Kronični opstruktivni bronhitis (KOPB)
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
DIŠNI SUSTAV• 10 MIN
Brza Traka
Kako se prezentira kronični opstruktivni bronhitis?
Kronični opstruktivni bronhitis karakterizira dugotrajan kašalj, obično s iskašljavanjem, koji traje najmanje jednu godinu. Često je praćen zaduhom, odnosno nedostatkom zraka koji se pogoršava s vremenom.
Koji je glavni uzrok krončnog opstruktivnog bronhitisa (KOPB)?
Pušenje cigareta je glavni uzrok. S obzirom na današnju dostupnost različitih oblika pušenja, više detalja o svakom i njihovim rizicima možete pronaći na poveznici.
Kada posumnjati na KOPB?
Najčešće se radi o osobi starijoj od 40 godina s dugotrajnim kašljem i nedostatkom zraka koji se pogoršava s vremenom, a često i pušenjem cigareta.
Kako se KOPB dijagnosticira?
Dijagnosticira se spirometrijom.
Zašto potražiti pulmologa?
Simptomi dugotrajnog kašlja i zaduhe nisu uvijek jasni i brojne se bolesti mogu “izgledati” slično. Stoga put do ispravne dijagnoze obuhvaća više koraka.
Ukratko, kako će izgledati Vaš put do dijagnoze pri sumnji na KOPB?
Prvo će se uzeti anamneza, odnosno upit o životnim navikama (pušenje, izloženost plinovima, dječje bolesti, genetika). Zatim slijedi klinički pregled i osluškivanje pluća. Nakon toga se najčešće radi običan rendgen prsnog koša i, naposljetku, spirometrija. To je osnova. Daljnje upotpunjavanje testova može obuhvaćati DLCO, ultrazvuk srca, CT i slično.
Osoba mlađe dobi ima KOPB i jako malo puši ili uopće ne puši?
Nažalost, oblici kroničnog opstruktivnog bronhitisa se mogu javiti kod mlađih osoba koje imaju manjak ili mutacije gena za Alfa-1-Antitripsin. Više o tome pročitajte u odjeljku “Želim znati više“.
Koje sve komplikacije dolaze s KOPB-om?
Komplikacije mogu biti: rak pluća, porast plućnog tlaka pa zatajenje srca, učestale i teže infekcije dišnih putova (upala pluća), depresija i anksioznost te ovisnost o kisiku uz pomoć maski za disanje (narušavanje kvalitete života).
Dijagnoza je postavljena i u otpustnim pismima stalno piše GOLD slova i brojke. Što to znači?
Broj (1-4) označava stanje vaših pluća, dok slovo (A, B, E) označava koliko je osoba opterećena bolešću. Zajedno, ove informacije doktorima pomažu da znaju kako najbolje liječiti vaš KOPB.
Kako se KOPB liječi?
Pročitajte na ovoj poveznici.
Sve pulmološke pretrage na jednom mjestu: Algolov.
Želim znati više
Kronični opstruktivni bronhitis (KOPB) je bolest kod koje pluća postupno gube svoju funkciju. Uzrokovana je kroničnom upalom dišnih puteva, koja nastaje zbog dugotrajne izloženosti štetnim tvarima i plinovima, najčešće pušenju cigareta. U razvijenim zemljama pušenje je uzrok KOPB-a u čak 70% slučajeva, dok je u manje razvijenim zemljama glavni uzrok zagađeni zrak, a pušenje doprinosi u 40% slučajeva. KOPB se najčešće javlja kod pušača i osoba starijih od 40 godina. Prevalencija bolesti raste s dobi te je trenutno četvrti najčešći uzrok smrtnosti u svijetu. (1)
Koji su simptomi KOPB-a?
Kronični opstruktivni bronhitis karakterizira dugotrajan kašalj, obično praćen iskašljavanjem, koji traje najmanje godinu dana. Često ga prati i zaduha, odnosno osjećaj nedostatka zraka, koji se s vremenom pogoršava. U pozadini bolesti nalazi se trajno „začepljenje“ dišnih putova, s ili bez plućne hiperinflacije – takozvanog emfizema. Kod emfizema pluća postaju nefunkcionalna te se ispunjavaju zrakom, ali plućno tkivo ne vrši pravilnu izmjenu plinova. Stupanj opstrukcije, hiperinflacije i poremećaja izmjene plinova može varirati neovisno jedan o drugome. (2)
Tko najčešće ima KOPB?
Osobe starije od 40 godina, uz prisutnost jednog od sljedećih simptoma ili obilježja:
– Zaduha (nedostatak zraka) koja je progresivna, pogoršava se s vremenom, pogoršava se pri naporu i stalna.
– Kronični kašalj, koji može biti intermitentan i nije nužno produktivan.
– Učestale infekcije donjeg dišnog sustava (kao što je upala pluća, a ne prehlade).
– Pušenje i stupanj izloženosti dimu cigareta tijekom godina pušenja, koji se izračunava kao “pack years” – broj popušenih cigareta dnevno pomnožen s brojem godina pušenja, a zatim podijeljen s dvadeset. Vrijednost veća od petnaest povećava rizik za KOPB i astmu, dok vrijednost veća od trideset povećava rizik i za karcinom pluća.
– Aerozagađenje iz okoliša, poput dima nastalog kuhanjem ili sagorijevanjem goriva te profesionalna izloženost prašini i kemikalijama.
Obiteljska anamneza KOPB-a i/ili čimbenici iz djetinjstva, poput niske porođajne težine ili respiratornih infekcija u djetinjstvu. (2)(3)
Koji je sljedeći korak u postavljanju dijagnoze?
Svi pacijenti kod kojih se sumnja na KOPB trebaju spirometriju. Spirometrija se provodi prije i nakon primjene inhalatora koji šire dišne puteve. Ovi lijekovi mogu biti bronhodilatatori poput kratkodjelujućih beta2-agonista (SABA), kratkodjelujućih antiholinergika ili njihovih kombinacija. Ako je omjer količine zraka koji osoba može izdahnuti u prvoj sekundi (FEV1) i ukupnog zraka koji može izdahnuti nakon dubokog udaha (FVC) manji od 0,7, to potvrđuje dijagnozu KOPB-a. (3)
Kako ne bi bilo sve jednostavno:
Postoje još dva pojma koja se spominju u GOLD smjernicama za 2025. godinu, a to su PRISm i Pre-COPD. Ovi pojmovi odnose se na osobe koje imaju očuvan FVC (ne ispunjavaju gore navedene kriterije), ali smanjen FEV1 i/ili pokazatelje emfizema i/ili smanjen DLCO i slične promjene. Zapravo se radi o stanju prije početka razvijanja KOPB-a, u kojem već može započeti liječenje. (4)
Dijagnoza je postavljena i u otpustnim pismima stalno piše GOLD slova i brojke. Što to znači?
GOLD klasifikacija pokazuje ozbiljnost vašeg KOPB-a. Zamislite da imate dvije ocjene: jednu za pluća, a drugu za simptome.
Ocjena za pluća (broj 1-4): Ova ocjena pokazuje koliko zraka možete izdahnuti, a određuje se spirometrijom, tj. vrijednostima FEV1.
– GOLD 1: Pluća rade skoro normalno (FEV1 > 80% očekivane vrijednosti).
– GOLD 2: Pluća rade malo lošije (FEV1 50-80% očekivane vrijednosti).
– GOLD 3: Pluća rade dosta lošije (FEV1 30-50% očekivane vrijednosti).
– GOLD 4: Pluća rade vrlo loše (FEV1 < 30% očekivane vrijednosti).
Ocjena za simptome i pogoršanja (slovo A, B ili E):
Ova ocjena procjenjuje koliko često imate problema, a određuje se pomoću upitnika (skupa pitanja koja se postavljaju pacijentu o njegovim simptomima) i broja prijema u bolnicu.
Ukratko:
Broj (1-4) označava stanje vaših pluća, dok slovo (A, B, E) označava koliko je osoba opterećena bolešću. Zajedno, ove informacije doktorima pomažu da znaju kako najbolje liječiti vaš KOPB. (4)
Ovo zvuči kao astma, pa u čemu je razlika?
Razlikovanje astme i KOPB-a
Astma se najčešće dijagnosticira u djetinjstvu ili adolescenciji, dok se KOPB obično javlja u starijoj životnoj dobi. Pušenje nije izravan uzrok astme, ali može pogoršati simptome, dok je kod KOPB-a pušenje tipičan i glavni čimbenik rizika.
Astma se očituje napadima otežanog disanja i ima promjenjiv, epizodičan tijek, dok KOPB uzrokuje otežano disanje pri naporu i obično je progresivna (stalno postepeno pogoršanje) bolest. Alergije su česte kod astme, dok kod KOPB-a ne postoji izravna povezanost s alergijama. Opstrukcija dišnih putova kod astme je promjenjiva i često nije stalno prisutna, dok je kod KOPB-a uvijek prisutna. Kod astme je frakcija izdahnutog dušikovog monoksida (FeNO) često povišena, dok je kod KOPB-a normalna ili niska. Broj eozinofila (vrsta krvnih stanica) u krvi često je povećan kod astme, dok je kod KOPB-a uglavnom normalan. Promjenjivost opstrukcije dišnih putova jedan je od dijagnostičkih kriterija za astmu i često je potpuno reverzibilna (može se vratiti u normalno stanje), dok kod KOPB-a nikada nije u potpunosti reverzibilna. Bronhalna hiperreaktivnost je većinom prisutna kod astme, dok je kod KOPB-a rijetka. Također, kod astme je odgovor opstrukcije na kortikosteroide uobičajen, dok je kod KOPB-a rijedak.
Da bi stvar bila kompliciranija, u njemačkim smjernicama za KOPB za 2024. godinu pojavljuje se bolest koja se naziva Asthma-COPD-Overlap (ACO), gdje se preklapaju ove dvije bolesti. Ovakva stanja zahtijevaju specijalista pulmologa i određene promjene u liječenju, ali to izlazi iz okvira ovog bloga. (3)
Mlađa osoba (<45 godina) oboljela od KOPB-a — može li biti nešto drugo u pozadini?
KOPB, posebno emfizem tipa kod mlađih od 45 godina, nepušača ili osoba s minimalnim pušačkim stažem, može biti povezan s nedostatkom alfa-1 antitripsina (AAT). AAT je nasljedna bolest kod koje tijelo ne proizvodi dovoljno AAT proteina, koji štiti pluća od oštećenja uzrokovanih upalama. Zbog manjka AAT-a, plućno tkivo se postupno uništava, što može dovesti do emfizema i bronhiektazija. Također, abnormalne razine AAT-a mogu uzrokovati nakupljanje proteina u jetri i njezino oštećenje. U nekim slučajevima, ako radiološki nalazi pokazuju bazalni uzorak promjena, to može ukazivati na druge uzroke.
(5)
Kako se KOPB liječi?
Pročitajte na ovoj poveznici.
09.03.2025.
Martin Novosel, dr. med.
Literatura:
1. https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/chronic-obstructive-pulmonary-disease-(copd)
2. https://register.awmf.org/assets/guidelines/nvl-003l_S3_COPD_2024-12.pdf
3. Agarwal AK, Raja A, Brown BD. Chronic Obstructive Pulmonary Disease. [Updated 2023 Aug 7]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK559281
4. Pocket Guide to COPD Diagnosis, Management and Prevention: A Guide for Health Care Professionals 2025.
5. Meseeha M, Sankari A, Attia M. Alpha-1 Antitrypsin Deficiency. [Updated 2024 Aug 17]. In: StatPearls [Internet]. Treasure Island (FL): StatPearls Publishing; 2025 Jan-. Available from: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/books/NBK442030/