Sistematski pregled

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” – detaljnije informiranje

ALGOMED • 5 MIN

Brza traka

Što je sistematski pregled?

Sistematski pregled je skupina medicinskih pregleda i pretraga koje se rade na osobi koja nema tegobe kako bi se spriječio nastanak bolesti ili uočio rani nastanak bolesti.

Što je preventivni pregled?

Preventivni pregled i sistematski pregled često imaju jednako značenje. Ponekad sistematski pregled označava više pregleda ili pretraga kod osobe koja već ima potvrđene bolesti, a preventivni pregled se odnosi na pretrage koje se rade kod osoba koje nemaju potvrđenu bolest.

Kako se određuje koje pretrage su potrebne?

Postoje razni pristupi sistematskom pregledu. Neke ustanove rade pretrage prema dobnim skupinama i spolu, neke uzimaju u obzir obiteljsku povijest i prijašnje bolesti, dok neke uzimaju u obzir sve navedeno uz preporuke vodećih medicinskih udruženja.

Postoje i nacionalni programi za preventivne preglede. Oni se vode dobnim skupinama, ne uzimaju u obzir obiteljsku povijest ni osobne rizike pojedinca. Provode se s obzirom na najbolji omjer dobivenog i uloženog (svaka pretraga ima određenu cijenu, a ukupna sredstva za javno zdravstvo su ograničena).

Tu spadaju: mamografija, hemokult, LDCT, PAPA test, otkrivanje slabovidnosti te stomatološki pregled.

Zašto je dobro raditi sistematske preglede?

Dobro je raditi sistematske preglede jer se na taj način otkrivaju bolesti u najranijoj fazi. Zbog toga je liječenje obično kraće, oporavak brži te je životni vijek duži i kvalitetniji.

Zašto sistematski pregledi mogu biti loši?

Mane sistematskih pregleda su što se u nekim slučajevima otkriju promjene koje se inače ne bi otkrile i ne bi bila potrebna nikakva obrada. Te promjene ili “bolesti” koje se otkriju zapravo nikada ne bi postale prava bolest koja ugrožava život.

Pogotovo ako se ne koriste dokazane pretrage (npr. magnet cijelog tijela svake godine).

Istražite više o nepotrebnim medicinskim pretragama!

Osim moguće štete koja može nastati liječenjem, sistematski pregledi uzrokuju tjeskobu i nelagodu kod pacijenata dok očekuju rezultate. To također negativno utječe na kvalitetu života.

Dodatno, trošak sistematskog pregleda i pretraga može se preusmjeriti na druge metode poboljšanja kvalitete života (npr. odlaska na sportsku aktivnost ili poboljšanja prehrane).

Istražite blog o kritici sistematskog pregleda!

Želim znati više

Pozitivan primjer sistematskog/preventivnog pregleda

1. Probir na karcinom debelog crijeva u dobi od 50 godina

FIT test smanjuje broj oboljelih za 69% i smrtnost za 82%, kolonoskopija smanjuje broj boljelih za 77% i smrtnost za 82%, kombinacija FIT-a i kolonoskopije daje najbolje rezultate: oboljelih za 81%, smrtnost za 89%. (1)

Negativni primjeri sistematskih pregleda

1. Prekomjerna preporuka za ultrazvuk štitnjače

Autopsije, odnosno pregledi nakon smrti, pokazali su da mnogi ljudi imaju sitne papilarne karcinome štitnjače (zloćudne tumore štitnjače), koji za života nikada nisu bili otkriveni niti su izazvali ikakve simptome. To znači da su mnogi od tih tumora zapravo potpuno ostaju “tihi” cijeli život. Postoji nekoliko vrsta karcinoma štitnjače i oni se međusobno jako razlikuju. Papilarni karcinom, koji je ujedno i najčešći, obično ima dobru prognozu i uspješno se liječi. S druge strane, folikularni, medularni i anaplastični karcinom su rjeđi, ali često imaju ozbiljniji tijek bolesti i smrtnost puno veću, ali su još rjeđi. (2)

Istražite više o čvorovima štitnjače.

2. Autopsije su pokazale i da otprilike trećina do pola (33-46 %) muškaraca ima prisutan karcinom prostate u dobi od 60-80 godina. (3) To pokazuje da je potreban oprez kod probira karcinoma prostate.

Osim navedenog, čekanje rezultata pretraga, čekanje daljnje obrade i prisutnost čak i pozitivnog rezultata kod pojedinih osoba uzrokuje tjeskobu.

Kod obavljanja sistematskih pregleda se može javiti i lažni osjećaj sigurnosti i zdravlja.

To što je na određenim pretragam (najčešće vađenje krvi ili mjerenje krvnog tlaka) nije utvrdila nekakava nepravilnost, ne znači da je osoba apsolutno zdrava i da se neće dogoditi nikakva bolest.

Tada takvi rezultati pojedincima daju opravdanje za: nastavak pušenja, konzumaciju alkohola, manjak fizičke aktivnosti ili nastavak druge aktivnosti koja im zapravo šteti zdravlju.

Zbog toga je bitan cjelovit pristup zdravlju i zdravim navikama uz pravi izbor dokazanih pregleda i pretraga u pravo vrijeme.

Borna Patrun, dr. med.

Literatura

Grobbee EJ, Wisse PHA, Schreuders EH, et al. Guaiac-based faecal occult blood tests versus faecal immunochemical tests for colorectal cancer screening in average-risk individuals. Cochrane Database Syst Rev. 2022;6(6):CD009276. doi: 10.1002/14651858.CD009276.pub2
https://api.aerzteblatt.de/pdf/122/13/m341.pdf
Bell KJ, Del Mar C, Wright G, Dickinson J, Glasziou P. Prevalence of incidental prostate cancer: A systematic review of autopsy studies. Int J Cancer. 2015 Oct 1;137(7):1749-57. doi: 10.1002/ijc.29538. Epub 2015 Apr 21. PMID: 25821151; PMCID: PMC4682465.

Nešto nedostaje?

Postavite pitanje i pomozite nam nadopuniti sadržaj onime što Vas zanima.

Postavite pitanje

Designed by swipe.hr