Zdrava prehrana
“Brza Traka” omogućava brzo informiranje
“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje
PROTOKOL• 10 MIN
Brza Traka
Prehrana je preširoka tema da bi se u potpunosti obradila u jednom blogu. S medicinskog stajališta, zdrava prehrana treba biti prilagođena svakom pojedincu. Kako bismo olakšali razumijevanje ove teme, na našoj stranici detaljno smo opisali koje namirnice općenito nisu zdrave za većinu ljudi i zašto. Usvajanjem ovih spoznaja i izbjegavanjem nezdravih namirnica napravit ćete značajan korak prema zdravijem načinu života.
Izbjegavati:
1. Prerađene mesne proizvode (kobasice, salame, šunke).
2. Brzu hranu (fast food).
3. Slatka pića (gazirane sokove, energetska pića, zaslađene čajeve).
4. Bijeli kruh i prerađene žitarice poput bijele riže i tjestenine.
5. Duboko prženu hranu.
6. Grickalice bogate solju (čips, krekeri, pereci).
7. Instant juhe i gotova jela.
8. Alkohol.
Neki mitovi o prehrani
Mit: Sve masti su loše.
Mononezasićene i polinezasićene masti, poput onih u maslinovom ulju, orašastim plodovima i ribi, zapravo su korisne za zdravlje.
Mit: Bezmasni proizvodi su uvijek zdraviji.
Mnogi bezmasni proizvodi sadrže dodane šećere ili druge aditive kako bi nadomjestili okus, što ih ne čini nužno zdravijima. Ako na etiketi piše “bez masti”, provjerite koliko ima šećera. Ako piše “bez šećera”, provjerite koliko ima masti i čime je šećer zamijenjen, jer to često može biti nešto nezdravo.
Mit: Detoks dijete čiste organizam.
Nema znanstvenih dokaza da detoks dijete imaju značajan učinak. Čim u opisu suplementa, usluge ili dijete koju nudi neki “life coach” vidite riječ “detoks”, netko vas vjerojatno želi prevariti.
Mit: Sva prerađena hrana je nezdrava.
Iako je mnoga visoko prerađena hrana nezdrava, neke prerađene namirnice, poput jogurta, konzerviranog povrća ili smrznutog voća, mogu biti dio zdrave prehrane.
Mit: Gluten je štetan za sve.
Osim za osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten, nema dokaza da je gluten štetan za opću
populaciju.
Mit: Čašica vina je zdrava.
Iako je resveratrol, antioksidans prisutan u vinu, u nekim studijama povezan s potencijalnim blagodatima poput produljenja života, njegova količina u vinu je izrazito mala da je zanemariva. S druge strane, vino sadrži alkohol (etanol), koji je otrov za tijelo. To što je taj otrov “začinjen” s nekoliko antioksidansa ne čini ga zdravim.
Želim znati više
1. Prerađeni mesni proizvodi (kobasice, salame, šunka).
Zašto su nezdravi: Ove namirnice često sadrže visoke razine zasićenih masti, soli (natrija), te nitrita i nitrata, koji se koriste kao konzervansi. Prerađeno meso prolazi industrijske procese poput dimljenja i soljenja, što može povećati prisutnost kancerogenih spojeva.
Posljedice za zdravlje: Prekomjerna konzumacija prerađenog mesa povezana je s povećanim rizikom od kardiovaskularnih bolesti, povišenog krvnog tlaka, karcinoma (posebno raka debelog crijeva) i dijabetesa tipa 2.
2. Brza hrana (hamburgeri, pomfrit, pržena piletina, pizza).
Zašto je nezdrava: Brza hrana sadrži visoke razine zasićenih i trans masti, šećera i soli. Često je visoko prerađena i ima vrlo malo hranjivih tvari poput vlakana, vitamina i minerala.
Posljedice za zdravlje: Redovita konzumacija brze hrane povećava rizik od pretilosti, kardiovaskularnih bolesti, inzulinske rezistencije i dijabetesa tipa 2.
3. Slatkiši i slatka pića, uključuju: kolače, kekse i sladoled.
Ovi proizvodi sadrže velike količine dodanih šećera, zasićenih masti i često imaju visoki sadržaj kalorija uz malo hranjivih tvari. Česti sastojci uključuju palmino ulje, koje je bogato zasićenim mastima, te umjetne arome i boje.
Pretjerana konzumacija šećera može dovesti do debljanja, kvarenja zuba, te povećanog rizika od masne jetre, dijabetesa tipa 2 i upalnih stanja.
4. Bijeli kruh i prerađene žitarice, poput bijele riže i tjestenine, gube mnoge hranjive tvari tijekom procesa rafiniranja. Također imaju visok glikemijski indeks, što znači da brzo podižu razinu šećera u krvi. Redovita konzumacija rafiniranih žitarica može pridonijeti razvoju inzulinske rezistencije,
debljanja i dijabetesa tipa 2, te može negativno utjecati na zdravlje probavnog sustava zbog nedostatka vlakana.
5. Duboko pržena hrana upija velike količine ulja, koje je često bogato trans mastima i zasićenim mastima. Trans masti su povezane s povećanjem lošeg (LDL) kolesterola i smanjenjem dobrog (HDL) kolesterola. Konzumacija duboko pržene hrane može povećati rizik od kardiovaskularnih bolesti, povišenog kolesterola, upala i pretilosti. Također, akrilamid, spoj koji se formira tijekom prženja na visokim temperaturama, povezan je s većim rizikom od raka.
6. Grickalice bogate solju, kao što su čips, krekeri i pereci, često sadrže velike količine soli i zasićenih masti, dok su siromašne hranjivim tvarima. Prekomjeran unos soli može biti vrlo štetan za zdravlje. Prekomjerna konzumacija soli može dovesti do povišenog krvnog tlaka, što povećava rizik od srčanog udara, moždanog udara i bubrežnih bolesti. Grickalice bogate mastima također mogu pridonijeti pretilosti i srčanim bolestima.
7. Instant juhe i gotova jela često sadrže visoke razine konzervansa, natrija i zasićenih masti, dok su niske u hranjivim tvarima. Također, sadrže mononatrijev glutamat (MSG), koji se koristi za pojačavanje okusa, ali može izazvati neugodne reakcije kod osjetljivih osoba. Instant juhe i gotova jela povezana su s povećanjem rizika od hipertenzije zbog visokog unosa soli.
8. Alkohol je visokokaloričan, ali nema nikakvu hranjivu vrijednost.
Prekomjerna konzumacija alkohola povezana je s rizikom od razvoja bolesti jetre, kao što su masna jetra i ciroza, srčanih bolesti, moždanog udara, mentalnih problema, kao i raka, posebno jetre, dojke i probavnog sustava. Alkohol također doprinosi dehidraciji i narušava funkcije mozga i središnjeg živčanog
sustava.
06.10.2024.
Literatura
[1] https://www.efsa.europa.eu/de