U ovoj kategoriji govorimo o tome što očekivati prilikom pregleda uslijed psihičkih tegoba.

– Mjerenje tlaka, temperature i pulsa.

– Često je potreban pregled funkcije mišića i živaca (tzv. neurološki status). Tim pregledom ponavljate pokrete koje Vam liječnik/ca pokazuje. Pregled nije bolan.

– Pregled oštrine vida.

U ovoj kategoriji govorimo o mogućim ishodima nakon pregleda i razgovora.

– Liječnik/ca će Vas uputiti na hitan prijam u slučaju da ste opasni za sebe ili okolinu.

– Liječnik/ca će Vas uputiti na neurologiju u slučaju tegoba za koje smatra da nisu uobičajene psihičke bolesti, nego sumnja na neki drugi uzrok.

– Liječnik/ca će u svojoj ordinaciji primijeniti terapiju. Primjerice trenutno prolazite stresnije razdoblje i imate tegobe sa spavanjem. Nakon pregleda i razgovora mogli biste dobiti lijek za spavanje ili za smirenje. Takva terapija mora biti privremena.

– Liječnik/ca će Vam izmjeriti tlak, a u slučaju povišenih vrijednosti snimit će rad srca elektrokardiografom (EKG) te će dati terapiju za snižavanje vrijednosti tlaka. Možda ćete morati ostati neko vrijeme u ambulanti dok se tlak ne snizi. Visok tlak bi mogao biti uzrok nemira i glavobolje. Pregled se radi na području prsa i srca.

– Liječnik/ca će tražiti vađenje krvi i analizu mokraće. To je potrebno za isključivanje nekih drugih stanja koja bi mogla uzrokovati glavobolju,/nemir,nesanicu, ili promjene raspoloženja(npr. manjak željeza, anemija, poremećaj rada štitnjače, poremećaj šećera u krvi (dijabetes) i slično).

– Liječnik/ca će Vas uputiti i na liječenje kod psihijatra ili psihologa, što ovisi o vrsti tegobe koju imate i o Vašem trenutnom stanju.

– Liječnik/ca će Vas uputiti na radiološku obradu. Ovo vrijedi samo ako preporuči specijalist neurologije i/ili psihijatrije, a u tom slučaju radi se magnetska rezonancija (MR). Ovo je potrebno kod tegoba za koje postoji sumnja da bi mogle biti uzrokovane fizičkim promjenama mozga.

– Liječnik/ca će Vas uputiti na psihologijsko testiranje. Ovo je potrebno za uspostavu točne dijagnoze. S testom psiholog javljate se psihijatru koji nakon toga uspostavlja dijagnozu.

– Primjer 1.
Sumnja se na uobičajenu nesanicu te ste dobili terapiju za spavanje/smirenje. Moguće je dogovaranje kontrolnog pregleda za nekoliko dana da bi se utvrdilo Vaše stanje.

– Primjer 2.
Nakon razgovora Vaš liječnik/ca smatra da Vaše tegobe treba rješavati stručnija osoba za tu tematiku te Vas upućuje psihologu ili psihijatru.

„Zašto liječnik/ca obiteljske (opće) medicine ne želi preporučiti CT ili MR (magnetsku rezonanciju)?“

Takve preporuke u Hrvatskoj može dati samo specijalist (npr. neurolog, fizijatar, neurokirurg). Zato je bitno otići na preporučene preglede da bi se Vaša obrada mogla napraviti u potpunosti.

„Što obuhvaća mentalno zdravlje?“

Mentalno zdravlje odnosi se na osjećaje, pozitivno funkcioniranje, odnose s drugima, tjelesno zdravlje i smisao života.

„Kako se postavlja dijagnoza psihičke bolesti?“

Da bi se postavila pravilna dijagnoza, potreban je psihijatrijski pregled uz pregled psihologa na kojemu se radi psihologijska procjena. Konačnu dijagnozu postavlja psihijatar.

„Koji su najčešći psihički poremećaji?“

Neki od najčešćih poremećaja su: depresija, anksioznost, poremećaji uzrokovani psihoaktivnim tvarima (npr. alkohol, droge), poremećaji spavanja, shizofrenija te reakcija na teški stres.

„Koji su znakovi psihičke bolesti?“

Prilikom javljanja psihičke bolesti osoba najčešće ne može izvršavati svoje uobičajene aktivnosti (npr. otežano učenje, otežana komunikacija s drugim osobama, učestali izostanak s radnog mjesta i sl.).
Često se javljaju poteškoće u koncentraciji, poremećaji tjelesne mase, smanjeni apetit, narušen san, učestalo i dugotrajno neugodno raspoloženje, dugotrajno izbjegavanje druženja s drugima itd. Znakovi mogu biti različiti ovisno o psihičkoj bolesti, ali navedeni su neki od najčešćih simptoma psihičkih bolesti.

„Kako mogu poboljšati svoje psihičko zdravlje?“

Neke od metoda poboljšanja psihičkog zdravlja su: učestala fizička aktivnost, pravilna prehrana, „dobra umreženost“ s drugim ljudima (kontakt s ljudima uz koje se osjećate ugodno) te uredan san. Pročitaje blogove o protokolima za očuvanje zdravlja na slijedeće teme: Vježbanjem do zdravlja, Zdrava prehrana, Oralno zdravlje, Jutro, San , Učenje.

„Koji su uzroci psihičkih bolesti?“

Najčešće se ne radi o jednom uzročniku psihičke bolesti, već više čimbenika utječe na nju. U to spadaju: obiteljsko nasljeđe (genetika), okolnosti u kojima osoba odrasta, veliki stresni događaji, izlaganje psihoaktivnim tvarima (droge), kvaliteta odnosa s drugima itd.

„Koje su opcije liječenja psihičkih bolesti?“

Opcije liječenja ovise o Vašem stanju. Pravilno liječenje psihičkih bolesti odnosi se na korištenje odgovarajućih lijekova uz redovite razgovore sa stručnjakom (psihoterapija).

„Koje su vrste psihoterapije?“

Detaljniji, odnosno cjeloviti popis priznatih psihoterapijskih pravaca u Hrvatskoj možete pročitati na sljedećoj poveznici.

„Kada krenuti na psihoterapiju?“

Obavezno kada je preporuči psihijatar ili psiholog. Međutim, čak i da nemate dijagnozu i voljni ste raditi na sebi, možete krenuti na psihoterapiju kako biste se dodatno osnažili i spriječili pojavu mentalnih poteškoća.

Što je KBT?

Vrsta psihoterapije. Pročitaje naš blog pod nazivom:  kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

Što je geštalt?

Vrsta psihoterapije. Pročitaje naš blog pod nazivom: Geštalt psihoterapija.

Dodatne preporuke

Puno korisnih članaka o mentalnom zdravlju pročitajte na stranici Kako si?

Ako tražite ostale medicinske preglede isprobajte tražilicu Algolov.