Rano otkrivanje raka dojke

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” – detaljnije informiranje

Tražite li pretragu ili medicinsku uslugu?

ALGOLOV TRAŽILICA •  5 MIN

Brza Traka

Rizici raka dojke?

Kod nasljednih mutacija (BRCA1/2, PALB2, RAD51C…), pozitivne obiteljske anamneze (npr. majka je imala rak dojke), hormonskih čimbenika (rana prva menstruacija, kasna menopauza, određeni lijekovi), pretilosti, alkohola, pušenja i zračenja u mladosti.

Što pokriva Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke u Hrvatskoj?

Sve žene od 49 do 70 godina pozivaju se na besplatnu mamografiju svake dvije godine. Cilj je smanjiti smrtnost za 25–30 %.

Kada je bolja mamografija, a kada ultrazvuk?

Mamografija: prvi izbor za žene ≥40 godina. Ultrazvuk: prvi izbor za žene <40 godina (guste dojke, nema zračenja). Nakon 40: ultrazvuk dopunjuje mamografiju.

Koja je uloga magnetske rezonancije (MR)?

Koristi se kod žena s visokim genetskim rizikom ili kod nejasnih nalaza. Nije metoda probira za sve.

Gdje se informirati u Hrvatskoj?

Na stranici HZJZ-a: Rano otkrivanje raka dojke – popis brojeva po županijama. (Poveznica)

Zanimaju Vas druge pretrage u ženskom spolnom sustavu – Algolov – ginekologija i porodništvo

Tražite li mamografiju ili UZV dojki?

Želim znati više

Rak dojke najčešće je sijelo raka u žena u Republici Hrvatskoj od kojeg obolijeva četvrtina žena novooboljelih od raka. Prema posljednjim objavljenim podacima Registra za rak u Hrvatskoj u 2022. zabilježeno je 3088 slučajeva raka dojke (incidencija 154,78/100 000). Rak dojke se najčešće javlja u dobi iznad 50 godina, ali se može javiti i kod mladih žena.

Rizik obolijevanja od karcinoma dojke povećavaju sljedeći čimbenici:

1. Genetski (oko 5 % novih slučajeva) – definirane genetske bolesti (oko 5 % novih slučajeva)

Visok rizik: mutacije u genima BRCA1, BRCA2, PALB2 ili RAD51C
Srednji rizik: mutacije u genima STK11  (Peutz-Jeghersov sindrom), ATM (Ataxia teleangiectasia), PTEN (Cowdenov sindrom), CHEK-2ili drugim genima

2. Obiteljska anamneza (povijest): povećana učestalost karcinoma dojke i/ili jajnika s jedne strane obitelji

3. Hormonalni čimbenici

– rana menarha (prva menstruacija )
– kasna menopauza
– kasna ili izostala trudnoća
– pretilost, debljanje nakon menopauze
– hormonska nadomjesna terapija (HNT) nakon menopauze

4. Toksični čimbenici

Izloženost zračenju dojki u djetinjstvu, adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, pušenje, visoka konzumacija alkohola (relativni rizik 1,46 pri ≥45 g alkohola/dan),

Kontralateralni karcinom dojke (prvi karcinom na suprotnoj dojci).

(1) (2)

Gdje potražiti pomoć u Hrvatskoj?

Na službenoj stranici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo nalazi se popis telefonskih brojeva po županijama gdje se može dobiti više informacija: https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/

Što je Nacionalni program ranog otkrivanja raka dojke?

Nacionalnim programom obuhvaćene su sve žene u Republici Hrvatskoj u dobi od 49 do 70 godina. U okviru programa žene mogu obaviti mamografski pregled dojki svake dvije godine.

Ciljevi programa:

– smanjiti smrtnost od raka dojke za 25–30 %
– otkriti rak u početnom stadiju u većem postotku nego danas
– poboljšati kvalitetu života žena oboljelih od raka dojke

(2)

Ukratko o svim pretragama

1. Mamografija (rendgensko snimanje dojki)

Zašto se koristi?
Mamografija je zlatni standard probira raka dojke jer može otkriti mikrokalcifikate, koji su često prvi znak raka. Posebno je korisna kod žena iznad 40–50 godina, jer s godinama dojke postaju masno transformirane (gusto tkivo zamjenjuje se masnim tkivom). U masnijem tkivu rendgenske slike su jasnije i lakše je uočiti promjene.
Ograničenja:
Kod gustih dojki (češćih kod mlađih žena) mamografija gubi osjetljivost jer se tumorsko tkivo „skriva“ u žljezdanom tkivu.

2. Ultrazvuk dojki (UZV)

Zašto se koristi?
Ultrazvuk je prva metoda izbora kod žena mlađih od 40 godina jer su njihove dojke najčešće guste.
Kod gustog tkiva ultrazvuk bolje razlikuje čvrste čvorove od cista nego mamografija.
UZV nema zračenja → pogodan za mlade žene, trudnice ili dojilje.
Uloga nakon 40. godine: Nije zamjena za mamografiju, ali se koristi komplementarno → pomaže u razjašnjavanju nejasnih nalaza i „pretraživanju“ područja koja su u mamografiji teško vidljiva.

3. Magnetska rezonancija (MR dojki s kontrastom)

Zašto se koristi?
MR ima najveću osjetljivost – otkriva i vrlo male lezije te dodatne tumore.
Koristi se kad postoji visoki genetski rizik (npr. BRCA mutacije), kod nejasnih nalaza mamografije/UZV-a ili kod planiranja operacije.
Zašto nije standard u probiru?
Skupa je, dugotrajna i daje puno „lažno pozitivnih“ nalaza (prikaže nešto što izgleda sumnjivo, a zapravo nije rak).
Nema dokaza da poboljšava dugoročnu prognozu ako se koristi kao metoda probira kod žena bez visokog rizika.

Sažetak logike:

≥40 godina: mamografija prvi izbor (masnije tkivo, vidi se mikrokalcifikate) +/- UZV kao dopuna kod gustih dojki ili sumnjivih nalaza.
<40 godina: ultrazvuk prvi izbor (dojke guste, nema zračenja).
MR: specijalna metoda – kod visokog rizika ili nejasnih nalaza, ali ne za rutinski probir.
(1)

 

 

Martin Novosel, dr. med

Literautra:

1. https://www.onkopedia.com/de/onkopedia/guidelines/mammakarzinom-der-frau/@@guideline/html/index.html
2. https://www.hzjz.hr/nacionalni-programi/rano-otkrivanje-raka-dojke/