Tragovi krvi u mokraći bez simptoma
“Brza Traka” brzo informiranje
“Želim znati više” detaljnije informiranje
PRETRAGE• 5 MIN
Brza Traka
Što je mikrohematurija?
Prisutnost tragova krvi u mokraći, a nije vidljiva “golim okom”.
Kako utvrditi prisutnost krvi u mokraći?
Najčešće se koriste kemijska analiza (urinske trakice) i sediment urina (mikroskop). Urinske trakice utvrđuju prisutnost krvnih stanica (eritrocita) kemijskom reakcijom, a mikroskopski stvarnu prisutnost eritrocita.
Koliko eritrocita je potrebno za dijagnozu mikrohematurije?
Ovisno o laboratoriju i istraživanju. Najčešće se koristi raspon od 3 eritrocita u vidnom polju iz sedimenta urina. Dijagnoza urinskom trakicom najčešće traži nadopunu mikroskopom.
Koliko je česta mikrohematurija?
Ovisno o istraživanju, ali česta je i u rasponu od 0.4 do 4.1% opće populacije, najčešće je prisutna kod djece. Neka istraživanja navode i do 20 % u općoj populaciji.
Što sve može utjecati na prisutnost tragova krvi u mokraći?
Postoji velik broj mogućih uzročnika mikrohematurije.
Od bezopasnih uzročnika, kao što su prisutnost menstrualne krvi ili veća fizička aktivnost, do infekcije mokraćnog sustava, mokraćnog kamenca ili zloćudnog tumora.
Što nakon otkrivanja tragova krvi u mokraći?
Postoji razlika u smjernicama obrade mikrohematurije i sve ovisi o procjeni za svaku osobu. Moeže se očekivati: ništa, ponavljanje uzorka, urinokultura, cistoskopija, snimanje (npr. ultrazvuk) itd.
Bitno je znati da je to česta pojava, a daljnja obrada i praćenje ovise o pojedincu i procjeni liječnika.
Koji bi bili dodatni čimbenici koji mogu ukazivati na potrebu za daljnjom obradom?
Pušenje, izloženost bojama i kemikalijama, prisutnost proteina u mokraći, prethodne bolesti mokraćnog sustava, kemoterapija, obiteljska povijest, viša životna dob, spol (muški spol i viša životna dob nose veći rizik).
Iako je prisutnost tumora rijetka kod osoba bez simptoma s tragovima krvi u mokraći, potrebno je odrediti rizik razmatranjem rizičnih čimbenika i tako odrediti potrebu za daljnjom obradom.
Kod osoba niskog rizika se najčešće preporučuje ponavljanje uzorka urina uz napomenu na najčešće pogreške uzimanja uzorka.
Kod osoba s visokim rizikom moguća je preporuka za druge metode daljnje obrade.
To može uključivati: cistoskopiju, citološku analizu urina, ultrazvuk, CT urografiju, MR urografiju ili ostalo prema preporuci urologa (najčešće).
Kako pravilno napraviti uzorak urina?
Mjehur bi trebao biti pun 3-4 sata. Potrebno je uzeti srednji mlaz urina. Urinska posuda treba biti sterilna.
Muškarci:
Potrebno je navući kožicu penisa, a obrezani muškarci bi trebali prebrisati vrh penisa sterilnom gazom.
Žene:
Potrebno je razmaknuti velike usne uz brisanje ušća sterilnom gazom kako bi se izbjegla kontaminacija.
Kod nekih pacijenata je potrebno uzeti uzorak kateterom. U tu grupu najčešće pripadaju pretile pacijentice i kod prisutnosti trajnog urinarnog katetera. Žene s menstruacijom bi trebale napraviti uzorak urina nakon prestanka menstruacije ili pomoću katetera kako bi se ispravno odredio uzrok eritrocita u urinu.
Što još može utjecati na prisutnost eritrocita u urinu?
Urin nakon veće fizičke aktivnosti ili nakon seksualne aktivnosti također može uzrokovati “grešku” u nalazu.
Koja je razlika između urinske trakice i analize sedimenta urina?
Kod testa urinskom trakicom hemoglobin iz eritrocita se otkriva kemijskom reakcijom koja nije uvijek u skladu s mikroskopskim nalazom sedimenta urina.
Npr. vitamin C, mioglobin u urinu, dehidracija, fizička aktivnost, menstrualna krv ili betadin mogu dati lažno pozitivne rezultate trakice.
Pročitajte blog o test trakici za urin i nekim ograničenjima tog testa.
Želim znati više
Dvije retrospektivne kohortne studije uočile su usklađenost urinske trakice s analizom sedimenta urina kod 3 eritrocita u vidnom polju na analizi sedimenta urina.
Na uzorku od 237 pacijentica s pozitivnom trakicom, Bradley i ostali. uočili su da 20.3% pacijenta ima normalnu analizu urina. Međutim, Rao i suradnici su uočili da među 54 pacijenta s mikrohematurijom na urinskoj trakici, samo 26% ima pozitivan rezultat sedimenta urina.
Na temelju toga, zaključak je da se pozitivna urinska trakica treba potvrditi sedimentacijom urina i ne bi trebala samostalno koristiti za dijagnozu mikrohematurije.
Koliko često osobe s mikrohematurijom imaju karcinom mokraćnog mjehura?
Retrospektivna studija na 1,049 pacijenata, koji su se procjenjivali zbog mikrohematurije, prikazuje različitost uzroka mikrohematurije.
Samo 12 (1.1%) pacijenata imalo je dijagnozu tumora urološkog sijela, uključujući 1 tumor gornjeg mokraćnog sustava, 5 renalnih masa (3 male) i 6 tumora mjehura, od čega su 2 bila visokog stupnja, a 4 niskog stupnja.
Ukupno, 620 pacijenata nije imalo određenu dijagnozu, 417 pacijenata dobroćudna stanja, uključujući bubrežne kamence i 298 ostala dobroćudna stanja uključujući suženja uretre, BHP i bubrežne ciste.
Zbog toliko široke diferencijalne dijagnoze koja uključuje nemaligne urološke uzroke koji mogu zahtijevati liječenje, liječnici bi daljnju obradu trebali temeljiti na anamnezi i kliničkom pregledu.
Ginekološke krvarenje se može zamijeniti s mikrohematurijom i uzimanje uzorka kateterom bi trebalo pomoći prilikom dijagnoze.
Simptomi infekcije spolnog sustava, kao što su temperatura, učestalo i bolno mokrenje, trebali bi se razjasniti. Pacijente bi trebalo pitati za lumbalnu bol, koja bi mogla označavati kamence urinarnog trakta i simptome otežanog izmokravanja kao signal uvećane prostate ili suženja uretre.
Povišeni krvni tlak, povijest bubrežne bolesti, dismorfični eritrociti i proteinurija mogu ukazivati na glomerularnu bolest (bolest bubrega).
Zbog toga bi početna procjena također trebala uključiti mjerenje kreatinina u serumu te procjenu glomerularne filtracije, oboje za dijagnozu bubrežne bolesti za procjenu slikovnih metoda. Sve zajedno na temelju individualnog rizika pacijenta.
Pacijente bi također trebalo pitati za nedavnu traumu (udarac) ili provođenje postupaka na mokraćnom ili spolnom sustavu (kateteri, operacije i sl). (2)
Pročitajte dodatne informacije o pripremama za medicinske pretrage na stranici algomed.hr.
Borna Patrun, dr.med.
10./2025.
Literatura
1. Addis T. THE NUMBER OF FORMED ELEMENTS IN THE URINARY SEDIMENT OF NORMAL INDIVIDUALS. J Clin Invest. 1926 Jun;2(5):409-15. doi: 10.1172/JCI100055. PMID: 16693691; PMCID: PMC434597.
2. Waisbrod S, Natsos A, Wettstein MS, Saba K, Hermanns T, Fankhauser CD, Müller A. Assessment of Diagnostic Yield of Cystoscopy and Computed Tomographic Urography for Urinary Tract Cancers in Patients Evaluated for Microhematuria: A Systematic Review and Meta-analysis. JAMA Netw Open. 2021 May 3;4(5):e218409. doi: 10.1001/jamanetworkopen.2021.8409. PMID: 33970257; PMCID: PMC8111485.
3. Sotošek, S. (2015). Mikrohematurija. Medicus, 24 (1 Urologija), 67-74. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/144636