Stres ehokardiografija

“Brza Traka” omogućava brzo informiranje

“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje

PRETRAGE•  5 MIN

Brza Traka

Što je stres ehokardiografija?

Stres ehokardiografija tehnika je kojom se radi ultrazvuk srca prilikom opterećenja (fizičkog ili uzrokovanog lijekovima).

Čemu služi navedena pretraga?

Ovaj pretraga služi za ispitivanje kretanja stijenki srca u mirovanju, pod opterećenjem i nakon fizičkog opterećenja. Pomaže u procjeni pokretnosti srčanog mišića kod pacijenata s poznatom bolesti krvnih žila srca ili za otkrivanje bolesti krvnih žila srca. Također omogućuje procjenu rada srca i srčanih zalistaka pod opterećenjem. Daje dobar prikaz rada srca prije većih operacija te omogućuje praćenje uspješnosti i kontrole srca nakon određene terapije (na primjer, nakon što pacijent dobije stent, može se kontrolirati je li se funkcija srca poboljšala).

Zašto ima prednosti u odnosu na standardnu ergometriju ili CT srca?

Stres ehokardiografija omogućuje izravno promatranje srčane funkcije i pokreta stijenki pod opterećenjem, što dovodi do preciznije dijagnoze od ergometrije. Za razliku od drugih slikovnih metoda, poput scintigrafije miokarda, stres ehokardiografija ne koristi ionizirajuće zračenje.

Što ako se radi o starijoj osobi koja je slabije pokretna?

Pretraga se može provesti fizičkim opterećenjem (ergometrijom) ili lijekovima (npr. Dobutaminom), što ga čini pogodnim za različite skupine pacijenata.

Kako se pripremiti za pretragu?

Donesite sve važne dokumente kao što su osobni dokumenti, nalazi i slike (ako ih imate). Također, obavijestite liječnika o svim lijekovima koje trenutno uzimate (uključujući biljne i lijekove bez recepta), posebno ako su to lijekovi za razrjeđivanje krvi ili za dijabetes. Liječnik će vam reći trebate li doći natašte ili izbjegavati određene namirnice i lijekove prije pregleda.

Koje su druge pretrage za pregled krvnih žila srca?

Alternativne metode mogu uključivati: ergometriju (test opterećenja praćen EKG-om) scintigrafiju miokarda, stres magnetsku rezonancu (MR) ili kompjutoriziranu tomografiju (CT).

Koje su moguće komplikacije?

Unatoč najvećoj pažnji, mogu se dogoditi – ponekad i po život opasne – komplikacije koje zahtijevaju dodatne medicinske postupke. Česti rizici uključuju bol u prsima (angina pectoris), aritmije (nepravilan rad srca), smanjenje krvnog tlaka, vrtoglavicu i glavobolju. U izuzetno rijetkim slučajevima mogu se dogoditi ozbiljniji problemi poput srčanog udara, problema s plućima ili alergijskih reakcija.

Kako se točno provodi pretraga?

Kako je navedeno gore, pretraga je svestrana u smislu načina na koje se provodi stres na srce tijekom pretrage. Primjeri točnog provođenja su napisani u odjeljku „Želim znati više”.

 

Želim znati više

1. Prije početka pretrage:

U stanju mirovanja prvo se radi elektrokardiogram (EKG). Na prsni koš se postavljaju elektrode (žice s naljepnicama) koje bezbolno mjere “struju srca”. Nakon toga se mjeri krvni tlak i izvodi ultrazvučni pregled srca (ehokardiografija). Ako je potrebno, kvaliteta slike se može poboljšati davanjem kontrastnog sredstva za ultrazvuk koje se ubrizgava u venu. O tome će vas liječnik posebno obavijestiti ako je planirano davanje kontrastnog sredstva.

2. Glavni dio pretrage:

Nakon što se srce pregleda u mirovanju, potrebno ga je opteretiti kako bi se vidjela njegova funkcija pod stresom.

Postoje tri načina za to:
• Opterećenje na stacionarnom biciklu ergometru (sjedeći, polusjedeći, ležeći) ili na traci za trčanje: Tjelesno opterećenje se postupno povećava tijekom pregleda.
• Opterećenje davanjem lijekova: Lijekovi poput Dobutamina, Dipiridamola, Adenozina ili Enoksima se ubrizgavaju u venu tijekom pregleda.
• Opterećenje električnom stimulacijom srca (rijetko): Rijetko se srce stimulira tijekom pregleda putem pacemakera. To se najčešće radi sondom koja se privremeno uvodi u jednjak pod anestezijom grla. Ponekad se pristup srcu postiže preko vene.

Kako to najčešće izgleda?

Započinjete vježbati na stacionarnom biciklu, počevši polako i postupno povećavajući intenzitet.
Nastavit ćete s vježbanjem dok ne osjetite simptome ili dok ne dostignete ciljni broj otkucaja srca, koji varira ovisno o vašoj dobi i kondiciji. Stvarno vrijeme vježbanja je oko 10 do 15 minuta. Kada dostignete ciljni broj otkucaja srca, izaći ćete s trake za trčanje ili bicikla i vratiti se na ispitni stol za ponovni ultrazvuk srca. Ako ste na biciklu, ultrazvuk se može izvesti istovremeno dok vršite vježbu („pedalirate“). Normalno je osjetiti blagu nesigurnost prilikom silaska s trake ili bicikla te ubrzan rad srca.

3. Nakon pregleda:

Nakon završetka pregleda ostat ćete kratko vrijeme pod liječničkim nadzorom.
(1)

Martin Novosel, dr. med. Specijalizant interne medicine, gastroenterologije

Literatura

1. Stressechokardiographie Thieme Compliance Aufklärungsbogen