SIBO test
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PRETRAGE• 5 MIN
Brza Traka
Što je SIBO test?
SIBO (engl. Small intestinal bacterial overgrowth) označava prekomjeran rast bakterija u dijelu crijeva. Ljudska crijeva sadrže različite bakterije, a SIBO test služi otkrivanju “viška bakterija”.
Zašto se koristi?
Najčešće se koristi za tegobe povezane s probavnim sustavom.
Bakterije u crijevima dobivaju sve više na važnosti jer se sve više otkriva povezanost s različitim organima (npr. živčani sustav, srce, bubrezi itd.).
Zbog toga test može imati široku primjenu, ali treba napomenuti da je ta široka primjena često bez dovoljno dokaza!
Koje tegobe probavnog sustava su najčešće kod korištenja testa?
Najčešće se radi o probavnim tegobama, kao što su: bol u trbuhu, nadutost, proljevi, zatvor, podrigivanje i slično.
Koje vrste SIBO testova postoje?
Trenutno se na tržištu najčešće koriste dvije vrste testova.
Test iz izdaha zraka (izdisajni test) te test uzimanja izravnog uzorka iz crijeva.
Najtočniji test je izravnog uzorka iz crijeva i on je standard, ali se rjeđe koristi.
Koje su prednosti i mane izravnog testa?
Izravnim uzimanjem uzorka iz crijeva daje najtočnije rezultate i to je zlatni standard. Mane su način izvođenja, izlaganje dodatnom riziku za pacijente te visok trošak. Osim toga, može se dogoditi neodgovarajuće uzimanje uzorka zbog bakterija u ustima i ždrijelu.
Koje su prednosti i mane izdisajnog testa?
Testovi imaju nisku osjetljivost (postoji velika mogućnost da neće otkriti prekomjeran broj bakterija) ili da će test biti pozitivan, a da se neće raditi o prekomjernom rastu bakterija.
Glavni je problem izdisajnog testa loša priprema.
Kako se pripremiti za SIBO izdisajni test?
Kod izdisajnog testa potrebno je ne koristiti antibiotike 4 tjedna prije testa, kao ni tvari koje potiču probavu, npr. laksativi.
Dan prije pretrage ne bi trebalo unositi složene šećere (šećer, sokove, brašno, tijesto, krumpir i slično).
8 do 12 sati prije pretrage ne bi trebalo unositi hranu.
Ne smije se pušiti na dan izdisajnog testa.
Prebiotike, probiotike i lijekove za želudac (IPP) je poželjno izbjegavati na dan pretrage.
Koliko traje test?
Test traje otprilike 2 sata.
Kako tumačiti dobivene rezultate?
Tumačenje SIBO testova treba uzeti s oprezom jer postoji velika razlika u provedenim istraživanjima!
Želim znati više
Prekomjeran rast bakterija u tankom crijevu (tanko crijevo= duodenum + jejunum + ileum) označava se kao poremećaj količine, vrste bakterija i lokacije mikrobioma (mikrobiom čini zajednicu mikroorganizama, u to spadaju bakterije, gljive, alge i dr.). Ljudska probava sadrži preko 1500 različitih vrsta, od toga najviše bakterije (koljena Bacteroidetes i Bacillota/Firmicutes).
Bakterije probavnog sustava imaju višestruki učinak na pojedinačne organe i cijeli organizam stvaranjem različitih proizvoda svojim metabolizmom ili sprječavanjem naseljavanja drugih mikroorganizama. Zbog toga je ravnoteža bakterija bitna za imunitet i homeostazu organizma. Disbioza, poremećaj ravnoteže bakterija, može potaknuti ili pogoršati razne bolesti i stanja.
Višak vrste bakterija u tankom crijevu definirana je 10^5 CFU/mL (engl. Colony-forming unit) uzimanjem uzorka izravno iz jejunuma, ali i ovdje postoje rasprave. Glavne bakterije koje su uključene u SIBO su: Streptococcus, Staphylococcus, Bacteroides, Lactobacillus, Enterobacteriaceae–Escherichia, Klebsiella i Proteus.
Izdisajni test mjeri koncentraciju plinova u izdahnutom zraku, uglavnom vodik (H2) i metan (CH4). (3)
Kako plin iz probave dolazi u izdahnuti zrak?
Postoji 4 načina kako nastaje plin u probavi. Gutanjem zraka, unosom zraka iz hrane, prijelazom iz krvnih žila crijeva te iz bakterija. Od ukupnih plinova koji nastaju, vodik i metan su isključivo povezani s metabolizmom bakterija u crijevima. Bakterije prilikom razgradnje ugljikohidrata stvaraju plinove koji ulaze u krvotok crijeva te se plinovi prenose do pluća koja ih onda izbacuju van disanjem. Mjerenjem plinova u izdahnutom zraku temelj je izdisajnih testova.
Uz metan i vodik se mjeri i koncentracija ugljikovog dioksida (CO2) kao kontrola kvalitete.
Zbog toga je bitno ne jesti hranu, prema preporuci, da bakterije ne bi proizvodile plinove i tek nakon toga se mogu dodati ugljikohidrati u testu i započeti mjerenje koje može trajati nekoliko sati. (2) (3)
Glavni ugljikohidrati koji se koriste u testovima su glukoza i laktuloza.
Odabir odgovarajućeg ugljikohidrata još je predmet rasprava jer postoje velike varijacije u istraživanjima.
Osim njih, ponekad se koriste fruktoza i laktoza kao testovi poremećaja apsorpcije samih navedenih ugljikohidrata. Međutim, i kod njih postoje ograničenja kvalitete testova.
Sustavni pregled Khoshinia i suradnika navodi osjetljivost testa glukoze od 20% do 93%, a specifičnost 31% do 68%. Za laktulozu specifičnost 31-68% i specifičnost 44-100%. (3)
U načelu, test funkcionira tako da se daju određene tvari (npr. fruktoza) koje, ako postoji stanje prekomjernog rasta bakterija u crijevu, bakterije razgrađuju te pritom oslobađaju plinove koji se potom mjere u izdahnutom zraku. Kao što je vidljivo iz gornjih podataka, test često daje varljive rezultate, stoga ga treba tumačiti u širem kliničkom kontekstu i koristiti samo kao jedan dio slagalice u postavljanju dijagnoze.
Istražite dodatne pretrage na stranici algomed.hr!
Borna Patrun, dr. med.
12./25.
Literatura:
1. Sroka N, Rydzewska-Rosołowska A, Kakareko K, Rosołowski M, Głowińska I, Hryszko T. Show Me What You Have Inside-The Complex Interplay between SIBO and Multiple Medical Conditions-A Systematic Review. Nutrients. 2022 Dec 24;15(1):90. doi: 10.3390/nu15010090. PMID: 36615748; PMCID: PMC9824151.
2. Quigley EMM, Murray JA, Pimentel M. AGA Clinical Practice Update on Small Intestinal Bacterial Overgrowth: Expert Review. Gastroenterology. 2020 Oct;159(4):1526-1532. doi: 10.1053/j.gastro.2020.06.090. Epub 2020 Jul 15. PMID: 32679220.
3. Rezaie A, Buresi M, Lembo A, Lin H, McCallum R, Rao S, Schmulson M, Valdovinos M, Zakko S, Pimentel M. Hydrogen and Methane-Based Breath Testing in Gastrointestinal Disorders: The North American Consensus. Am J Gastroenterol. 2017 May;112(5):775-784. doi: 10.1038/ajg.2017.46. Epub 2017 Mar 21. PMID: 28323273; PMCID: PMC5418558.