Umjetni zaslađivači – Aspartam
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PROTOKOL• 10 MIN
Brza Traka
Je li sok bez šećera zdrav?
Potrebno je objasniti zašto je sok ili napitak bez šećera sladak. Umjesto šećera (najčešće bijeli šećer) dodaje se umjetni zaslađivač, od toga najčešće aspartam. Ovaj tekst odnosi se najviše na aspartam (E 962) jer se on najčešće koristi kao umjetni zaslađivač, pogotovo u sokovima: npr. Coca-Cola Zero, Sprite, Cocta free, Red Bull sugarfree, žvakaće gume itd. Postoje i drugi prirodni zaslađivači kao npr. stevia, ali o tome u nekom drugom blogu.
Ukratko, da ili ne umjetni zaslađivači u sokovima, napicima i hrani?
Istina je vjerojatno negdje u sredini. Vjerojatno nisu toliko štetni kako tvrde njihovi najglasniji protivnici, ali nisu ni potpuno bezopasni – ili se još uvijek ne zna do koje mjere mogu biti opasni. Potrebno je vrijeme za provođenje istraživanja kako bi se donijeli jasni zaključci (trenutno su štetni učinci uglavnom zabilježeni u studijama na životinjama).
Međutim, u situacijama gdje je to jedini način da osoba izgubi na težini, može se opravdati njihova moguća štetnost.
Postizanje normalne tjelesne mase ključno je zbog niza bolesti povezanih s prekomjernom težinom.
Stoga, preporuka glasi: izbjegavajte umjetne zaslađivače (aspartam) ako možete, ali ako Vam je nužno pronaći zamjenu za šećer, trenutno nema jasnih zabrana njihove upotrebe. Prije će osoba umrjeti od komplikacija (srčani, moždani udar, šećerna bolest, rak itd.) deblijne nego od umjetnog zaslađivača.
Je li običan bijeli šećer bolji od umjetnih zaslađivača izbor?
Ne. Već samo niska konzumacija sokova i napitaka zaslađenih šećerom povezana je s povećanjem ukupne smrtnosti. Kod napitaka s umjetnim zaslađivačima (sok bez šećera), niska do umjerena konzumacija pokazuje smanjen rizik smrti, dok je kod visoke konzumacije umjetnih zaslađivača zabilježeno povećanje rizika. Međutim, taj rizik je ipak značajno manji nego kod jednakih količina napitaka zaslađenih šećerom.
Koliko je umjetnih zaslađivača sigurno konzumirati?
Prema studiji Malika i suradnika iz 2019. godine, konzumacija umjetno zaslađenih pića (aspartam (E 962) u količini do 250 ml (jedna čaša) četiri puta mjesečno (otprilike jedno piće tjedno) nije povezana s povećanjem smrtnosti.
Tko bi trebao u potpunosti izbjegavati unos zaslađivača?
Djeca. Ovo područje još uvijek ima manje istraživanja i više nepoznatih rizika, zbog čega je oprez preporučen.
Koji su poznati potencijalni problemi aspartama i umjetnih zaslađivača?
Dugoročna poremećena kontrole apetita: Prirodna povezanost između slatkog okusa, unosa energije i osjećaja sitosti mogla bi biti narušena konzumacijom zaslađivača.
Dugoročno, to bi moglo ometati prirodnu kontrolu prehrane (apetit i osjećaj sitosti).
Je li moguće odjednom unijeti previše umjetnih zaslađivača?
Gotovo je nemoguće otrovati se naglim unosom zaslađenih napitaka (akutno trovanje zaslađivačem) jer beskalorične zaslađivače odobrene u Europskoj uniji postoje granični dnevni unosi (ADI) i maksimalne količine za različite vrste hrane.
Postoji li rizik od raka od aspartama i drugih umjetnih zaslađivača?
Trenutno nema jasnih dokaza, ali potrebne su dodatne studije. Nemojte zaboraviti da je pretilost također značajan čimbenik rizika za razvoj raka, kao i pušenje ili prekomjerna konzumacija alkohola – iako se ti rizici, osim pušenja, rijetko spominju u ovakvom kontekstu.
Sve najaktualnije o mršavljenju i debljini pronađite ovdje.
Tražite medicinsku uslugu: nutricionista? ili endokrinologa?
Želim znati više
Učinak pića s niskokaloričnim zaslađivačima (umjetni zaslađivači) na tjelesnu masu
Studija Laviada-Molina i suradnika iz 2020. Studija je uključila 17 randomiziranih kontroliranih studija (RCT) s trajanjem od 3 do 39 tjedana te 1733 odrasla sudionika s prekomjernom tjelesnom masom i pretilošću. U 12 RCT-ova s 601 sudionikom uspoređivana su pića zaslađena bezkaloričnim zaslađivačima (umjetni zaslađivači) s pićima zaslađenim šećerom. Rezultati su pokazali da je konzumacija pića s bezkaloričnim zaslađivačima bila povezana s manjom tjelesnom masom, nižim indeksom tjelesne mase (ITM) i nižim udjelom tjelesne masti. U 9 RCT-ova s 974 sudionika uspoređivana su pića zaslađena bezkaloričnim zaslađivačima s vodom. Nije pronađena statistički značajna razlika u antropometrijskim mjerenjima (tjelesnoj masi).
Detaljni i najakutalniji blog o liječenju debljine pronađite ovjde: Kako smršavjeti?
Mogući neželjeni učinci zaslađivača
1. Povećanje apetita: Umjetni zaslađivači mogli bi kratkoročno povećati apetit. Njihova izrazito intenzivna slatkoća može povećati osjetljivost na sladak okus, što bi dugoročno moglo dovesti do povećane konzumacije slatke i kalorijske hrane i pića.
2. Poremećaj regulacije apetita: Umjetni zaslađivači mogu dugoročno narušiti prirodnu povezanost između unosa energije, osjećaja sitosti i slatkog okusa. To bi moglo ometati fiziološku regulaciju apetita, smanjiti osjećaj sitosti i povećati unos hrane.
3. Kalorijska kompenzacija: Ljudi koji koriste zaslađivače često pretpostavljaju da su “uštedjeli” kalorije, što može rezultirati povećanim unosom drugih kalorijskih namirnica kao kompenzacija.
4. Utjecaj na crijevni mikrobiom: Eksperimentalne studije na životinjama ukazuju na mogućnost promjene crijevnog mikrobioma, što bi moglo povećati rizik od dijabetesa tipa 2. Zbog toga je Njemačko društvo za endokrinologiju preporučilo izbjegavanje umjetnih zaslađivača. Dok
njemačko društvo za dijabetes nije se složilo s ovom preporukom, naglašavajući da umjereni
unos zaslađivača nije povezan s povećanim rizikom od dijabetesa.
5. Problemi koji možda tek dolaze. Umjetni zaslađivači aspartam i ciklamat povezani su s rizikom od razvoja tumora mozga i raka mokraćnog mjehura, no Savezni institut za procjenu rizika nije potvrdio te sumnje. Sigurnosni standardi za zaslađivače
Za bezkalorične zaslađivače odobrene u Europskoj uniji postavljeni su granični dnevni unosi (ADI) kako bi se osigurala sigurnost čak i pri redovitoj konzumaciji.
Procijenjeni stvarni dnevni unos
(EDI) znatno je niži od ADI vrijednosti:
Aspartam se smatra sigurnim u količinama od 0,2 do 4,1 mg po kilogramu tjelesne mase dnevno, dok je za acesulfam K preporučeni unos između 0,2 i 1,7 mg po kilogramu tjelesne mase. Sukraloza, jedan od često korištenih zaslađivača, ima preporučeni raspon unosa od 0,1 do 2 mg po kilogramu tjelesne mase. Isto vrijedi i za saharin, čiji se siguran dnevni unos također kreće između 0,1 i 2 mg po kilogramu tjelesne mase.
Većina stručnih organizacija ne daje u potpunosti čvrste preporuke:
– Njemačko društvo za prehranu: Preporučuje konzumaciju pića bez dodatnih kalorijskih ili bezkaloričnih zaslađivača. Smatraju da zaslađivači mogu biti korisni u programima mršavljenja.
– Američke prehrambene smjernice: Ne daju konkretne preporuke, ali priznaju da zamjena šećera zaslađivačima može kratkoročno smanjiti unos kalorija, iako nema dokaza o dugoročnoj učinkovitosti.
– WHO smjernice (2023.): Preporučuju smanjenje unosa šećera bez zamjenskih tvari i savjetuju protiv korištenja zaslađivača zbog moguće dugoročne štetnosti i niske razine pouzdanosti dokaza.
(2)
Zaključak
S medicinskog stajališta, najbolje je izbjegavati i šećer i umjetne zaslađivače. Ipak, ako je potrebno birati između pretilosti i svih bolesti koje ona donosi, umjerena konzumacija umjetnih zaslađivača može biti korisna kao dio procesa mršavljenja.
Martin Novosel, dr. med., specijalizant interne medicine gastroenterologije
Literatura:
1. Malik VS, Li Y, Pan A, De Koning L, Schernhammer E, Willett WC, Hu FB. Long-Term Consumption of Sugar-Sweetened and Artificially Sweetened Beverages and Risk of Mortality
in US Adults. Circulation. 2019 Apr 30;139(18):2113-2125. doi: 10.1161/ CIRCULATIONAHA.118.037401. PMID: 30882235; PMCID: PMC6488380.
2. S3-Leitlinie Prävention und Therapie der Adipositas. Version: 5.0 Stand: 07.10.2024 Gültig bis: 06.10.2029 Verfügbare Dokumente: Langfassung
3. https://www.efsa.europa.eu/en/topics/topic/aspartame