Epikutani test (patch)

“Brza Traka” – brzo informiranje

“Želim znati više” – detaljnije informiranje

PRETRAGE • 5 MIN

Brza traka

Epikutani test ili patch test (engl.), dijagnostička je metoda kojom se utvrđuje postoji li kontaktna alergija na određene tvari.

Kada se koristi?

Najčešće se koristi kod osoba koje imaju dugotrajne ili ponavljajuće promjene na koži (upale, crvenilo), kod kojih postoji sumnja da tegobu izaziva kontakt s određenim proizvodom ili materijalom.

Koja je razlika u odnosu na druge testove za alegije?

Za razliku drugih testova, kao što su prick test ili vađenje IgE protutijela iz krvi (ukupnog ili specifičnog), patch test ispituje odgođenu alergijsku reakciju. Zato se reakcija ne pojavljuje odmah, nego se može razvijati tijekom nekoliko dana i sama reakcija ne nastaje zbog IgE protutijela nego drugim mehanizmom.

Kada se preporučuje epikutani test?

Epikutani test može se preporučiti kada postoji sumnja na alergijski kontaktni dermatitis, osobito ako se kožne promjene: ponavljaju, dugo traju, pojavljuju na istim mjestima, povezuju s određenim proizvodom ili materijalom (npr. nakit) te ne poboljšavaju očekivano uz liječenje.

Na kontaktnu alergiju mogu upućivati crvenilo, svrbež, peckanje, suha i ispucala koža, ljuštenje, oticanje, mjehurići.

Kako se izvodi test?

Male količine odabranih alergena stavljaju se u posebne komore koje se flasterima pričvršćuju na kožu, najčešće na leđa.

Flasteri obično ostaju na koži oko 48 sati. Tijekom tog vremena potrebno je izbjegavati močenje flastera, pretjerano znojenje i aktivnosti koje bi mogle uzrokovati njihovo odljepljivanje.
Nakon uklanjanja flastera testiranje još nije završeno. Reakcija se može razviti i nekoliko dana kasnije, zbog čega je potrebno više očitanja rezultata (nakon 4. i 7. dana)

Koji se alergeni mogu testirati?

Mogu se testirati različite tvari iz svakodnevnog i profesionalnog okruženja, primjerice: nikal i drugi metali, mirisi i sastojci kozmetike, konzervansi, boje, sastojci gume, akrilati
smole i ljepila, sastojci lokalnih lijekova, tvari povezane s radnim mjestom.

U određenim situacijama moguće je testirati i proizvode koje osoba svakodnevno koristi, poput kozmetike, krema, rukavica ili drugih materijala koji dolaze u kontakt s kožom.

Je li test bolan?

Patch test u pravilu nije bolan jer se koža ne bode i alergeni se ne ubrizgavaju.

Na mjestu testiranja može se pojaviti reakcija kože kao što su: svrbež, crvenilo, peckanje ili nastanak plika. Upravo takva reakcija može biti važna za prepoznavanje kontaktne alergije.

Želim znati više

Kakvu ulogu imaju T limfociti?

Alergijski kontaktni dermatitis primjer je odgođene reakcije preosjetljivosti (tip IV) u kojoj ključnu ulogu imaju T limfociti. Nakon prethodne senzibilizacije na određenu tvar, ponovni kontakt s alergenom može aktivirati specifične T limfocite i pokrenuti upalni odgovor kože. Upravo se taj imunološki odgovor nastoji reproducirati patch testom, kontroliranim izlaganjem kože maloj količini potencijalnog alergena.

Koje su prednosti patch testa?

Jedna od najvećih prednosti patch testa jest mogućnost identifikacije konkretnih kontaktnih alergena, koji mogu biti odgovorni za dermatitis ili drugu kožnu promjenu. Testiranje se može individualizirati prema kliničkoj slici, anamnezi, zanimanju, hobijima i mogućim izvorima izloženosti. Uz standardnu seriju alergena moguće je uključiti i dodatne tvari, uključujući određene proizvode koje pacijent koristi.

Dobiveni rezultat može imati važnu praktičnu vrijednost jer omogućuje ciljano izbjegavanje relevantnog alergena. Time patch test nije samo dijagnostička metoda, već može pomoći u dugoročnom zbrinjavanju bolesnika i smanjenju ponovnih epizoda dermatitisa.

Ima li test ograničenja?

Da. Patch test nije 100 % osjetljiv ni specifičan i negativan nalaz ne isključuje nužno kontaktnu alergiju. Jedan od razloga može biti taj što testirana serija ne sadrži alergen kojem je pacijent stvarno izložen. Također, koncentracija ili formulacija alergena koja se koristi za testiranje ne mora uvijek odgovarati stvarnim uvjetima izloženosti.

S druge strane, pozitivan rezultat ne znači automatski da je pronađeni alergen uzrok aktualnih tegoba. Osoba može biti senzibilizirana na određenu tvar, a da kontakt s njom nema kliničko značenje. Zato je procjena relevantnosti pozitivne reakcije ključna za pravilno tumačenje nalaza.

Koje pogreške mogu utjecati na rezultat?

Na rezultat mogu utjecati brojni čimbenici povezani s pacijentom, alergenom i samim postupkom testiranja. Pogreške mogu nastati zbog neodgovarajućeg odabira alergena, nepravilne pripreme ili primjene testnih tvari, problema s prijanjanjem flastera, pomicanja ili prijevremenog uklanjanja testova.

Važno je i pravilno vrijeme očitanja. Budući da su reakcije odgođene i mogu se razvijati tijekom više dana, prerano očitanje može dovesti do propuštanja pojedinih reakcija. S druge strane, iritativne reakcije mogu oponašati alergijsku reakciju i dovesti do lažno pozitivne interpretacije.

Kada bi trebalo razmotriti odgađanje testa?

Kod: aktivnog dermatitisa koji zahvaća veću površinu kože, kod stavne imunosupresije (npr. kortikosteroidi, metotreksat ili kod korištenja antihistaminika), kod trudnoće ili dojenja, dermatitisom na mjestu planiranog testiranja, mjestima za testiranje koja su nedavno liječena lokalnim kortikosteroidima ili lokalnim inhibitorima kalcineurina, izlaganja ultraljubičastom (UV) zračenju (suncu) područja predviđenog za testiranje unutar prethodna 2–4 tjedna, kao i UV terapijom unutar 4 tjedna prije patch testiranja.

Zašto je važna stručna interpretacija?

Patch test treba promatrati kao dio cjelokupne dijagnostičke obrade, a ne kao izolirani laboratorijski rezultat. Najvrjedniji nalaz je onaj koji se može povezati s kliničkom slikom i stvarnom izloženošću alergenu. Upravo zato pravilna anamneza, odabir alergena, standardizirana tehnika testiranja, odgovarajuća očitanja i procjena kliničke relevantnosti zajedno određuju dijagnostičku vrijednost testa.

Literatura

1. Uter W, Aerts O, Agner T, et al. *European Society of Contact Dermatitis Guideline for Diagnostic Patch Testing—Recommendations on Best Practice (Update 2026).* Contact Dermatitis. 2026;95(3):237–275. doi:10.1111/cod.70195.
2. Johansen JD, Aalto-Korte K, Agner T, et al. *European Society of Contact Dermatitis guideline for diagnostic patch testing – recommendations on best practice.* Contact Dermatitis. 2015;73(4):195–221. doi:10.1111/cod.12432.

Nešto nedostaje?

Postavite pitanje i pomozite nam nadopuniti sadržaj onime što Vas zanima.

Postavite pitanje

Designed by swipe.hr