Karcinom želuca (rak želuca) često se otkriva tek u kasnijim fazama bolesti, kada su simptomi već izraženi, a
liječenje teže. Zbog toga je bitno otkrivanje karcinoma želuca na vrijeme. Za sada ne postoji preporuka za opće preventivno testiranje cijele populacije na rak želuca (za razliku od primjerice, raka debelog crijeva, kod kojeg se svi upućuju na rano otkrivanje). Smjernice S3 za karcinom želuca (aktualno 2025. Njemačka) naglašavaju praćenje i rano otkrivanje kod osoba s povećanim rizikom. Sve se češće spominje genetsko testiranje i prisutnost određenih gena koji ukazuju na povećan rizik razvoja raka želuca.

*U nekim državama, npr. Japan, postoje programi za gastroskopiju kod zdravih pojedinaca.

Rizične osobe uključuju:
• Ljude koji imaju bliže rođake (roditelje, braću ili sestre) s karcinomom želuca.
• Osobe s kroničnom upalom želuca (atrofični gastritis) ili promjenama sluznice poput intestinalne
metaplazije.
• Osobe koje su prethodno imale određene operacije želuca.
• Ljude s nasljednim genetskim mutacijama, posebno CDH1 i CTNNA1, povezanim s hereditarnim
difuznim karcinomom želuca (HDGC).
Za ove osobe genetika igra ključnu ulogu: od navršene 18. godine preporučuje se genetsko savjetovanje i mogućnost prediktivnog testiranja ako je mutacija već identificirana u obitelji.

Koja metoda se koristi kod ranog otkrivanja kod rizičnih skupina?

Gastroskopija (pregled želuca kamerom) ostaje zlatni standard. Tijekom pregleda uzimaju se biopsije kako bi
se provjerilo:
• prisutnost bakterije Helicobacter pylori, koja povećava rizik od raka (Ako se pronađe H. pylori,
liječenje antibioticima smanjuje rizik od razvoja karcinoma.
• eventualne pretkancerozne promjene, poput adenoma, tj. promjena koje prethode nastanku raka

Tražite gastroskopiju?

Genetski rizik

Kod osoba s mutacijama CDH1 ili CTNNA1 praćenje je detaljnije:
• Preporučuje se testiranje na H. pylori i liječenje ako je bakterija prisutna.
• Asimptomatskim nositeljima mutacije preporučuje se godišnja gastroskopija u stručnom centru.
• Profilaktična gastrektomija (preventivno uklanjanje želuca) može biti opcija, ovisno o rezultatima
gastroskopije i povijesti bolesti u obitelji.
• Za obitelji s HDGC-sličnim profilom ili s mutacijom CDH1 nejasne značajnosti (VUS) također se
preporučuje godišnje praćenje gastroskopijom tijekom prvih nekoliko godina, počevši od 40. godine
ili 10 godina prije starosti najmlađe oboljele osobe u obitelji.

Važno za pacijente i obitelji!

Iako gastroskopija omogućuje rano otkrivanje promjena u želucu, kod nositelja mutacija male promjene mogu biti teško uočljive. Stoga se svi programi praćenja trebaju provoditi u iskusnim centrima, po mogućnosti u okviru kliničkih studija, kako bi se postigli najbolji rezultati.

Logika genetskog testiranja

Zašto se ne testira svatko?
• Rak želuca najčešće nije nasljedna bolest; većina slučajeva su sporadični (ne nasljeđuju se).
• Genetske mutacije povezane s HDGC relativno su rijetke, ali kada su prisutne, rizik od raka vrlo
je visok.

Zato testiranje ima smisla samo kod visokorizičnih obitelji ili osoba.
Logika postupka:
• Prvo se uzima detaljna obiteljska povijest tumora (tko je imao koji tip karcinoma i u kojoj dobi).
• Ako anamneza upućuje na mogući nasljedni rak, pacijent se upućuje na genetsko savjetovanje.
• Nakon savjetovanja vrši se ciljano genetsko testiranje na specifične gene (CDH1, CTNNA1 i rijetko
drugi) povezane s hereditarnim rakom želuca.
• Ako se mutacija pronađe, mogu se testirati i ostali članovi obitelji (prediktivno testiranje).
• Osobi pozitivnoj na mutaciju planira se, prema genetskom savjetovanju, rani probir ili gastroskopije
čak i bez simptoma.

Zaključak

Rano otkrivanje karcinoma želuca u općoj populaciji još nije definirano, ali osobe s povećanim rizikom,
posebno genetskim, trebaju redovito gastroskopsko praćenje.
Također se očekuju noviteti jer trenutno postoje brojni pilot projekti koji istražuju rano otkrivanje karcinoma
želuca:
• GISTAR – studija koja ispituje ulogu gastroskopije i testiranja na H. pylori u prevenciji raka želuca.
• EUROHELICAN – projekt usmjeren na prepoznavanje rizičnih skupina i strategija ranog otkrivanja
u Europi.
• TOGAS – istražuje optimalne metode skrininga i praćenja rizičnih osoba.
• EUCanScreen – europska inicijativa za standardizaciju i evaluaciju preventivnih programa za različite vrste raka, uključujući želudac.

Istražite: kolonoskopiju, MR enterografiju, SIBO test, pH-metriju, endoskopiju kapsulom, funkcionalnu dispepsiju i druge pretrage i tegobe povezane sa probavnim sustavom na algomed.hr!

Martin Novosel, dr. med.

01./26.

Literatura:
S3-Leitlinie Diagnostik und Therapie der Adenokarzinome des Magens und ösophago-gastralen Übergangs
Version 3.1 – Oktober 2025AWMF-Registernummer: 032-009OL