Toplinski udar i sunčanica
“Brza Traka” omogućava brzo informiranje
“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje
VANJSKI UTJECAJI • 10 MIN
Brza Traka
Kada posumnjati na sunčanicu ili toplinski udar?
Ako ste bili: izloženi direktnom suncu, boravili na visokim temperaturama, fizički aktivni na visokim temperaturama (često sportaši i osobe koje rade fizičke poslove na otvorenom), u autu bez klime itd.
Koji su najčešći simptomi?
Blaže tegobe (sunčanica): glavobolja, vrtoglavica, umor, slabost, mučnina, povraćanje, proljev.
Koje su ozbiljne tegobe (toplinski udar)?
Ozbiljne tegobe: grčevi mišića, gubitak svijesti, halucinacije (priviđanje), promjena ponašanja, tjelesna temperatura iznad 41°C (obavezno pratiti ukupno stanje osobe, tjelesna temperatura samo je jedan od znakova). Pročitajte: “Želim znati više”.
Kako se liječi sunčanica ili toplinski udar?
Sunčanica je blaže stanje i potrebno je maknuti se s toplog područja (npr. direktnog sunca), unositi puno tekućine, skinuti višak odjeće te se otuširati mlakom vodom.
Toplinski udar ozbiljno je stanje s ozbiljnim tegobama koje može ugroziti život te je potrebno potražiti hitnu pomoć!
Potreban je poseban oprez kod male djece, starijih osoba i kod osoba s npr: povišenim tlakom, šećernom bolesti, poremećajima štitnjače, pretilosti i sl.
“Želim znati više” sadrži popis lijekova koji bi mogli utjecati na izloženost visokim temperaturama.
Jesu li lijekovi za snižavanje temperature ili protiv bolova dobri za liječenje sunčanice?
Nisu te ih je potrebno izbjegavati!
Kako spriječiti sunčanicu?
Potrebno je: nositi odgovarajuću odjeću, koristiti kremu za sunčanje prije izlaganja suncu, cijelo vrijeme unositi dovoljno tekućine, izbjegavati najveće vrućine 10-16h te izbjegavati veće fizičke napore
Želim znati više
Toplinski udar označava tjelesnu temperaturu iznad 41°C uz promjenu stanja svijesti. Uz to se često javljaju povišeni otkucaji srca, iznad 130 otkucaja u minuti te prestanak znojenja. Toplinski udar ozbiljno je stanje koje može ugroziti život te je potrebno potražiti hitnu pomoć!
Tjelesna temperatura ne smije biti jedini kriterij (uvijek je potrebno pratiti simptome osobe)!
Prošireni prikaz mogućih simptoma.
Neki od simptoma promjene osjeta: deluzije (promijenjen vid, sluh), halucinacije (čujete ili vidite nešto što ne postoji), koma (osoba je bez svijesti), konvulzije (nekontrolirano grčenje cijelog tijela), stalni grč cijelog tijela (opistotonus).
Osim zbog same izloženosti visokim temperaturama, sunčanica i toplinski udar mogu se javiti i prilikom fizičkog napora u toplijem okruženju. Toplinski udar zbog fizičkog napora često se događa kod mladih, zdravih osoba (sportaši, vatrogasci, vojnici i sl.) kod kojih tjelesna temperatura izrazito naraste za vrijeme većeg fizičkog opterećenja, za vrijeme povišenih vanjskih temperatura i visoke vlažnosti zraka.
Bez obzira na edukaciju i pokušaj sprječavanja toplinskog udara zbog fizičkog napora, odgovoran je za oko 2% iznenadnih smrti među mladim sportašima.
Gubitak svijesti ili sinkopa (gubitak svijesti uz pad na tlo), često se javljaju prilikom fizičkog napora prije razvijanja ozbiljnog toplinskog udara.
Koji su rizični čimbenici za toplinski udar prilikom fizičkog napora?
Nedavna virusna infekcija (npr. prehlada, gripa), dehidracija, umor, pretilost, manjak sna, slaba fizička spremnost, korištenje droga (npr. kokain ili amfetamini), ili komplikacija epilepsije.
Dodatne upute o spuštanju tjelesne temperature.
Mjere hlađenja uključuju na primjer:
– Uranjanje u vodu (vodovodnu vodu)
– Prskanje osobe vodom i korištenje strujanja zraka za hlađenje (npr. ventilator)
– Primjena hladnih obloga (vrat, prepone, pazuh).
Kombinacije ovih metoda pokazuju povećani učinak hlađenja. Hlađenje ledenom vodom, iako učinkovito u snižavanju temperature, nije preporučljivo u ambulanti primarne skrbi za starije osobe zbog rizika od nuspojava.
Te mjere treba provoditi dok tjelesna temperatura ne padne na 39-38,5°C. Nakon postizanja te temperature, mjere treba pauzirati kako bi se spriječilo prekomjerno snižavanje temperature (hipotermija).
Lijekovi za snižavanje temperature kod vrućice i toplinskog udara?
Trebali bi se izbjegavati zato što način povišene temperature nije jednak kao kada imate infekciju (npr. prehlada, gripa). U ovom slučaju čak mogu štetiti (krvarenje, oštećenje jetre, oštećenje bubrega).
Koji lijekovi mogu utjecati na Vas prilikom izlaganju visokim temperaturama?
Posebno diuretici (npr. Furosemid, Torasemid, Aldactone). Ostali lijekovi: antikolinergici (npr. Spasmex, Buscopan, Spasmomen), antihistaminici (npr. Nixar, Claritine), SSRI (npr. Brintellix, Elicea, Sonalia), benzodiazepini (npr. Diazepam, Normabel), beta-blokatori (npr. Byol Cor, Bisobel, Nebivolol), antagonisti kalcija (npr. Amlodipin, Dalneva, Triplixam), neuroleptici (npr. Olanzapin, Kvetiapin), hormoni štitnjače (npr. Eutyrox), simpatomimetici (npr. Ventolin, Foster), triciklički antidepresivi (npr. Amitriptilin).
Borna Patrun, dr.med., 2.8.2024.
Literatura
1. Douma MJ, Aves T, Allan KS, Bendall JC, Berry DC, Chang WT, Epstein J, Hood N, Singletary EM, Zideman D, Lin S; First Aid Task Force of the International Liaison Committee on Resuscitation. First aid cooling techniques for heat stroke and exertional hyperthermia: A systematic review and meta-analysis. Resuscitation. 2020 Mar 1;148:173-190. doi: 10.1016/j.resuscitation.2020.01.007. Epub 2020 Jan 22. PMID: 31981710.
2. Kerr ZY, Casa DJ, Marshall SW, Comstock RD. Epidemiology of exertional heat illness among U.S. high school athletes. Am J Prev Med. 2013 Jan;44(1):8-14. doi: 10.1016/j.amepre.2012.09.058. PMID: 23253644.
3. Lipman GS, Gaudio FG, Eifling KP, Ellis MA, Otten EM, Grissom CK. Wilderness Medical Society Clinical Practice Guidelines for the Prevention and Treatment of Heat Illness: 2019 Update. Wilderness & Environmental Medicine. 2019;30(4_suppl):S33-S46. doi:10.1016/j.wem.2018.10.004
4. S1 Leitlinie Hitzebedingte Gesundheitsstörungen in der hausärztlichen Praxis 2020; gultig bis 2025