Tri stupa liječenja KOPB-a:

Životne navike i prevencija

A) Fizička aktivnost /sport u bilo kojem obliku

Sport donosi brojne prednosti osobama oboljelima od kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB). Istraživanja pokazuju da redovita tjelesna aktivnost može značajno poboljšati fizičku sposobnost, što se očituje u povećanju šestominutne hodne distance (6MWD) i boljoj izdržljivosti. Osim toga, sport pozitivno utječe na kvalitetu života pacijenata, smanjujući simptome bolesti i općenito poboljšavajući njihovu dobrobit. Neuromišićna elektrostimulacija (NMES) može dodatno pomoći u smanjenju simptoma dispneje (otežanog disanja), a također može doprinijeti smanjenju vremena provedenog u bolnici kod pacijenata koji zahtijevaju intenzivnu njegu. Alternativne metode poput Tai Chija i Active Mind-Body Movement Therapies (koje uključuju jogu, pilates i Qigong) također imaju pozitivan učinak na pokretljivost i kvalitetu života, iako njihovi učinci variraju ovisno o vrsti i načinu provođenja terapije.

Postoje i dokazi da terapije koje koriste vibracije cijelog tijela mogu poboljšati pokretljivost i fizičke sposobnosti pacijenata s KOPB-om, no zbog heterogenosti istraživanja rezultati još nisu dovoljno pouzdani. Unatoč tome, jasno je da tjelesna aktivnost ima brojne prednosti za oboljele, pridonoseći boljoj kondiciji, smanjenju simptoma i povećanju opće kvalitete života.

Uz dvije napomene:

Planiranje aktivnosti na većim nadmorskim visinama treba provoditi s oprezom, jer tada parcijalni tlak kisika u zraku opada, što kod osoba s KOPB-om predstavlja dodatno opterećenje. U timskim sportovima često dolazi do visokih opterećenja koja, iako su podnošljiva za zdrave osobe, kod oboljelih od KOPB-a mogu puno ranije izazvati simptome otežanog disanja i dovesti do odustajanja od sporta.

B) Plućna rehabilitacija

Jedna od tehnika samopomoći u plućnoj rehabilitaciji je dozirana kočnica usana. Ova tehnika uključuje stvaranje otpora pri izdisaju pomoću usana pacijenta, čime se povećava intrabronhijalni tlak i održavaju dišni putovi otvorenima. Time se smanjuje dinamička hiperinflacija pluća, odnosno prekomjerno nakupljanje zraka u plućima, što pomaže u očuvanju funkcije dijafragme. Faza izdisaja se produljuje, ali iskustveno je utvrđeno da namjerno produbljeno udisanje prije izdisaja kroz usnu kočnicu nije korisno. Djelotvoran otpor pri izdisaju može se postići i pomoću slamke duljine oko 10 cm i promjera 0,5 cm.

Uređaji za plućnu rehabilitaciju:

Ovo su različite metode i uređaji koji se koriste u dišnoj fizioterapiji, posebno za osobe s respiratornim bolestima poput KOPB-a ili cistične fibroze, kako bi se olakšalo izbacivanje bronhijalne sluzi i poboljšala ventilacija pluća:

– PEP uređaji (OPEP – Oscillating Positive Expiratory Pressure) – Uređaji koji stvaraju oscilirajući pozitivni ekspiratorni tlak, pomažući otvaranju dišnih puteva i mobilizaciji sluzi iz pluća.

– HFCWO (High Frequency Chest Wall Oscillations) – Metoda koja koristi vibracije visoke frekvencije primijenjene na prsni koš kako bi se olakšalo izbacivanje sekreta iz dišnih puteva. Ova tehnika se često provodi pomoću posebnih prsluka koji generiraju oscilacije.

– IPV (Intrapulmonalna perkusivna ventilacija) – Metoda koja koristi pulsirajuće zračne impulse za poboljšanje ventilacije pluća i mobilizaciju bronhijalne sluzi.

– Hidratacija bronhijalnog sekreta inhalacijom – Primjena vlažne inhalacije s izotoničnom fiziološkom otopinom (0,9 % NaCl) kako bi se bronhijalna sluz razrijedila, olakšavajući njeno iskašljavanje.

C) Prehrana

Pacijentima s KOPB-om koji su zbog bolesti pothranjeni, treba preporučiti uravnotežene visokokalorične dodatke prehrani kako bi se povećala tjelesna težina. Pacijentima s KOPB-om koji su pothranjeni ili pretili treba ponuditi nutricionističko savjetovanje.

Općenito o prehrani pročitajte ovdje.

D) Prestanak pušenja

Ono što je najbitnije je prestanak pušenja uz socijalnu i psihološku podršku. Ova tema bit će razrađena kao zaseban blog.

E) Prevencija

Bolesnici s KOPB-om su posebno ugroženi za teže oblike infekcija dišnih putova. Cijepljenje protiv pneumokoka, Covid-19, sezonsko cijepljenje protiv gripe, RSV-cjepivo (još nije dostupno u Hrvatskoj), te provjeriti status DiTePer (koji se cijepi u adolescenciji).

F) Psihičko zdravlje

Prema analizi Matta i suradnika, depresija je prisutna kod otprilike 27 % osoba s KOPB-om, dok se u zdravoj kontrolnoj skupini javlja kod samo 10% ljudi. To znači da osobe s KOPB-om imaju gotovo četiri puta veći rizik od depresije u usporedbi s onima bez ove bolesti.

Što se tiče anksioznosti, pregled znanstvenih studija pokazao je da u prosjeku 17 % osoba s KOPB-om pati od anksioznih poremećaja. No, taj se postotak može kretati od 10 % do čak 55 %, ovisno o okruženju – u bolničkim uvjetima anksioznost se javlja kod 10-55% pacijenata, dok je u ambulantnim postavkama prisutna kod 13-46 % pacijenata.

G) Probir na tumore

Pravovremeni probir na tumor pluća kod pušača u razgovoru s obiteljskim liječnikom.

2. Lijekovi / Pumpice

A) Osnovna terapija uključuje upotrebu SABA ili SAMA inhalatora “na zahtjev”, koji služe za ublažavanje povremenih simptoma. Prestanak pušenja ostaje najvažnija intervencija u liječenju, dok edukacija pacijenta igra ključnu ulogu u uspješnom liječenju. Edukacija obuhvaća pravilnu tehniku inhalacije, prepoznavanje simptoma egzacerbacije (pogoršanja bolesti) i strategije samopomoći. Za redovitu terapiju održavanja, koja ovisi o simptomima i riziku od egzacerbacija, preporučuje se započeti s jednim dugodjelujućim bronhodilatatorom, poput LABA ili LAMA. Izbor između tih inhalatora temelji se na individualnim preferencijama pacijenta, nuspojavama i cijeni. Ako monoterapija s jednim dugodjelujućim bronhodilatatorom nije dovoljna za kontrolu simptoma, preporučuje se kombinacija LABA i LAMA. U slučajevima čestih egzacerbacija, unatoč terapiji bronhodilatatorima, ili kada postoji preklapanje s astmom (ACO), razmatra se uporaba LABA i ICS kombinacije. Međutim, potrebno je redovito preispitivati potrebu za inhalacijskim kortikosteroidima, jer njihova dugotrajna primjena može povećati rizik od upale pluća i drugih nuspojava.

B) Roflumilast, lijek koji se koristi za teške oblike KOPB-a, može se razmotriti kod pacijenata s FEV1 manjim od 50% predviđenog, čestim egzacerbacijama i kroničnim bronhitisom.

C) Makrolid poput azitromicina može smanjiti učestalost egzacerbacija, no važno je pažljivo razmotriti rizik od bakterijske rezistencije i drugih nuspojava.

D) Inhalacijski kortikosteroid (ICS) treba razmotriti u slučajevima kada pacijent ima česte egzacerbacije unatoč terapiji bronhodilatatorima, kada postoji dokazano preklapanje s astmom ili kada su prisutni visoki nivoi eozinofila (upalne stanice) u sputumu ili krvi, što ukazuje na upalni odgovor koji može reagirati na steroide.

Važno je redovito provoditi kontrolu tehnike inhalacije i, ako je potrebno, koristiti pomagala poput komora. Terapiju je potrebno prilagoditi svakom pacijentu, a važno je redovito pratiti simptome, funkciju pluća i nuspojave lijekova. Pacijente treba educirati o važnosti redovitog uzimanja lijekova, pravilnoj tehnici inhalacije i prepoznavanju simptoma pogoršanja.

E) Indikacije za terapiju kisikom:

Ponovljeno izmjereni parcijalni tlak kisika (pO₂) ≤ 55 mmHg u mirovanju, unatoč primjerenoj medikamentoznoj terapiji, ili pO₂ > 55 i ≤ 60 mmHg, ako su prisutni dodatni faktori poput sekundarne poliglobulije (hematokrit ≥ 55%) i/ili plućnog srca (Cor pulmonale) sa ili bez zatajenja desnog srca.

F) Indikacije za neinvazivnu ventilaciju (NIV):

Pacijentima sa stabilnim KOPB-om i simptomatskom kroničnom ventilacijskom insuficijencijom treba preporučiti izvanbolničku neinvazivnu ventilaciju (NIV) u sljedećim situacijama:
– Kronična dnevna hiperkapnija s PaCO₂ ≥ 50 mmHg, i/ili
– Noćna hiperkapnija s PaCO₂ ≥ 55 mmHg, i/ili
– Blaga dnevna hiperkapnija s PaCO₂ između 46-50 mmHg uz porast PtcCO₂ za ≥ 10 mmHg tijekom spavanja.

3. Noviteti

Prvi biološki lijek u 2025. godini za KOPB: Dupilumab. Koristit će se samo za pacijente s KOPB-om koji imaju prisutnu eozinofiliju. (3)

Matične stanice – potencijalna budućnost, ali sada uz dozu opreza:
Matične stanice i proizvodi koji proizlaze iz tih terapija pokazuju veliki potencijal, ali nisu još dovoljno potvrđene vrste/metode pri njihvoj primjeni (4)

09.03.2025

Martin Novosel, dr.med.

Literatura:
1. https://register.awmf.org/assets/guidelines/nvl-003l_S3_COPD_2024-12.pdf
2. Pocket Guide to COPD Diagnosis, Management and Prevention: A Guide for Health Care Professionals 2025.
3. Pitre T, Lupas D, Mah J, Stanbrook M, Blazer A, Zeraatkar D, Ho T. Biologic Therapies for Chronic Obstructive Pulmonary Disease: A Systematic Review and Network Meta-Analysis of Randomized Controlled Trials. COPD. 2025 Dec;22(1):2449889. doi: 10.1080/15412555.2025.2449889. Epub 2025 Jan 29. PMID: 39877958.
4. Calzetta L, Aiello M, Frizzelli A, Camardelli F, Cazzola M, Rogliani P, Chetta A. Stem Cell-Based Regenerative Therapy and Derived Products in COPD: A Systematic Review and Meta-Analysis. Cells. 2022 May 30;11(11):1797. doi: 10.3390/cells11111797. PMID: 35681492; PMCID: PMC9180461.