Kavu, kao napitak, potrebno je razdvojiti na njezinu aktivnu komponentu – kofein, te ostale tvari koje kava sadrži. Ovaj blog razmatrat će kavu u kontekstu zdravlja, kao i kofein kao aktivnu tvar prisutnu u kavi.

Je li kofein siguran?

U sustavnom pregledu pod naslovom “Systematic review of the potential adverse effects of caffeine consumption in healthy adults, pregnant women, adolescents, and children”, Wikoff i suradnici (2017) analizirali su dostupne dokaze o mogućim negativnim učincima konzumacije kofeina u različitim populacijama. U analizu je uključeno čak 381 znanstveno istraživanje. Zaključeno je da je sigurna razina unosa kofeina, odnosno količina kod koje gotovo sigruno nema rizika od nuspojava, 400 mg na dan za zdrave odrasle osobe, 350 mg na dan za zdrave trudnice, te oko 2,5 mg po kilogramu tjelesne mase za djecu (iako studije o djeci nemaju čvrste stavove). (1) Primjerice, jedna šalica crne kave (oko 180 mL) sadrži približno 100 mg kofeina, iako ta količina može varirati ovisno o načinu pripreme.

Zašto kofein razbuđuje?

Kofein djeluje tako da „blokira“ receptore za adenozin u središnjem i perifernom živčanom sustavu. Adenozin je tvar koja prirodno usporava aktivnost mozga i tijela, stvarajući osjećaj umora, a kofein sprječava taj učinak. Zbog toga kofein povećava budnost i smanjuje osjećaj umora. (2) Međutim, nije preporučljivo odmah popiti kavu po buđenju – zašto, pročitaj u blogu Jutro!

Kofein s drugim lijekovima

Interakcije s drugim lijekovima posebno se ističu kod PDE-inhibitora (skupina lijekova), npr. roflumilast (Daxas), koji se koristi u liječenju kroničnog opstruktivnog bronhitisa. Kofein može povećati razinu roflumilasta u tijelu. (3) Također, kofein može smanjiti apsorpciju željeza (učinite razmak od par sati između konzumacije kave i tableta željeza). (4)

Učinci kofeina:

1. Kognitivni učinci i budnost

Učinci kofeina ovise o populaciji ispitanika, količini i trajanju konzumacije. Kod osoba koje su odmorne, male do umjerene doze kofeina (30 do 300 mg) poboljšavaju budnost i vrijeme reakcije. Kod neispavanih osoba, pozitivni učinci kofeina proširuju se na različite funkcije, uključujući učenje, donošenje odluka i obavljanje zadataka u stvarnom životu, poput upravljanja automobilom ili zrakoplovom. Osobe koje redovito konzumiraju kavu ili čaj postižu bolje rezultate na testovima kognitivnih sposobnosti, poput vremena reakcije i vizuoprostornog zaključivanja. (5)(6)(7)

2. Psihijatrija

Razne studije ukazuju na povezanost između konzumacije kofeina i psihijatrijskih simptoma, poput anksioznosti, depresije i nervoze. Međutim, nije utvrđeno da kofein uzrokuje ove poremećaje. To znači da kofein može pogoršati simptome postojećih psihijatrijskih stanja, ali ne dovodi do razvoja tih poremećaja kod zdravih osoba. Također, nesanica je moguća kao posljedica konzumacije kofeina, stoga je preporučljivo izbjegavati kofein nakon 18:00 sati. Pročitaje ovdje kako poboljšati san!

Tražite razgovor s psihologom? 

3. Organi i bolesti

a) Srce

Dostupni dokazi ne dokazuju negativni utjecaja kofeina na kardiovaskularne bolesti (srčane bolesti) pri umjerenoj konzumaciji (do 4 šalica kave dnevno). Nema povezanosti između kofeina i srčanih aritmija (samo neke osobe mogu osjetiti češće palpitacije, poput osjećaja da im “srce preskoči” ili “udari više puta”). Određene studije pokazuju blago povišenje krvnog tlaka kod dugoročne konzumacije kave, no to nije dovoljno značajno da ugrozi zdravlje srca. Kava može povisiti LDL kolesterol (štetnu mast u krvi), no radi se o malim pomacima. Ako želite “najsigurniju” kavu koja će smanjiti ovo podizanje masti, filtrirana kava je najbolji izbor, jer proces filtriranja uklanja većinu diterpena, posebno kafestola i kahveola, koji mogu povećati razinu kolesterola. (8)

b) Crijeva i želudac

Zatvor – Kofein može utjecati na funkciju crijeva jer stimulira glatke mišiće. U jednoj studiji s 1.705 žena, konzumacija kave bila je povezana s blagim smanjenjem zatvora. Međutim, u istoj studiji, konzumacija kineskog i japanskog čaja bila je povezana s povećanjem učestalosti zatvora, što sugerira da drugi sastojci u čaju smanjuju učinak kofeina na crijeva. Dok kofein sam po sebi nije dokazan kao izravni uzročnik povećanog izlučivanja želučane kiseline ili iritacije sluznice želuca, neki drugi spojevi u kavi mogu imati takav učinak. Posebno se ističu klorogenične kiseline i određene aminokiseline koje mogu stimulirati proizvodnju želučane kiseline ili nadražiti želučanu sluznicu, potencijalno pogoršavajući simptome gastritisa. Kofein, iako poznat kao stimulans središnjeg živčanog sustava, nema dokazanog izravnog utjecaja na povećanje izlučivanja želučane kiseline (9)(10)

c) Jetra – Velika novost!

Prema njemačkim smjernicama za dijagnostiku i liječenje hepatocelularnog karcinoma (HCC) i bilijarnih karcinoma za 2024. godinu, konzumacija kave povezana je s manjim rizikom od progresije fibroze (pretvaranje jetre u ožiljno i nefunkcionalno tkivo) te smanjenjem rizika od hepatocelularnog karcinoma (HCC) kod pacijenata s kroničnim bolestima jetre. Smanjenje rizika za progresiju bolesti jetre ili smanjenje smrtnosti od kroničnih bolesti jetre je čak izraženije nego smanjenje rizika od HCC-a. Iako većina studija uključuje retrospektivne kohortne studije i podaci o veličini šalice, vrsti kave i dnevnoj količini nisu standardizirani, sve meta-analize pokazuju da konzumacija kave ima zaštitni učinak u usporedbi s onima koji ne piju kavu. Najizraženiji učinak primijećen je kod konzumacije 3 ili više šalica kave dnevno, a smanjenje rizika od HCC-a kod ove dnevne količine kave iznosi između 41-50 %.Podaci o zaštitnom učinku zelenog čaja nisu jednoznačni. Na temelju ovoga, kava je čak dobila razinu preporuke B! (11)

Ali, akrilamid u kavi je kancerogen?Unatoč presudi kalifornijskog suda iz 2018. godine, prema kojoj kava mora biti označena kao proizvod koji sadrži tvar koja uzrokuje rak, ova preporuka je prerana. Iako pržena kava sadrži akrilamid, poznat kancerogen u životinja, većina podataka o ljudima sugerira da ne postoji povezanost između kave ili drugih napitaka s kofeinom i bilo kojeg tipa raka. Koliko je pouzdana ova studija, reći ćemo samo da je obuhvatila analizu više od 900.000 osoba. (12)
Ukratko, ne trebate se bojati akrilamida u kavi.

d) Šećerna bolest (dijabetes tip 2)

Studija Huxley i suradnici (2009) predstavlja sustavni pregled i meta-analizu, a rezultati sugeriraju da konzumacija kave i čaja može biti povezana s manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2. Međutim, autorima se čini da su za preciznije zaključke potrebna daljnja istraživanja, a oni sami navode da je učinak kave potencijalno preuveličan u studiji. (13)

Trebate li gastroenterologa ili kardiologa?

Pa postoji li neka mana kofeina?

Pokazalo se da može smanjiti gustoću kostiju, osobito kod žena koje već imaju veći rizik od osteoporoze, a posebno kod onih koje ne unose dovoljno kalcija. (14)

e) Mokraćni sustav

Kofein potiče stvaranje mokraće, što znači da osobe koje konzumiraju kofein češće moraju mokriti. Neki nalazi sugeriraju smanjen rizik od raka prostate, ali važno je napomenuti da su većina studija provedene na populaciji Azijata. (15) (16)

Zanimljivost za kraj!

Postoje pojedinačne studije koje govore o povećanoj učestalosti raka pluća i raka mokraćnog mjehura kod konzumacije kave. Međutim, važno je napomenuti da mnoge od tih studija ne uzimaju u obzir da su osobe koje su pile kavu češće pušile u odnosu na one koje nisu pile kavu. Ta mala stavka može potpuno promijeniti tumačenje rezultata, stoga je ključno pažljivo analizirati metodologiju tih studija.

Mali savjet: Ne kvarite kvalitetu sna s kasnim kofeinskim napitkom! (Pročitajte o savjetima za bolji san ovdje: Poveznica)

Ako tražite medicinsku uslugu isprobajte Algolov !

Martin Novosel, dr.med, specijalizant interne medicine gastroenterologije 

Literatura:

1. Wikoff D, Welsh BT, Henderson R, Brorby GP, Britt J, Myers E, Goldberger J, Lieberman HR, O’Brien C, Peck J, Tenenbein M, Weaver C, Harvey S, Urban J, Doepker C. Systematic review of the potential adverse effects of caffeine consumption in healthy adults, pregnant women, adolescents, and children. Food Chem Toxicol. 2017 Nov;109(Pt 1):585-648. doi: 10.1016/j.fct.2017.04.002. Epub 2017 Apr 21. PMID: 28438661.
2. Carvey CE, Thompson LA, Lieberman HR. Caffeine: Mechanism of action, genetics and behavioral studies conducted in simulators and in the field. In: Sleep Deprivation, Stimulant Medications, and Cognition, Wesensten NJ (Ed), Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom 2012. p.93.
3. https://go.drugbank.com/drugs/DB01656
4. Hurrell RF, Reddy M, Cook JD. Inhibition of non-haem iron absorption in man by polyphenolic-containing beverages. Br J Nutr. 1999 Apr;81(4):289-95. PMID: 10999016.
5. Fredholm BB, Bättig K, Holmén J, et al. Actions of caffeine in the brain with special reference to factors that contribute to its widespread use. Pharmacol Rev 1999; 51:83.
6. Carvey CE, Thompson LA, Lieberman HR. Caffeine: Mechanism of action, genetics and behavioral studies conducted in simulators and in the field. In: Sleep Deprivation, Stimulant Medications, and Cognition, Wesensten NJ (Ed), Cambridge University Press, Cambridge, United Kingdom 2012. p.93.
7. Lieberman HR, Tharion WJ, Shukitt-Hale B, et al. Effects of caffeine, sleep loss, and stress on cognitive performance and mood during U.S. Navy SEAL training. Sea-Air-Land. Psychopharmacology (Berl) 2002; 164:250.
8.https://www.uptodate.com/contents/cardiovascular-effects-of-caffeine-and-caffeinated-beverages?csi=5271c6df-1d36-4531-84d0-5708d4b4217b&source=contentShare
9. Murakami K, Okubo H, Sasaki S. Dietary intake in relation to self-reported constipation among Japanese women aged 18-20 years. Eur J Clin Nutr. 2006 May;60(5):650-7. doi: 10.1038/sj.ejcn.1602365. PMID: 16340942.
10.Upchurch, D. M., & Plescia, M. (2003). Coffee and its consumption: benefits and risks. Critical
Reviews in Food Science and Nutrition, 43(5), 355-387.
11.https://register.awmf.org/assets/guidelines/032-053OLl_S3_Diagnostik-Therapie-Hepatozellulaeres-Karzinom-biliaere-Karzinome_2024-09.pdf
12.Crippa A, Discacciati A, Larsson SC, Wolk A, Orsini N. Coffee consumption and mortality from all causes, cardiovascular disease, and cancer: a dose-response meta-analysis. Am J Epidemiol. 2014 Oct 15;180(8):763-75. doi: 10.1093/aje/kwu194. Epub 2014 Aug 24. PMID: 25156996.
13.Huxley R, Lee CM, Barzi F, Timmermeister L, Czernichow S, Perkovic V, Grobbee DE, Batty D, Woodward M. Coffee, decaffeinated coffee, and tea consumption in relation to incident type 2 diabetes mellitus: a systematic review with meta-analysis. Arch Intern Med. 2009 Dec 14;169(22):2053-63. doi: 10.1001/archinternmed.2009.439. PMID: 20008687.
14.Korpelainen R, Korpelainen J, Heikkinen J, et al. Lifestyle factors are associated with osteoporosis in lean women but not in normal and overweight women: a population-based cohort study of 1222 women. Osteoporos Int 2003; 14:34.
15.Bird ET, Parker BD, Kim HS, Coffield KS. Caffeine ingestion and lower urinary tract symptoms in healthy volunteers. Neurourol Urodyn. 2005;24(7):611-5. doi: 10.1002/nau.20179. PMID: 16167356.
16.Kurahashi N, Sasazuki S, Iwasaki M, et al. Green tea consumption and prostate cancer risk in Japanese men: a prospective study. Am J Epidemiol 2008; 167:71.