Spirometrija – test funkcije pluća

“Brza Traka” omogućava brzo informiranje

“Želim znati više” omogućava detaljnije informiranje

Tražite li spirometriju?

PRETRAGE •  5 MIN

Brza Traka

Što je spirometrija?

Spirometrija je test procjene udisaja i izdisaja zraka iz pluća čime se nastoji procijeniti funkcija pluća. 

Zašto spirometrija?

Za dijagnozu stanja kod tegoba s dišnim sustavom (najčešće astma i KOPB), praćenje funkcije pluća uz korištenje terapije (korištenje inhalatora) i procjena plućne funkcije tijekom programa oporavka pluća. 

Kako se izvodi?

Koristi se uređaj koji mjeri brzinu i količinu zraka koji osoba udahne i izdahne u uređaj. U sjedećem položaju udišete i izdišete kroz malu cijev prema uputama liječnika. 

Kada se spirometrija ne bi trebala izvoditi?

Kod: nedavnog srčanog udara (infarkt miokarda unutar mjesec dana), nestabilne srčane bolesti (nestabilne angine pektoris), velikog proširenje krvne žile aorte (aneurizma), moždanog udara (unutar 3 mjeseca), odvajanje mrežnice oka (ablacija retine).
Za razmisliti kod osoba koje ne bi mogle pratiti upute (npr. osobe s demencijom), nedavne operacije (lica, trbuha, oka, usta, nosa, grla, mozga).
Posavjetujte se sa stručnjakom za duljinu čekanja spirometrije nakon operacija. 

Što ako ne možete izvesti spirometriju?

Pročitajte “Želim znati više” zato što postoji rješenje i za to. 

Kako se pripremiti za pregled?

Određeni inhalatori bi se trebali prestati koristiti. Ventolin (salbutamol) i Atrovent (ipratropij) najmanje 4h prije testa, formoterol (pogledati inhalator) 12h prije testa. Tiotropij, glikopironij, teofilin 24h prije testa. Ihnhalacijski kortikosteroidi mogu se normalno korisitit (Alvesco, Flixotide).

Potrebno je prestati pušiti najmanje 1h prije testa (poželjno 24h prije). Izbjegavati unos teške hrane prije testa (2h prije testa) te doći u udobnoj odjeći (ne preusko, može utjecati na udah). 

Što ako u trenutku spirometrije nemate uobičajene tegobe s disanjem?

Postoje dodatni testovi koji se mogu izvesti za dokazivanje alergijske astme ili astme koja se javlja za vrijeme fizičke aktivnosti. 

Spirometrija kod osoba bez tegoba s dišnim sustavom?

Nije korisna za procjenu općenitog stanja dišnog sustava. Preporučuje se samo u određenim slučajevima. Pročitajte “Želim znati više”.

Želim znati više

Izvođenje spirometrije kod osoba bez tegoba?

Spirometrija nije korisna kao metoda procjene zdravlja općenito dišnog sustava na isti način kao što ni krvni tlak nije dovoljan za općenitu procjenu stanja srca i krvnih žila. Određena istraživanja navode da za otkrivanje kronične opstruktivne plućne bolesti (KOPB) rana spirometrija nije potrebna. Navode da rana dijagnoza ne mijenja tijek bolesti i ne mijenja ishod pacijenta. Međutim, potencijalna šteta je minimalna, osim trošenje resursa. Istraživanja navode da je potrebna daljnja obrada osoba kod kojih postoji rizik za razvoj plućnih bolesti. 

Kod kojih osoba bez simptoma ima smisla raditi spirometriju za otkrivanje KOPB-a?

Neka istraživanja navode da bi spirometrija za otkrivanje osoba s KOPB-om bila preporučljiva kod pušača koji puše najmanje jednu kutiju cigareta tijekom 20 ili više godina. 

Nasumično testiranje osoba bez simptoma ima smisla i kod osoba koje imaju preko 40 godina i uz to su izložena pušenju i duhanskom dimu 

Dobra populacija za testiranje bi bile i osobe kojima se preporučuje program ranog otkrivanja karcinoma pluća zato što oni imaju značajnu izloženost pušenju (20 ili više godina pušenja najmanje jedne kutije cigareta uz dob iznad 50 godina). U jednom takvom istraživanju 34% osoba je imalo smetnje s disanjem (otkriveno spirometrijom), a od njih 87% nije imalo dijagnozu kronične opstruktivne bolesti (KOPB). 

Astma i spirometrija?

Astma se potvrđuje spirometrijom, takozvanim bronhodilatacijskim testom. Spirometrija se prvo izvodi uobičajeno, a zatim se ponavlja nakon primjene doze Ventolina (inhalatora koji širi dišne putove). Ako se tada pokaže poboljšanje plućne funkcije za određeni postotak, dijagnoza astme se potvrđuje.

Druga opcija je metakolinski test. Osoba udahne lijek (metakolin) prije izvođenja spirometrije (time se izazove tegoba dišnog sustava kod osoba koje npr. imaju astmu). Kod osobe s astmom moguć je lošiji rezultat na spirometriji te se time potvrđuje astma. Metakolinski test visoko je osjetljiv za dijagnozu astme (trebao bi lako otkriti osobu s astmom). Međutim, moguć je lažno pozitivan rezultat (test pokaže da imate astmu iako ju nemate). 

Postoji i izvođenje spirometrije na pokretnoj traci ili sobnom biciklu za astmu koja se javlja prilikom fizičkog napora.

 Je li spirometrija precizna?

Spirometrija je glavna standardizirana metoda za dijagnozu i procjenu stanja određenih bolesti dišnog sustava, ali može imati pogrešna mjerenja kao i svaka druga pretraga. 

Zašto nastaju pogreške mjerenja?

Neki od mogućih problema: trenutno na pregledu niste izloženi alergenu, niste izloženi fizičkom naporu ili hladnom zraku, mogućnost greške uređaja, greške u samom izvođenju testa (neispravan položaj tijela pacijenta, otežana suradnja s pacijentom, korištenje određenih inhalatora prije spirometrije).
Zbog toga spirometrija, kao jedan pojedinačan test, ima svoja ograničenja u dijagnozi npr. astme. Osim samog testa, bitni su simptomi osobe te dodatni testovi koji su bitni za točnu dijagnozu bolesti dišnog sustava. 

Što ako ne možete izvoditi spirometriju?

U takvim slučajevima postoje druge metode koje se mogu primijeniti: takozvani PEF je jednostavna metoda gdje pacijent maksimalno izdahne u mali uređaj koji mjeri najveću brzinu protoka zraka.
Iako pruža manje informacija od spirometrije, PEF mjerenje može biti korisno. Također, u određenim slučajevima može se raditi takozvana pletizmografija i mjerenje difuzijskog kapaciteta.
Spirometrija i dalje ostaje zlatni standard u procjeni plućne funkcije zbog svoje jednostavnosti, neinvazivnosti i niske cijene. Liječnici će uvijek preporučiti spirometriju kada je to izvedivo. 

 

Borna Patrun, dr.med. 02.06.2024 

Literatura 

  1. Miller MR, Hankinson J, Brusasco V, Burgos F, Casaburi R, Coates A, Crapo R, Enright P, van der Grinten CP, Gustafsson P, Jensen R, Johnson DC, MacIntyre N, McKay R, Navajas D, Pedersen OF, Pellegrino R, Viegi G, Wanger J; ATS/ERS Task Force. Standardisation of spirometry. Eur Respir J. 2005 Aug;26(2):319-38. doi: 10.1183/09031936.05.00034805. PMID: 16055882.
  2. Sim, Esther, et al. “Respiratory Function Testing After a Recent Myocardial Infarction Is Safe.” Chest 159.5 (2021): 1968-1969.
  3. Barnes TA, Fromer L. Spirometry use: detection of chronic obstructive pulmonary disease in the primary care setting. Clin Interv Aging. 2011;6:47-52. doi: 10.2147/CIA.S15164. Epub 2011 Jan 27. PMID: 21472091; PMCID: PMC3066252.
  4. LanganRC,GoodbredAJ.OfficeSpirometry:IndicationsandInterpretation. Am Fam Physician. 2020 Mar 15;101(6):362-368. PMID: 32163256.
  5. FortisS.ShouldWeConsiderScreeningSpirometryinIndividualsWho Are “Asymptomatic”? Ann Am Thorac Soc. 2022 Aug;19(8):1268-1269. doi: 10.1513/AnnalsATS.202205-374ED. PMID: 35913464; PMCID: PMC9353965.
  6. USPreventiveServicesTaskForce(USPSTF);SiuAL,Bibbins-Domingo K, Grossman DC, Davidson KW, Epling JW Jr, García FA, Gillman M, Kemper AR, Krist AH, Kurth AE, Landefeld CS, Mangione CM, Harper DM, Phillips WR, Phipps MG, Pignone MP. Screening for Chronic Obstructive Pulmonary Disease: US Preventive Services Task Force Recommendation Statement. JAMA. 2016 Apr 5;315(13):1372-7. doi: 10.1001/jama.2016.2638. PMID: 27046365.
  7. MeneghiniAC,PaulinoACB,PereiraLP,ViannaEO.Accuracyof spirometry for detection of asthma: a cross-sectional study. Sao Paulo Med J. 2017 Sep-Oct;135(5):428-433. doi: 10.1590/1516-3180.2017.0041250517. PMID: 29211208; PMCID: PMC10027253.
  8. https://www.atemwegsliga.de/flip/2015-Leitlinie-zur-Spirometrie/mobile /index.html#p=6