  6 MIN

Brza Traka

Što je Q groznica?


To je zarazna bolest koju uzrokuje bakterija Coxiella burnetii.

Kako se dobiva Q groznica?

Zaražene životinje prenose bakteriju na ljude, najčešće udisanjem bakterija iz prašine ili sitnih čestica (aerosola) iz zaraženih životinja ili njihovih proizvoda.

Koje životinje mogu nositi Coxiellu burnetii?

Od domaćih životinja najčešći rezervoar i izvor bolesti za čovjeka su ovce i koze. Za vrijeme trudnoće kod životinja, Coxiella burnetii intenzivno se razmnožava u organima ovce, posebno u maternici, plodnim jajima i posteljici. Stoga se infekcije uglavnom javljaju tijekom janjenja u proljeće i početkom ljeta (prenosi se preko izmeta, izlučevina, mlijeka, posteljice itd.).

Može li se Q groznica prenijeti s čovjeka na čovjeka?

Ukratko, ne. Zaraza je sa životinje na čovjeka. Iako postoje rijetki slučajevi prijenosa s čovjeka na čovjeka, to je iznimno rijetko i zanemarivo.

Koji se simptomi mogu očekivati kod Q groznice?

Otprilike polovica osoba koje se zaraze dobije simptome, dok druga polovica nema simptome, ali im se u krvi mogu pronaći znakovi infekcije. Simptomi Q groznice slični su gripi: povišena tjelesna temperatura, bolovi u mišićima. Najčešće su zahvaćena pluća, što može uzrokovati upalu pluća, te jetra, gdje može doći do hepatitisa (upale jetre).

Kakav je ishod Q groznice?


Prognoza kod akutne Q groznice je dobra. Smrtnost je vrlo niska (manje od 1%), prema većini izvještaja.

Tko su ugrožene skupine?

Osobe s oslabljenim imunološkim sustavom (primjerice zbog onkoloških bolesti, autoimunih bolesti ili neurodegenerativnih bolesti) te trudnice (zbog ugroženosti ploda).

Kakva je situacija u Republici Hrvatskoj?

Q groznica javlja se rijetko, a u Hrvatskoj se može pojaviti u stočarskim krajevima poput Istre, Dalmacije, na otocima i drugdje. Q groznica se pojavljuje sporadično ili u manjim i većim epidemijama. Najveći broj oboljelih zabilježen je 2003. godine.

Kako se liječi Q groznica?


Liječi se antibioticima, a prvi izbor je doksiciklin.

Želim znati više

Coxiella burnetii je gram-negativna bakterija štapićastog oblika koja može rasti unutar stanica domaćina. Bakterija je vrlo otporna na vanjske uvjete i, za razliku od mnogih drugih, podnosi i kiselu okolinu s pH vrijednošću 4,5. Izvan stanice stvara zadebljanu staničnu stijenku, što dodatno povećava njezinu otpornost. Iako se ne može samostalno kretati, stvara spore koje je čine izrazito otpornom na suhoću, toplinu i kiselu sredinu. (1)

Kada očekivati simptome nakon kontakta?

Inkubacija Q-groznice, odnosno razdoblje od zaraze bakterijom Coxiella burnetii do pojave simptoma, može varirati, ali u prosjeku traje oko 18 dana. Na primjer, ako ste bili u kontaktu sa zaraženom životinjom prije 2 do 3 tjedna, simptomi poput povišene tjelesne temperature mogu se početi javljati upravo sada. (2)

Kakvi simptomi se mogu očekivati?

Najčešće se Q groznica javlja kao bolest koja podsjeća na gripu. To znači da imate: visoku temperaturu, jaku glavobolju, bolove u mišićima, osjećate se jako umorno, imate zimicu, kašljete i znojite se noću. Simptomi obično počnu naglo i s visokom temperaturom. Ako se ne liječi, bolest traje obično od jednog do tri tjedna, ali može trajati i dulje.
Q groznica može izazvati i upalu pluća, iako to nije često. U nekim slučajevima, kod ljudi koji imaju Q groznicu, upala pluća se dogodi. To znači da mogu imati: kašalj, temperaturu i osjećaj nelagode u prsima. Većina tih upala pluća je blaga, kašalj je bez iskašljaja, temperatura je prisutna, ali ponekad može biti i teža bolest. Na snimci pluća mogu se vidjeti različite promjene, poput mrlja ili zamućenja u plućima. Kod Q groznice često se vidi i povećanje limfnih čvorova u prsima.
Kod nekih bolesnika s Q groznicom može doći do upale jetre. To znači da jetra nije u potpunosti zdrava i može uzrokovati povišenu temperaturu i blagi porast vrijednosti jetrenih enzima koje liječnici mjere u krvi. U rijetkim slučajevima može se pojaviti i žutica (žuto obojenje kože i očiju) ili teža upala jetre. Temperatura može trajati dulje nego inače. (3)

Dijagnoza Q groznice

Bakterija koja uzrokuje Q groznicu (Coxiella burnetii) živi unutar stanica. To znači da se pri uzimanju krvi i običnom testiranju krvi (tzv. krvnim kulturama) bakterija neće pronaći jer se ne nalazi slobodno u krvi. Zato se za dijagnozu najčešće koristi serološko testiranje . Test iz krvi koji mjeri protutijela (imunološke proteine) koje tijelo proizvodi kao odgovor na bakteriju Coxiella burnetii.
Kod sumnje na akutnu Q groznicu preporučuje se uzimanje dva uzorka krvi: jedan na početku bolesti (tzv. “akutni” test) i drugi nakon 2 do 10 tjedana (tzv. “konvalescentni” test). Uspoređuju se količine dva tipa protutijela: IgM i IgG. Ako je na početku bolest bez protutijela, a kasnije ih tijelo počne proizvoditi ili se količina IgG protutijela poveća četverostruko, to potvrđuje dijagnozu akutne Q groznice (to ne znači da će se taj period čekati, vrlo vjerojatno će se već na pozitivni akutni test početi liječenje. Drugi test, koji se radi nakon 2-10 tjedana, više je u svrhu potvrde).

PCR (lančana reakcija polimeraze) je test koji otkriva genetski materijal bakterije i posebno je koristan u ranoj fazi bolesti, prije nego što protutijela postanu vidljiva u krvi. Najosjetljiviji je između 3. i 7. dana bolesti. Nakon što se pojave IgG protutijela, osjetljivost PCR testa opada. (3)

Liječenje

Prvi izbor je doksiciklin, 100 mg dva puta dnevno, tijekom 14 dana. Liječenje može trajati dulje kod osoba koje su pod imunosupresijom. Također, kod takvih osoba treba biti vrlo oprezan kako se ne bi razvio kronični (“dugotrajni”) oblik Q groznice, koji može zahvatiti i srčane zalistke. Iako je to rijetko, važno je osobe na imunosupresiji pratiti s posebnom pažnjom ako dobiju ovu vrstu infekcije. Zbog toga se takvi pacijenti trebaju pratiti i nakon prestanka akutne Q groznice, još nekoliko mjeseci, uključujući redovite kontrole krvnih nalaza.

Također, nakon akutne bolesti može se pojaviti sindrom kroničnog umora. Sličan je zabilježen i kod mononukleoze (bolest poljupca).

Sindrom kroničnog umora je najčešća komplikacija nakon akutne Q groznice. Procjenjuje se da se javlja kod čak do 20% pacijenata sa simptomatskom akutnom Q groznicom. Najkarakterističniji simptom je dugotrajni, iscrpljujući umor kod prethodno zdravih osoba, koji traje više od godinu dana nakon akutne infekcije. (4)

Zašto je trudnica navedena u ugroženu skupinu u brzoj traci?
Iako je akutna Q groznica u trudnoći u 90% slučajeva bez simptoma, i simptomatske i asimptomatske infekcije mogu dovesti do komplikacija u trudnoći, kao što su spontani pobačaj, smrt fetusa u maternici, usporen rast fetusa i prijevremeni porod. (5)

Pronađite ostale zanimljive teme iz područja infektologije na Algomed upišite u tražilicu pojam “infekcije”.

Tražite pregled ili medicinsku uslugu poslužite se Algolov tražilicom.

 

07/2025

Martin Novosel, dr. med

Literatura:

1. https://flexikon.doccheck.com/de/Coxiella_burnetii
2. Todkill D, Fowler T, Hawker JI. Estimating the incubation period of acute Q fever, a systematic review. Epidemiol Infect 2018; 146:665.
3. https://www.uptodate.com/contents/acute-q-fever-in-nonpregnant-patients?csi=2cf3e760-c4ce-43ad-ad8d-d311506c9fce&source=contentShare
4. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK556095/
5. Anderson A, Bijlmer H, Fournier PE, et al. Diagnosis and management of Q fever–United States, 2013: recommendations from CDC and the Q Fever Working Group. MMWR Recomm Rep 2013; 62:1.