Previše nepotrebnih pretraga
Tražite bolji sistematski pregled?
“Brza Traka” – brzo informiranje
“Želim znati više” – detaljnije informiranje
ALGOMED • 5 MIN
Brza traka
– Blog temelji na radu Bjørn Hofmann “Addressing the overuse-underuse paradox in healthcare”, koji je objavljen 2025. godine. Već je 2010. godine World Health Organization procijenila da je 20–40 % globalne potrošnje na zdravstvo rasipno, odnosno da ne donosi stvarnu korist.
– Organisation for Economic Co-operation and Development navodi da je do 20 % potrošnje na zdravstvene usluge nepotrebno ili neučinkovito.
– Procjenjuje se i da je oko 10 % zdravstvene skrbi zapravo štetno, dok je oko 30 % niske vrijednosti, što znači da je nepotrebno, ponavlja već učinjene postupke ili da koristi ne nadmašuju moguće štete i troškove.
Saznajte zašto neki sistematski pregledi i preporuke nisu dobri!
Želim znati više
Da, premalo ispravne dijagnostike šteti, ali previše (pogotovo neindicirane – bez jasnog razloga) dijagnostike isto šteti!
Paradoks – radimo previše, a u isto vrijeme premalo.
Kada je premalo problem
1. Nedovoljna uporaba (manjak pružanja dokazanih medicinskih usluga)
Problem za pacijente: Nedovoljno korištenje zdravstvene skrbi pacijenata, kod kojih postoji stvarni razlog za pretragu, dovodi do odgođene dijagnostike i liječenja, time i pogoršanje prognoze bolesti ili slabiji ishod liječenja.
Problem za zdravstvenog djelatnika: Frustracija u nemogućnosti pružanja zdravstvene usluge koja je pacijentu potrebna. Razlog može biti manjka resursa zdravstvenog sustava (npr. liste čekanja), preopterećenost brojem pacijenta („5 minuta po pacijentu“) ili u nekom slučaju manjka znanja pružatelja zdravstvene usluge.
Problem za društvo: Na razini društva nedovoljna uporaba zdravstvene skrbi može dovesti do lošijeg općeg zdravstvenog stanja populacije i smanjenog povjerenja u institucije.
Kada je previše problem
2. Prekomjerna uporaba (viša pružanja medicinskih usluga)
Problem za pacijente: Pacijenti mogu doživjeti nepotrebnu anksioznost i strah, osobito zbog slučajnih nalaza nejasnog kliničkog značaja, što može dovesti do dugotrajnih dijagnostičkih postupaka. Također se može pojaviti razočaranje pacijenata zbog nerealnih očekivanja (npr. učinjen je magnet (MR) bez indikacije, pronađena je „neka točkica“ koja nema značaj, ali zbog anksioznosti sada slijedi magnet jednom godišnje kako bi se „točkica“ kontrolirala, a potencijalno završite i na operacijskom stolu, kako bi se shvatilo da to nije bilo ništa; Zamislite tu vrstu
anksioznosti).
Primjer 2. Izvađeni su tumorski markeri bez jasnog razloga (indikacije), pozitivni su (to je test koji se NE koristi za traženje tumora) i onda nikad niti ne dobijete tumor, a cijeli život čekate da se to dogodi… A u međuvremenu vjerojatno učinite još stotine dodatnih pretraga.
Problem za zdravstvenog djelatnika: Prekomjerno korištenje zdravstvenih usluga može dovesti do povećanog opterećenja zdravstvenih radnika i sustava („pune se liste čekanja“) te smanjene kvalitete skrbi. Osim toga, zdravstveni se djelatnici rijetko kritiziraju ili sankcioniraju zato što su učinili previše, dok se mnogo češće prozivaju kada učine premalo. Drugim riječima, nedovoljno pružanje skrbi lako je vidljivo, dok pretjerano pružanje skrbi često ostaje skriveno (također je
štetno!), što dodatno pojačava problem.
Problem za društvo: Prekomjerna uporaba zdravstvenih usluga donosi dodatne troškove i štete nastale zbog predijagnosticiranja i prekomjernog liječenja. Oštećen je i onaj koji je predijagnosticiran bez indikacije, ali je i oštećena neka druga osoba koja nije dobila medicinsku uslugu jer nije „došla na red“ jer su resursi potrošeni na dijagnosticiranje „krive osobe“ kojoj to ne treba.
To ima i posljedicu dalje, a to je odvlačenje resursa od drugih važnih zdravstvenih i socijalnih usluga, kao i od istraživanja i razvoja učinkovitih medicinskih postupaka.
Zaključak:
Pokušat ću navedenu kompleksnost s mnogo varijabli skratiti u nekoliko rečenica i dodati još jedan faktor koji nije naveden u ovom radu, a to je „era sveznajućih“ (moja izmišljotina). Pitate ChatGPT i on vam kaže što vam treba, pratite life gurue na Instagramu koji imaju mišljenja kontradiktorna znanosti, ali ih znaju dobro prodati. Nastaje košmar misli.
Kao pacijentu u zdravstvenom sustavu, meni se čini da čovjek nažalost vrlo lako završi u jednom od krajnjih spektara: ili se predijagnosticira i „ozrači“ CT-om dva puta godišnje reda radi, konzumira sistematske preglede koji su sve samo ne ono što bi trebali biti.
Ili ode u drugi spektar i uopće ne konzumira klasičnu medicinu, prebaci se na put alternative jer više nema povjerenja u sustav te sam sebe odvede u vode koje ne poznaje ni znanost ni realnost.
Što je sistematski pregled i kako ga poboljšati?
Literatura:
Hofmann B. Addressing the overuse-underuse paradox in healthcare. Med Health Care Philos. 2025
Dec;28(4):679-692. doi: 10.1007/s11019-025-10287-2. Epub 2025 Jul 31. PMID: 40742671;
PMCID: PMC12583324.
Nešto nedostaje?
Postavite pitanje i pomozite nam nadopuniti sadržaj onime što Vas zanima.