Obrada alergija
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
PRETRAGE • 5 MIN
Brza traka
Obrada alergija odnosi se na postupke kojima se nastoji otkriti jesu li simptomi uzrokovani alergijom i koji ih uzročnik (alergen) uzrokuje.
Koji su postupci otkrivanje alergija?
Alergološka obrada započinje razgovorom i pregledom liječnika, a može se nastaviti laboratorijskim testovima.
Zašto su bitni pregled i razgovor s liječnikom?
Bitno je utvrditi kada se javljaju Vaše tegobe te koje se tegobe javljaju u tom trenutku. Javlja li se hikanje i otežano disanje uvijek u istom mjesecu tijekom godine, nakon što ste pojeli rajčicu ili neko drugo voće ili Vam možda curi nos tijekom cijele godine? Također se razgovara o zanimanju ili izloženosti kućnim ljubimcima ili drugim životinjama jer to sve određuje u kojem smjeru treba ići obrada.
Koje pretrage se koriste za otkrivanje alergija?
Najčešće se koriste: testovi iz krvi (ukupni IgE, specifični IgE), citološka analiza (bris nosa i analiza iskašljaja/sputuma na eozinofile) te pretrage na koži (prick test i epikutani/patch test). Osim njih, postoje provokacijski testovi kod kojih se osoba izravno izlaže mogućem uzročniku.
Koji je najbolji test je za otkrivanje alergija?
Ne postoji najbolja pretraga jer svako od navedenih ispitivanja ima svoje prednosti, mane te razlog za korištenje.
Znači li svaki pozitivan test prisutnost alergije?
Ne znači! Ponekad pozitivni testovi na određene alergene mogu biti pozitivni bez da osoba ima simptome kada je izložena toj tvari. Isto tako, test može biti negativan, a da osoba ima simptome alergije.
Želim znati više
Alergološka obrada potrebna je kada postoji sumnja da su simptomi posljedica alergijske reakcije. Tegobe mogu biti različite, od kihanja, curenja nosa i suzenja očiju do kožnih promjena, probavnih simptoma ili ozbiljnih sistemskih reakcija.
Prvi korak je razgovor s liječnikom. Važno je opisati kada se simptomi pojavljuju, koliko traju, s čim su povezani te jesu li sezonski ili prisutni tijekom cijele godine. Kod sumnje na nutritivnu alergiju posebno je važno navesti koju ste namirnicu konzumirali, koliko je vremena prošlo do pojave simptoma i kakva je bila reakcija.
Na temelju razgovora i pregleda odabiru se odgovarajuće metode testiranja.
Prick test
Najčešće se koristi za dokazivanje neposredne alergijske preosjetljivosti (reakcija nastaje u kratkom vremenu nakon izlaganja). Na kožu se nanose male količine alergena, a zatim se koža površinski ubode. Nakon približno 15–20 minuta procjenjuje se reakcija, za razliku od patch testa kod kojeg se rezultati čekaju danima.
Mogu se testirati inhalacijski alergeni, poput peludi, grinja, plijesni i alergena životinja, kao i nutritivni alergeni, kada za njih postoji opravdana sumnja.
Specifični IgE
Pretragom iz krvi može se odrediti razina specifičnih IgE protutijela na pojedine alergene. Ova metoda može biti korisna kada kožno testiranje nije moguće ili kada liječnik procijeni da je potrebna dodatna laboratorijska obrada.
Postoji i mogućnost testiranja na komponentne alergene, odnosno pojedinačne proteine unutar određenog alergena. Takva obrada može pomoći u detaljnijoj procjeni nekih složenijih alergija.
Epikutani test/patch test
Ako se simptomi pojavljuju na mjestu kontakta s određenom tvari, primjerice nakon nošenja nakita, korištenja kozmetike ili kontakta s određenim materijalima, može se posumnjati na kontaktnu alergiju. Takva reakcija uglavnom nastaje naknadno, nakon nekoliko dana i zbog toga je bitno posumnjati na takvu reakciju jer se prick testom ili vađenjem IgE protutijela neće otkriti takva alergija.
Sumnjive se tvari postavljaju na kožu pomoću posebnih testnih flastera koji se drže 2 dana na koži, a reakcija se očitava naknadno, nakon nekoliko dana (3-7 dana).
Provokacijski testovi
Ponekad rezultati razgovora i prethodnih testova nisu dovoljni za sigurnu potvrdu ili isključivanje alergije. U takvim situacijama može se provesti provokacijski test.
Kod sumnje na alergiju na hranu, primjerice, pacijentu se pod medicinskim nadzorom daju kontrolirane količine određene namirnice (oralni provokacijski test). Zbog mogućnosti ozbiljne alergijske reakcije takvo se testiranje provodi isključivo u odgovarajućim zdravstvenim uvjetima.
Pozitivan test ne znači uvijek alergiju
Jedna od najvažnijih stvari u alergološkoj obradi jest pravilno tumačenje nalaza. Pozitivan prick ili specifični IgE test pokazuje senzibilizaciju na određeni alergen, ali ne mora značiti da će osoba pri svakom kontaktu imati alergijske simptome.
Zato se rezultati testova uvijek procjenjuju zajedno s kliničkom slikom. Cilj alergološke obrade nije napraviti što veći broj testova, nego odabrati one koji mogu odgovoriti na konkretno pitanje i pomoći u postavljanju dijagnoze.
Ako imate simptome za koje sumnjate da su alergijske prirode, alergološki pregled može biti prvi korak prema preciznijoj dijagnozi i odgovarajućem liječenju.
Literatura
Nešto nedostaje?
Postavite pitanje i pomozite nam nadopuniti sadržaj onime što Vas zanima.