Sekundarna arterijska hipertenzija

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” –  detaljnije informiranje

Tražite kardiologa?

SRCE I KRVNE ŽILE• 10 MIN

Brza Traka

Koji su uzorci arterijske hipertenzije ili povišenog tlaka?

Povišeni krvni tlak najosnovnije se dijeli na primarni i sekundarni. Primarni (esencijalni ili idiopatski) povišeni tlak najčešći je oblik hipertenzije i čini oko 90% svih slučajeva. Obično se javlja u uznapredovaloj dobi, a uzrokovan je kombinacijom više čimbenika, poput suženja krvnih žila plakovima, prekomjernog unosa soli, loših životnih navika, genetike itd.

S druge strane, sekundarna hipertenzija javlja se u preostalih 5–10% slučajeva i nastaje kao posljedica neke jasne osnovne bolesti, primjerice hormonskih poremećaja ili bolesti bubrega

Praktični primjeri i razlika između primarnog i sekundarnog povišenog tlaka?

Klasičan primjer primarne (esencijalne) hipertenzije je osoba starija od 65 godina kod koje je prvi put dijagnosticiran povišeni krvni tlak. Često takva osoba u obiteljskoj anamnezi (otac i/ili majka) ima povijest povišenog tlaka, uz to može imati povišene masnoće u krvi, prekomjernu tjelesnu masu i nezdrave životne navike. Liječenje u ovom slučaju započinje antihipertenzivnim lijekovima i obično traje doživotno.

Klasičan primjer sekundarne hipertenzije je mlađa osoba, primjerice u dobi od 30 godina, kod koje se neočekivano mjere povišene vrijednosti krvnog tlaka, a pritom nema uobičajene rizične čimbenike za hipertenziju. U takvim slučajevima uzrok može biti neka osnovna bolest, poput hormonskog poremećaja. Kada se osnovna bolest izliječi, krvni tlak se obično vraća u normalne vrijednosti.

Kod kojih osoba treba posumnjati na sekundarnu hipertenziju?

Na sekundarnu hipertenziju treba posumnjati u sljedećim slučajevima:
Povišeni tlak kod osoba mlađih od 30 godina koje nisu pretili, nemaju obiteljsku anamnezu hipertenzije i nemaju druge poznate rizične čimbenike.Povišeni tlak koji se pojavio prije puberteta. Otporna hipertenzija – kada krvni tlak ostaje visok unatoč uzimanju tri različita lijeka za snižavanje tlaka, uključujući diuretik (lijek koji pomaže izbacivanju viška tekućine iz tijela).Maligna ili ubrzana hipertenzija – vrlo visok krvni tlak koji se naglo razvija i uzrokuje ozbiljna oštećenja organa, poput krvarenja u mrežnici oka, oticanja vidnog živca (papiledema), zatajenja srca, neuroloških problema ili akutnog oštećenja bubrega. Hipertenzija povezana s poremećajem elektrolita, uključujući nizak kalij u krvi (hipokalemiju) i poremećaj kiselinsko-bazne ravnoteže (metaboličku alkalozu).

Je li potrebno kod svakog pacijenta isključiti sekundarnu hipertenziju?

Nije, jer se sekundarna hipertenzija javlja u samo 5-10% slučajeva. Tek kada postoje indikacije poput onih navedenih iznad, potrebno je provesti dodatne pretrage kako bi se isključila sekundarna hipertenzija.

Zašto je povišeni tlak „tihi ubojica“?

Povišeni krvni tlak naziva se “tihim ubojicom” jer većina pacijenata nema nikakve simptome sve dok ne dođe do ozbiljnih komplikacija, poput moždanog udara, srčanog udara (infarkta miokarda), zatajenja srca, oštećenja bubrega i drugih teških zdravstvenih problema.

Općenite informacije o povišenom tlaku pročitajte ovdje, a kako ispravno mjeriti krvni tlak možete saznati na ovoj poveznici.

Sekundarni povišeni tlak ili sekundarna hipertenzija – koje bolesti mogu biti u pozadini?

Primarne bolesti bubrega, primarni aldosteronizam, sindrom opstruktivne apneje u snu, oralni kontraceptivi, feokromocitom, Cushingov sindrom, koarktacija aorte, hipotireoza, primarni hiperparatireoidizam, kemoterapijski lijekovi.

Pročitajte detaljnije o bolestima u odjeljku “Želim znati više”

Želim znati više

1. Primarni aldosteronizam

Ovdje se radi o pretjeranom lučenju hormona aldosterona. Bolest se naziva i Morbus Conn, a u pozadini može biti tvorba na nadbubrežnoj žlijezdi koja pojačano luči aldosteron ili hipertrofija (povećanje) kore nadbubrežne žlijezde, koja je odgovorna za lučenje ovog hormona. Sve se to naziva primarni aldosteronizam.

Visoke razine aldosterona dovode do povećanog zadržavanja natrija u bubrezima i potiču izlučivanje kalija, što rezultira gubitkom kalija iz organizma. Posljedično, zbog zadržavanja natrija i viška tekućine, dolazi do povišenih vrijednosti krvnog tlaka.

Na bolest se može posumnjati kada mlađa osoba ima povišeni krvni tlak ili kada osoba mlađa od 40 godina već doživi komplikacije povišenog tlaka, primjerice moždani udar. Primarni aldosteronizam može se prepoznati i po neobjašnjivo niskoj razini kalija u krvi, što se događa zbog prekomjernog izlučivanja kalija putem mokraće. Također, može biti prisutno blago povišena razina natrija i alkaloza (smanjena kiselost krvi).

Dijagnoza se postavlja mjerenjem omjera koncentracije aldosterona i renina u krvi (pri čemu je aldosteron povišen, a renin snižen). Ako se potvrdi povišeni aldosteron, potrebno je provesti dodatne testove, primjerice test opterećenja solju, te koristiti slikovne metode poput CT-a nadbubrežnih žlijezda. Dijagnostiku može otežati terapija određenim lijekovima. Na primjer, za dobivanje pouzdanih rezultata, pacijent mora prekinuti terapiju ACE inhibitorima najmanje četiri tjedna prije testiranja, ako ih koristi. (1)(2)

2. Sindrom opstruktivne apneje u snu

Ovaj poremećaj najčešće se javlja kod pretilih (debljina) muškaraca koji glasno hrču tijekom spavanja. Kod ovih pacijenata dolazi do ponavljajućih epizoda prestanka disanja zbog zatvaranja dišnog puta. Simptomi mogu uključivati glavobolju, dnevnu pospanost, jutarnju zbunjenost, probleme s koncentracijom, promjene raspoloženja, depresiju i kronično povišeni krvni tlak.Osobe s opstruktivnom apnejom često zadržavaju natrij i slabije reagiraju na terapiju lijekovima za snižavanje tlaka. Liječenjem apneje u snu može se poboljšati regulacija krvnog tlaka. (3)

“Kako smršavjeti” pročitajte na ovoj: poveznici.

 3. Feokromocitom

Feokromocitom je tumor nadbubrežne žlijezde koji se, za razliku od primarnog aldosteronizma, nalazi u srži nadbubrežne žlijezde. Najčešće se javlja u dobi od 30 do 50 godina (mlađa populacija) i može uzrokovati povremene skokove krvnog tlaka, osobito ako su praćeni simptomima poput jakih glavobolja, ubrzanog rada srca i znojenja. Važno je napomenuti da oko 10% ovih tumora može biti zloćudno.
(4)

4. Cushingov sindrom

Cushingov sindrom, koji može nastati zbog prekomjernog lučenja kortizola ili dugotrajne terapije kortikosteroidima, može izazvati hipertenziju. Na ovaj poremećaj sumnja se kod pacijenata s karakterističnim simptomima poput okruglog lica, nakupljanja masnoće oko trbuha, slabosti mišića, sklonosti modricama i osteoporoze. U krvi se mogu naći povišene razine masti i krvnih stanica (eritrocita, trombocita i leukocita) te smanjena razina kalija. Dijagnostika ove bolesti je složena, jer ako uzrok nije dugotrajna terapija kortikosteroidima, potrebno je utvrditi izvor prekomjerne proizvodnje kortizola. U tu svrhu koriste se deksametazonski supresijski test, određivanje razine ACTH hormona i kompjutorizirana tomografija (CT).(5)

5. Ostali endokrini (hormonski) poremećaji

Hipertenzija može biti povezana s poremećajima rada štitnjače ili doštitnih žlijezda.

Hipotireoza, odnosno smanjena funkcija štitnjače, može biti povezana s povišenim krvnim tlakom, posebno dijastoličkim (donjim) tlakom. Kada štitnjača ne proizvodi dovoljno hormona T3 i T4, metabolizam se usporava, što može dovesti do suženja krvnih žila i povećanog otpora u arterijama. Osim toga, hipotireoza može uzrokovati zadržavanje tekućine i povećanje tjelesne težine, što dodatno opterećuje srce i doprinosi razvoju hipertenzije.

Poremećaji doštitnih žlijezda i hipertenzija. Doštitne žlijezde reguliraju razinu kalcija putem paratiroidnog hormona (PTH). Kod hiperparatireoze (prekomjerne proizvodnje PTH-a) dolazi do povećanja razine kalcija u krvi, što može uzrokovati suženje krvnih žila i povećanje krvnog tlaka. Ovaj poremećaj često dovodi i do bubrežnih problema, što dodatno doprinosi hipertenziji.
(6) (7)

6. Oralni kontraceptivi

Epidemiološki podaci već dugo pokazuju povezanost između primjene oralnih kontraceptiva i povišenja krvnog tlaka (BP). Smatra se da je taj učinak posredovan estrogenskom komponentom, koja utječe na renin-angiotenzin-aldosteronski sustav (RAAS), iako točni mehanizmi još uvijek nisu u potpunosti razjašnjeni.
Novije formulacije oralnih kontraceptiva, koje sadrže prirodne estrogene i progestine s anti-mineralokortikoidnim učinkom (npr. drospirenon), mogle bi smanjiti ili čak preokrenuti povezanost između primjene oralnih kontraceptiva i povišenja krvnog tlaka. Međutim, budući da su potrebni dodatni podaci kako bi se potvrdio učinak ovih novih kontraceptiva na krvni tlak, trenutne smjernice preporučuju izbjegavanje kombiniranih hormonskih kontraceptiva kod osoba s hipertenzijom . S druge strane, progestinske pilule (POPs) smatraju se sigurnima za upotrebu kod osoba s povišenim krvnim tlakom. (8)

7. Koarktacija aorte

Ovo je urođeni poremećaj suženja aorte koji može uzrokovati visoki krvni tlak, osobito u gornjem dijelu tijela, dok su puls i krvni tlak u nogama oslabljeni ili smanjeni. Najčešće se otkriva već u dječjoj dobi. (9)

8. Kemoterapijski lijekovi

Određeni lijekovi koji se koriste u liječenju raka mogu izazvati visoki krvni tlak i oštećenje bubrega. To se posebno odnosi na lijekove koji utječu na krvne žile i funkciju bubrega (Primjerice Gemcitabin).

(10)

Dodatak: Osnovne bolesti bubrega
Ova tema bit će obrađena zasebno zbog svoje složenosti, ali ovdje se radi o osnovnim bolestima bubrega koje mogu biti u pozadini povišenog krvnog tlaka. U tu skupinu spadaju poremećaji krvnih žila bubrega, glomerulonefritisi (široka skupina bolesti koje dovode do poremećaja funkcije filtriranja bubrega), tumori bubrega te metaboličke i genetske bolesti bubrega.

Liječenje povišenog tlaka?

Više informacija pročitajte na ovoj poveznici.

 

11.02.2025. 

Martin Novosel, dr. med.

Literatura:

  1. Hundemer GL, Imsirovic H, Vaidya A, et al. Screening Rates for Primary Aldosteronism Among Individuals With Hypertension Plus Hypokalemia: A Population-Based Retrospective Cohort Study. Hypertension 2022; 79:178.
  2. https://next.amboss.com/de/access-denied?q=morbus conn
  3. Somers VK, White DP, Amin R, et al. Sleep apnea and cardiovascular disease: an American Heart Association/American College of Cardiology Foundation Scientific Statement from the American Heart Association Council for High Blood Pressure Research Professional Education Committee, Council on Clinical Cardiology, Stroke Council, and Council on Cardiovascular Nursing. J Am Coll Cardiol 2008; 52:686
  4. https://next.amboss.com/de/q=pheokormozitom
  5. https://www.uptodate.com/contents/epidemiology-and-clinical-manifestations-of-cushing-syndrome?topicRef=3862&source=see_link
  6. Streeten DH, Anderson GH Jr, Howland T, et al. Effects of thyroid function on blood pressure. Recognition of hypothyroid hypertension. Hypertension 1988; 11:78
  7. Kanbay M, Isik B, Akcay A, et al. Relation between serum calcium, phosphate, parathyroid hormone and ‘nondipper’ circadian blood pressure variability profile in patients with normal renal function. Am J Nephrol 2007; 27:516.
  8. Cameron NA, Blyler CA, Bello NA. Oral Contraceptive Pills and Hypertension: A Review of Current Evidence and Recommendations. Hypertension. 2023 May;80(5):924-935. doi: 10.1161/HYPERTENSIONAHA.122.20018. Epub 2023 Feb 16. PMID: 37075131; PMCID: PMC10852998.
  9. Warnes CA, Williams RG, Bashore TM, et al. ACC/AHA 2008 Guidelines for the Management of Adults with Congenital Heart Disease: a report of the American College of Cardiology/American Heart Association Task Force on Practice Guidelines (writing committee to develop guidelines on the management of adults with congenital heart disease). Circulation 2008; 118:e714.
  10. Maitland ML, Bakris GL, Black HR, et al. Initial assessment, surveillance, and management of blood pressure in patients receiving vascular endothelial growth factor signaling pathway inhibitors. J Natl Cancer Inst 2010; 102:596.