Boli Vas zglob
Algomed predstavlja kratki pregled što Vas očekuje kod liječnika/ce kada se javite s tegobom bolova u koljenu, zglobu ili zglobovima.
– Liječnik/ca će Vam postavljati pitanja.
– Liječnik/ca će Vas pregledati.
– U određenim slučajevima zatražit će snimanje zgloba (najčešće prvo rendgen/RTG), u nekim slučajevima će tražiti vađenje krvi ili odmah dati terapiju.
– U određenim slučajevima uputit će Vas na pregled specijalista: ortopedije, reumatologije, dermatologije, gastroenterologije ili na hitni prijam.
ALGORITAM • 6 MIN
Pitanja kod liječnika/ce
Pitanja koja očekujem:
Koliko dugo traje bol?, Opišite kada se bol javlja, a kada prestaje. ,Jesu li bolovi povezani s nekakvim udarcem ili padom?, Imate li povišenu tjelesnu temperaturu? te Smetaju li Vam tegobe prilikom obavljanja osnovnih životnih zadataka?.
Pitanja koja ne očekujem:
U ovoj kategoriji govorimo o pitanjima koja ne očekujete i smatrate da nisu povezana s Vašom tegobom, ali liječnici imaju razlog zašto Vas to pitaju.
– Bude li Vas bolovi noću?, Znojite li se noću?, Jeste li imali nezaštićeni spolni odnos?, Imate li promjene na koži?, Imate li probavnih tegoba?, Osjećate li se ukočeno prilikom buđenja? te Jeste li imali ugriz krpelja?.
Zašto Vas liječnik/ca pita jeste li trudni?
Određeni lijekovi (često lijekovi protiv bolova) ne smiju se koristiti tijekom trudnoće.
Zašto Vas liječnik/ca pita što ste po zanimanju?
Neka zanimanja i aktivnosti mogu zbog uvjeta okoliša uzrokovati bolove u zglobu / zglobovima. Naprimjer u zanimanjima kod kojih se podiže težak teret ili kod kojih se rade ponavljajući pokreti (drvna industrija, tekstilna industrija, poljoprivreda, stočarstvo, sport itd.).
Zašto liječnika/cu zanima je li Vas ugrizao krpelj?
Prijašnji ugriz zaraženog krpelja može uzrokovati tegobe sa zglobovima.
Zašto liječnika/cu zanima imate li problema s probavom?
Određene dugotrajne bolesti zglobova mogu biti povezane s bolestima probave ili se mogu razvijati nakon probavne infekcije.
Zašto Vas liječnik/ca ispituje o seksualnim navikama?
Često mijenjanje seksualnih partnera uz nezaštićeni seksualni odnos nosi rizik za određene infekcije koje se mogu prezentirati bolovima u zglobovima.
Zašto Vas liječnik/ca ispituje znojite li se noću te javljaju li Vam se bolovi tijekom mirovanja?
Određena stanja kao autoimune ili tumorske bolesti mogu uzrokovati takve tegobe te je potrebno odrediti uzrok Vaših tegoba.
Pregled kod liječnika/ce
U ovoj kategoriji govorimo o tome što očekivati u pregledu kod bolova zgloba ili zglobova.
Vjerojatno ćete morati pokazati zglobove koji Vas bole. Možda će biti potrebno svući odjeću prilikom pregleda kuka ili koljena (potrebno je vidjeti i opipati ako postoji promjena topline ili oteklina). Možete očekivati dodirivanje zglobova šaka, prstiju te će se od Vas tražiti izvođenje pokreta bolnog zgloba da bi se procijenila njegova funkcionalnost i opseg pokreta. Ponekad je potrebno mjerenje tlaka, temperature i pulsa. Pregled se vrši lokalno na mjestu boli, ne gledaju se prsa ili slično.
Postoje razni klinički testovi za bolesti koljena gdje se ispituje potencijalno oštećenje raznih dijelova koljena. Navedeni testovi mogu biti bolni i često ih sam obiteljski liječnik neće izvoditi. Razlog je što danas postoje neinvazivne slikovne metode (magnetska rezonanca) i vrlo često Vaš obiteljski liječnik nije dovoljno iskusan u procjeni rezultata kliničkog testa kao određeni specijalist ortopedije koji to izvodi svakodnevno. Stoga se nemojte razočarati ako Vaš obiteljski liječnik ne izvodi sve kliničke testove jer je slikovna obrada najčešće dovoljna, a sam test ne mijenja način liječenja.
Nakon pregleda
U ovoj kategoriji govorimo o mogućim ishodima nakon pregleda i razgovora.
– Liječnik/ca će Vas uputiti na hitni prijam i to najčešće u slučaju sljedećeg: padova, nagnječenja, uganuća, udaraca i slično. U slučaju traume (pad, udarac, nesreća) najbolje da se javite u ustanovu (hitni prijami, traumatološki centri) gdje ćete najbrže dobiti radiološku kontrolu (slikanje rendgenom), kako bi se isključilo puknuće kosti. Do tada primijenite sljedeće na oboljelo mjesto: hlađenje, postavljanje uda na povišeno, pritiskanje otoka zavojem i odmaranje uda.
– Liječnik/ca će u svojoj ordinaciji primijeniti terapiju, što se najčešće događa kada je već poznata bolest zglobova u pacijenta te kada se bol pojačala. Dobit ćete terapiju protiv bolova već u ambulanti poput mišićne injekcije ili kao propisanu terapiju u obliku tableta. Više o lijekovima protiv bolova.
– Liječnik/ca će Vam dati terapiju protiv bolova i potencijalno Vas naručiti na radiološko slikanje (RTG) koljena ili drugog zgloba. Po dospijeću nalaza kontrolno će Vas pregledati.
– Liječnik/ca će tražiti vađenje krvi. To je potrebno za stanja koja nisu uzrokovana uobičajenim mehaničkim oštećenjima (udarac, prekomjeran rad, ponavljajući pokreti) i kada je zahvaćeno više zglobova.
– Naručit će Vas na pregled i liječenje kod ortopeda. Pregled i liječenje ortopeda potrebni su za procjenu uzroka Vaših tegoba, uz moguću preporuku za dodatno „snimanje” koljena/zglobova te za terapiju protiv bolova koja ne prolazi uobičajenim liječenjem protiv bolova. U tom slučaju najčešće se postavlja pitanje je li Vaša tegoba za operativno liječenje. Česti sukob pacijenta i liječnika/ce obiteljske medicine nastaje kada postoji želja za pregledom ortopeda na samom početku tegoba. Nerijetko je na samom početku nepotreban pregled ortopeda jer vrlo često tegobe prolaze i dobro se liječe konzervativnim metodama (fizikalna terapija i terapija protiv bolova). Ako to nije dovoljno, tek onda ima smisla potražiti mišljenje ortopeda s razmatranjem operacije.
– Naručit će Vas na pregled i/ili liječenje kod fizijatra. Liječnik/ca fizikalne medicine osim pregleda pravi i plan izvođenja fizikalne terapije.
– Naručit će Vas na pregled reumatologa. Reumatolozi se bave bolestima zglobova koje su složenije prirode poput upalnih i autoimunih bolesti. Postoje određeni klinički i laboratorijski parametri koji upućuju na takve bolesti. Primjerice u takvom slučaju često se radi o bolovima u zglobovima koji nisu nastali nakon ozljede, često su obostrani, javljaju se u određenom dijelu dana (vrlo često ujutro) i mogu biti povezani s dodatnim simptomima kao što su osipi i povišena tjelesna temperatura.
Na Algolov tražilici pronađite i ostale razne slikovne usulge (MRT,CT i RTG).
Primjer 1. Sumnja se na manje mehaničko oštećenje.
Dobit ćete lijek protiv bolova. Moguć je dogovor kontrolnog pregleda za 2 dana da bi se provjerilo osjećate li se bolje uz trenutno liječenje.
Primjer 2. Imali ste ozljedu zbog koje imate imobilizaciju (npr. gips) ili Vam je preporučeno mirovanje.
Na kontroli će se provjeriti ima li komplikacija koje mogu nastati zbog imobilizacije. Niste dobili imobilizaciju, kontrolirat će se smanjenje otoka, bolova te pokretljivost ozlijeđenog zgloba.
Vaša najčešća pitanja
Zašto Vam liječnik/ca ne želi propisati antibiotik?
Antibiotici najčešće nemaju svrhu prilikom oštećenja i bolova u zglobovima. Oni se koriste samo za neka stanja kod bolesti zglobova.
U kojim se stanjima ipak može propisati antibiotik?
Kod sumnje na infekciju zglobova, javljanja komplikacija nakon ugriza krpelja, kod upale zglobova koje nastaju zbog spolnih bolesti i slično.
Zašto Vam liječnik ne želi vaditi krv ako Vas boli koljeno?
Najčešće nema potrebe vaditi krv zato što u većini slučajeva bol nastaje zbog mehaničkog oštećenja.
Zašto ne možete „odmah“ dobiti „magnet” (MR) koljena ili drugog zgloba?
Postoji određen redoslijed dijagnostike. Prvo treba učiniti dijagnostiku koja je dostupnija i isključuje koštana puknuća, a to je rendgen (RTG) uz paralelno provođenje terapije za bol i fizikalnih vježbi. Nakon toga, ako tegobe perzistiraju, potrebno je mišljenje specijalista koji možda tek tada preporuči magnetno snimanje (npr. ortoped, fizijatar, neurokirurg). Pročitajte naš blog o Magnetska rezonanca (MR).
Kako možete otići na liječenje u toplice?
Takvu vrstu liječenja mora preporučiti specijalist (npr. ortoped, fizijatar, neurokirurg) te je nekad potrebno odobrenje od HZZO-a.
Kako možete dobiti fizikalnu terapiju u kući?
Takvu vrstu liječenja mora preporučiti specijalist (npr. ortoped, fizijatar, neurokirurg) te je potrebno odobrenje od HZZO-a.
Zašto Vas liječnik/ca ne želi operirati?
Svaka operacija nosi određene rizike te je potrebno dobro procijeniti moguću korist od potencijalne opasnosti za Vas. Pristup liječenju u medicini je većinom od manje invazivnog prema invazivnijem. Uvijek treba pokušati liječiti metodama s manje rizika, primjerice, lijekovima i fizikalnim vježbama te ako to ne pomogne onda se poseže za operativnim zahvatima. Naravno, u nekim hitnim situacijama operacija je neodgodiva i odmah potrebna (npr. puknuće kosti koje ugrožava Vaš cijeli ud i buduću funkciju uda).
Koji su najčešći uzroci Vaših bolova u zglobovima?
Najčešće se radi o mehaničkim oštećenjima koja nastaju zbog rada, ponavljanih pokreta ili dizanja teškog tereta. Godinama nastaju mala oštećenja koja na kraju dovode do tegoba.
Koji su simptomi koje trebate pratiti, a da su povezani s bolovima u zglobovima?
Nakon traume (pad, udarac, nesreća) javljaju se: otok, gubitak funkcije uda, različit izgled u odnosu na suprotnu stranu (npr. različit izgled lijeve i desne podlaktice, pogotovo vidljivo kod oticanja i prijeloma), gubitak osjeta i hladnoća uda, „čudni“ zvukovi u udu pri pomicanju te podljevi krvi (modrice koje se šire i povećavaju).
Dogodio se udarac šake ili pad na šaku. Imate li prijelom kostiju?
Ako se ne radi o većem prijelomu kod kojeg će šaka ili neki ud biti vidljivo drugačiji u odnosu na suprotan ud, jedini način za utvrditi prijelom je napraviti rendgen (RTG).
Napravljen je rendgen (RTG), ali još uvijek imate tegobe sa zglobom ili nekim udom.
Rendgen (RTG) je samo jedna od pretraga koja se može napraviti da bi se utvrdio uzrok Vaših tegoba. Svaka pretraga ima svoja ograničenja te je ponekad potrebno napraviti detaljan pregled uz više dijagnostičkih testova kao što su RTG, ultrazvuk (UZV), magnetska rezonanca (MR) te računalna tomografija (CT). Dijagnostički testovi imaju svoje prednosti i mane, primjerice, RTG će prikazati većinu prijeloma, ali neće dobro prikazati sve dijelove zgloba (npr. hrskavica, ligamenti). Za takav prikaz potrebna je npr. magnetska rezonanca (MR). Ultrazvukom se mogu vidjeti oštećenja mišića i tetiva. CT će dobro prikazati kosti, ali puno zrači.
Kod kroničnih bolova (oni koji traju tjednima, mjesecima ili dulje) treba obratiti pozornost na sljedeće: otok zglobova, crvenilo, porast tjelesne temperature, u koje doba dana Vas bole zglobovi i koje funkcije su Vam ograničene.
Koje su mogućnosti liječenja bolova u zglobovima?
Najčešći redoslijed koji Vas očekuje:
Lijekovi protiv bolova -> pregled i terapije kod fizijatra -> pregled kod specijalista (ortopedija/neurokirurgija) -> intenziviranje terapije („blokade”, akupunktura, drugi lijekovi) -> potencijalna operacija.
Osim navedenih metoda, sama promjena životnih navika utječe na zdravlje Vaših zglobova, kao što su, primjerice, održavanje zdrave tjelesne mase, redovita tjelovježba, adekvatan unos minerala i vitamina. Jako je bitno održavati odgovarajuću masu zato što dodatna masa opterećuje Vaše zglobove. Veliki dio bolova u zglobovima se uz odgovarajuću tjelovježbu može se smanjiti ili u potpunosti spriječiti.
Trebate li poraditi na tjelesnoj masi?
Izračunajte svoj indeks tjelesne mase (BMI). Povišena tjelesna masa predstavlja rizik za dodatno opterećenje zglobova.